Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Piše: Kristian Došen | Snima: Telegram ilustracija

Bolnica u Blatu potrebnija je nego ikad. Otkrivamo kako je zbog Grada i ministarstva izgradnja nedavno opet zapela

Vlada je Nacionalnu bolnicu lani proglasila strateškim projektom. Posrnuli su na prvom koraku, studiji izvodljivosti

Ovog mjeseca, prema pompoznim najavama Milana Bandića i bivšeg ministra Kujundžića, trebali su početi radovi na Nacionalnoj bolnici. Zagrebu bi, usred pandemije i potresa, dobro došla moderna bolnica preko puta Save. No, stvar je zapela već na prvom koraku, s nevjerojatnim propustima u natječaju za studiju izvodljivosti vrijednom 10 milijuna kuna. Recimo, povjerenstvo je propustilo objaviti kako je bodovalo ponude
Što se upravo događa s koronavirusom:

Većina je zagrebačkih bolnica u starim, neadekvatnim zgradama ili područjima grada koja su u crvenoj zoni opasnosti od teških oštećenja prilikom potresa. Nije to nikakva novost. Gledali smo mučne prizore rodilja s bebama u rukama na hladnoći ispred oštećene Petrove, slušali u izravnom prijenosu očajan glas doktorice iz Traumatologije koja nije znala što će s nepokretnim pacijentima, čitali o evakuaciji bolnice Jordanovac zbog narušene statike. Upozorenja koja se godinama perpetuiraju u službenim procjenama ugroženosti, postala su jeziva stvarnost.

“Ne daj Bože jačeg potresa, zbog dotrajalosti ne znam što bi se dogodilo” riječi su bivšeg ministra zdravstva Milana Kujundžića iz travnja prošle godine kada je najavio prve korake prema izgradnji mitske Sveučilišne bolnice, po novom Nacionalne dječje bolnice u zagrebačkom naselju Blatu. Na tom spomen-području propalih političkih obećanja, nekadašnji ministar zdravstva i nekretninski iluzionist Kujundžić bio je posebno inspiriran.

“Valja nama preko rijeke”, prosipao je stihove u maniri biblijskih proroka, ne sluteći da se gotovo godinu dana kasnije neće znati ni tko će odraditi prvi korak, studiju izvodljivosti. Iz današnje perspektive borbe s koronavirusom i posljedicama potresa, suvremena mega-bolnica s tisuću kreveta, izolirana od ljudi i izdvojena iz trusnog područja Zagreba, bila bi više nego dobrodošla.

Projekt je ponovno zapeo, na prvom koraku

Hrvatska je neuspješno pokušava izgraditi još od 1985. U betonski kostur na kraju grada Zagrepčani su dosad ulili između, ovisno o procjenama, 150 i 200 milijuna eura. A onda je prošle godine Milan Bandić u društvu premijera i ministra, u svom stilu, najavio da će se prva lopata zakopati baš ovoga mjeseca. Telegram otkriva kako je pokopana jedino odluka Ministarstva zdravstva o odabiru izvođača studije izvodljivosti. Dok se zemlja bori s rastućom pandemijom i saniranjem ruševina potresa, drugi korak projekta izrade dokumentacije, financiran europskim milijunima, već je zapeo.

Uz bizarni propust s prijevodom u bankovnoj garanciji, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) odluku Ministarstva srušila je i zbog nedostatka transparentnosti: iz nekog razloga, Ministarstvo nije htjelo pokazati kako su točno bodovali stručnjake koji nose bodovnu prevagu u natječaju vrijednom 10 milijuna kuna. Time je za još koji mjesec produžena 35 godina duga agonija zvana Nacionalna (dječja) bolnica u Blatu.

Polovinom travnja prošle godine svečano je bilo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na predstavljanju projekta, odnosno partnerstva Vlade i Grada Zagreba na izgradnji nove, dugo iščekivane bolnice. Premijer Andrej Plenković proglasio je izgradnju strateškim projektom Vlade, zagrebački gradonačelnik obećavao lopate, a tadašnji ministar Kujundžić pompozno grmio da bolnica više nema vremena za čekanje.

Međunarodni poziv za izradu studije

Doista, deset dana prije službenog predstavljanja projekta javnosti, Ministarstvo zdravstva objavilo je međunarodni javni poziv za izradu studije izvodljivosti projekta bolnice. Ona bi trebala donijeti rješenja vezana za arhitekturu, promet, urbanističko uređenje te medicinsku dokumentaciju. I odgovoriti na prvu dilemu: hoće li se buduća bolnica graditi unutar postojećeg objekta ili će se graditi novi.

Kriterij odabira bila je ekonomski najpovoljnija ponuda, dakle ne nužno cjenovno najjeftinija. Prevedeno na laički iz dokumentacije, 30% bodova nosi (najniža) cijena, a 70% bodova vrijede specifična iskustva ključnih stručnjaka za izradu medicinsko-tehnološkog i arhitektonsko-građevinskog programa, energetiku i obnovljive izvore energije, ekonomske analize troškova i koristi te iskustvo voditelja tima stručnjaka.

Na natječaj se javilo pet zajednica ponuditelja, no tri su ocijenjene kao valjane, pa su u uži izbor ušli austrijski NCE Consulting Engineers GmbH & CoKG; potom zajednica ponuditelja nizozemskog WYG international, WYG savjetovanje d.o.o. i Mreža znanja d.o.o. i na koncu BELE consortium.

Deset milijuna kuna za studiju izvodljivosti

Deveteročlano Stručno povjerenstvo pravnika, ekonomista, liječnika i strojara iz Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba pola je godine analiziralo pristigle ponude, tražilo i dobivalo odgovore, nadopunjavalo dokumentaciju od ponuditelja i potom predložilo ministru Kujundžiću da kao najboljeg odabere NCE Consulting Engineers GmbH & CoKG, što je on istog dana i učinio. Cijena? Gotovo deset milijuna kuna s PDV-om.

U zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda također stoje informacije o dijelovima ugovora koji se namjeravaju dati u podugovor. U slučaju odabranog austrijskog ponuditelja, četiri petine vrijednosti ugovora odradit će podizvođači. To su VAMED Standortenwicklung und Engineering GmbH iz Beča (32,3%) i dvije domaće tvrtke: Institut IGH d.d. koji od 2013. vuče predstečajni postupak (23,2%) te PPP Centar d.o.o. (25,2%).

Kujundžić u medijima najavljivao početak

Krajem prošle godine, ministar Kujundžić u medijima je tvrdio kako “imamo studiju izvodljivosti i odabran je izvođač”. Ništa od izrečenog, tehnički, nije bilo istinito. Naime, studija izvodljivosti izrađuje se u roku 18 mjeseci tek od dana potpisa s izvođačem. Do čega nismo ni danas došli.

Što se tiče tvrdnje da je izvođač odabran, istoga dana kada je ministar to izjavio, podnesena je žalba na njegovu odluku. Dakle, postojala je mogućnost da DKOM odluku u konačnici sruši. I Kujundžić je to znao, no nije ga smetalo da upravo tada vrši pritisak na Vladu za 400 milijuna kuna jamstva za početak gradnje “jer su EU-ovi fondovi spori i uzet će puno vremena”. Bivši ministar nestrpljivo je cupkao.

Rješenje o žalbi podnesenoj na samom kraju prošle godine, stiglo je u veljači. Osam dana nakon što je Kujundžić uslijed sinkopične imovinske kartice bio primoran odstupiti. Glavni argumenti žalitelja, zajednice ponuditelja predvođene nizozemskim WYG internationalom, bili su vezani za transparentnost bodovanja i primjenu dvostrukih kriterija.

Neuvjerljive isprike Ministarstva zdravstva

U žalbi je potvrđeno da je Ministarstvo paušalno napisalo ocjene stručnjaka: “Nije naveden broj dostavljenih referenci, kao ni koje su reference bodovane za svakog pojedinog traženog stručnjaka.” U prijevodu, Ministarstvo je otkrilo ukupan broj bodova, ali koliko je bodova dobio koji stručnjak i temeljem kojih referenci, nisu prikazali.

Ministarstvo se branilo kako su svi zainteresirani tijekom postupka imali pravo pogledati dokumentaciju u kojoj pišu i ti detalji. I pridodali kako su bodove paušalno naveli zbog preglednosti. DKOM je provjerio tvrdnje jednih i drugih. I potvrdio ono što su Nizozemci rekli u žalbi: detaljnog bodovanja nema nigdje.

“Utvrđeno je da naručitelj nije ni u jednom od priloženih dokumenata objavio analizu valjanih ponuda prema kriteriju za odabir ponude, odnosno analitički prikaz ocjenjivanja i bodovanja“, stoji u rješenju državne komisije. Ministarstvo je, naravno, prema Zakonu o javnoj nabavi dužno obrazložiti odluku ne samo objavom kriterija ocjenjivanja, već javnim i transparentnim prikazom kako su bodove dodjeljivali. Što u ovom slučaju, očito, nisu učinili.

Bizaran propust s prijevodom dokumenta

To nije bio jedini propust Stručnog povjerenstva u kojem čak petero osoba ima certifikat iz područja javne nabave. Nizozemski žalitelji ukazali su i na povredu načela jednakog tretmana vezanog za bankarske garancije u sklopu natječaja.

Garancije, prema kriterijima, moraju biti u cijelosti prevedene na hrvatski jezik. No odabranoj zajednici ponuditelja bez problema je prošla garancija s neprevedenim riječima na njemačkom jeziku, dok su iz Stručnog povjerenstva konkurentskoj zajednici iste takve pogreške slali na popravak kao nedopustive.

Žalitelji su DKOM-u prijavili upravo to: što vrijedi za njih, nije vrijedilo za odabranog u natječaju. I onda slijedi zabavni dio. Ministarstvo je najprije DKOM-u tvrdilo kako je bankarska garancija odabrane zajednice ponuditelja besprijekorna, da jedini neprevedeni dio jesu adresa, ime i prezime i podaci memoranduma banke, što nije bila istina.

Uvidom u navodno dobro prevedenu bankarsku garanciju ustanovilo se da “ista sadrži i druge riječi na stranom jeziku (primjerice: Erstellungsdatum), a koje nisu prevedene”. Dakle, ili devet članova Stručnog povjerenstva i tijekom žalbenog postupka opet nije uočilo dvije strane riječi u tekstu, ili su se pokušali izvući.

Kraj procesa još uvijek nije ni blizu

Tjedan dana od poništavanja prve odluke, 13. veljače Stručno povjerenstvo dalo se u popravni ispit i sastavlja Zapisnik o ponovnom pregledu i ocjeni ponuda. U prilogu Zapisnika, pojavljuje se odjednom i sporna analiza bodovanja i ocjenjivanja ključnih stručnjaka, zbog koje je srušena prva odluka.

Rezultat ponovnog pregleda i ocjene bio je u dlaku isti kao i prvi. Najviše bodova osvaja austrijski NCE Consulting Engineers GmbH & CoKG i podizvođači. Konačno, 9. ožujka novi ministar zdravstva Vili Beroš, već debelo u borbi s koronavirusom, donosi odluku o odabiru austrijskih ponuditelja.

Sreća nije bila dugog vijeka. Uskoro je i na tu ministrovu odluku izjavljena žalba, što produžuje postupak gotovo sigurno još nekoliko tjedana, ako ne i mjeseci. Strateški projekt jedva dočekane Nacionalne (dječje) bolnice počeo je tako strateški neslavno. Prevodilačkim zaboravom i skrivanjem tablice bodovanja, na hrvatski način.

Kristian Došen
istraživački novinar
6 članaka Više o autoru
Više s weba