No, razlog zbog kojega su ovi izbori često proglašavani “najznačajnijima u američkoj povijesti” nažalost još nije razriješen. Američkoj demokraciji i dalje prijeti jedinstvena opasnost jer poraženi predsjednik Donald Trump odbija priznati da je izgubio. Trump je izbore proglasio namještenima, arbitrarno podijelio listiće na legalne (koji su glasali za njega) i ilegalne (koji su glasali za Bidena), zaprijetio uličnim nasiljem svojih pristaša i ustvrdio da je na izborima pobijedio on – iako za navodne nepravilnosti na izborima nije ponudio niti jedan dokaz.
Hoće li biti landslide?
Glasovi u pet država još se prebrojavaju, izgledno je da će Trump osvojiti Sjevernu Karolinu i Aljasku, a Biden Georgiju, Arizonu i Nevadu. Time bi Biden pobijedio s ukupno 306 elektorskih glasova – doslovno istim brojem elektora kao Trump 2016. Svoju tadašnju pobjedu Trump je uporno nazivao “landslideom”, pa to valjda vrijedi i za ovu Bidenovu. Novi predsjednik sigurno je srušio rekord po broju dobivenih glasova – čak 74 milijuna Amerikanaca glasalo je za Bidena, više nego za bilo kojeg predsjednika u povijesti.
Dugogodišnji senator iz Delawarea i bivši potpredsjednik Baracka Obame od 2008. do 2016. godine, Joe Biden je sa svojih 77 godina postao najstariji ikad izabrani predsjednik – rekord koji je dosad držao Donald Trump, izabran sa 70 godina.
Biden je i tek drugi predsjednik katolik, nakon Johna Kennedyja 1960. Svjedoči to koliko se Amerika promijenila, od dubokih antikatoličkih predrasuda koje su pratile nekadašnje imigrante Irce i Talijane, do današnje dvojezične anglo-hispanske nacije u kojoj je Katolička crkva najbrojnija pojedinačna vjerska zajednica. Mnogi su katolici pokušali doći do Bijele kuće – od Bobbyja Kennedyja, Johna Kerryja, Jeba Busha do Beta O’Rourkea – no to je pošlo za rukom tek Josephu Robinettu Bidenu, potomku irskih imigranata.
Prva potpredsjednica u povijesti
Bez obzira na stranačke sklonosti, na ovim povijesnim izborima većina Amerike prvi je put dobila svoju predstavnicu na vrhu vlasti: Kamala Harris prva je pripadnica dosad ušutkavane većine Amerike – 51 posto žena – koja je uspjela razbiti “stakleni strop” i ući u Bijelu kuću, makar kao potpredsjednica. Dogodilo se to čak 232 godine od prvih predsjedničkih izbora.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dosad su se za Bijelu kuću natjecale četiri žene: demokratkinja Geraldine Ferraro bila je kandidatkinja za potpredsjednicu 1984. godine, republikanka Sarah Palin 2008. godine, a Hillary Clinton prva je žena koja je osvojila stranačku nominaciju za mjesto predsjednice. No, tek je Kamala Harris – kći Indijke i Jamajčanina, imigranata u Ameriku – uspjela u pokušaju da dobije ured u Bijeloj kući. Simbolično, njena je pobjeda došla na stotu godišnjicu usvajanja 19. amandmana na američki ustav, kojim su 1920. žene dobile pravo glasa.
Odlazi najgori predsjednik u povijesti
Pobjedom Joea Bidena i Kamale Harris počeo je kraj noćne more u kojoj se Amerika nalazi već četiri godine: došao je kraj vladavine Donalda Trumpa – najgorega, najštetnijega, najopasnijega i najlažljivijega predsjednika kojega je zemlja ikad imala. Američka demokracija i dalje je u opasnosti – ovih dana vjerojatno goroj nego u bilo kojoj ranijoj točki Trumpova mandata.
Predsjednik mahnita u Bijeloj kući, nespreman prihvatiti poraz, nesposoban prepustiti mjesto boljemu, nezainteresiran za sudbinu zemlje kojoj je na čelu; opsjednut vlastitim egom, preplašen mogućim istragama, začahuren u kukuljici s paranoicima i laskavcima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pokazuje se međutim da mirni prijenos vlasti, na koji se uporno odbija obvezati, ne ovisi o dobroj volji predsjednika, nego o institucijama koje rade svoj posao mimo političkog utjecaja. Čim je Biden preuzeo vodstvo u Pennsylvaniji, Tajna služba koja čuva predsjednike dodijelila mu je dodatne agente i počela ga tretirati kao izabranog predsjednika. Air Force je nad Bidenovim domom u Delawareu uveo zabranu leta i stavio borbene lovce u pripravu da u par minuta zaštite zračni prostor iznad njega. Brod države plovi mimo kita nasukanog u Bijeloj kući.
Amerikanci pokazali da imaju sposobnost introspekcije
Bitka za američku demokraciju nije završena, ali je njena najznačajnija institucija – slobodni izbori – proizvela novog lidera koji bi zemlji trebao vratiti osjećaj normalnosti.
Trebat će to društvu koje već gotovo godinu dana razaraju najsmrtonosnija pandemija, koja je odnijela 230 tisuća života, ekonomska kriza stoljetnih razmjera, rasni nemiri i strah od autoritarnog lidera koji ne prihvaća pravila demokratske igre. Amerikanci su izborom Joea Bidena za predsjednika pokazali da ipak imaju sposobnost introspekcije i samokritike te da će mandat Donalda Trumpa ostati upamćen kao žalosna aberacija, a ne nova filozofija. No, dio posla tek predstoji – za početak, mirno razrješenje “talačke situacije” u Bijeloj kući.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Đivo Đurović: Pobjedom Joea Bidena i Kamale Harris počeo je kraj noćne more u kojoj se Amerika nalazi četiri godine
Telegramov dopisnik iz Amerike donosi prvu reakciju nakon pobjede demokrata na američkim izborima
Pobjedom Joea Bidena i Kamale Harris počeo je kraj noćne more u kojoj se Amerika nalazi već četiri godine: došao je kraj vladavine Donalda Trumpa – najgorega, najštetnijega, najopasnijega i najlažljivijega predsjednika kojega je zemlja ikad imala
Pobjedom u Pennsylvaniji bivši potpredsjednik Joe Biden skupio je ukupno 273 elektorska glasa i postao 46. predsjednik Sjedinjenih Država. Senatorica Kamala Harris iz Kalifornije izabrana je za potpredsjednicu Amerike, prvu ženu u Bijeloj kući i prvu crnu osobu na mjestu potpredsjednika.
No, razlog zbog kojega su ovi izbori često proglašavani “najznačajnijima u američkoj povijesti” nažalost još nije razriješen. Američkoj demokraciji i dalje prijeti jedinstvena opasnost jer poraženi predsjednik Donald Trump odbija priznati da je izgubio. Trump je izbore proglasio namještenima, arbitrarno podijelio listiće na legalne (koji su glasali za njega) i ilegalne (koji su glasali za Bidena), zaprijetio uličnim nasiljem svojih pristaša i ustvrdio da je na izborima pobijedio on – iako za navodne nepravilnosti na izborima nije ponudio niti jedan dokaz.
Hoće li biti landslide?
Glasovi u pet država još se prebrojavaju, izgledno je da će Trump osvojiti Sjevernu Karolinu i Aljasku, a Biden Georgiju, Arizonu i Nevadu. Time bi Biden pobijedio s ukupno 306 elektorskih glasova – doslovno istim brojem elektora kao Trump 2016. Svoju tadašnju pobjedu Trump je uporno nazivao “landslideom”, pa to valjda vrijedi i za ovu Bidenovu. Novi predsjednik sigurno je srušio rekord po broju dobivenih glasova – čak 74 milijuna Amerikanaca glasalo je za Bidena, više nego za bilo kojeg predsjednika u povijesti.
Dugogodišnji senator iz Delawarea i bivši potpredsjednik Baracka Obame od 2008. do 2016. godine, Joe Biden je sa svojih 77 godina postao najstariji ikad izabrani predsjednik – rekord koji je dosad držao Donald Trump, izabran sa 70 godina.
Biden je i tek drugi predsjednik katolik, nakon Johna Kennedyja 1960. Svjedoči to koliko se Amerika promijenila, od dubokih antikatoličkih predrasuda koje su pratile nekadašnje imigrante Irce i Talijane, do današnje dvojezične anglo-hispanske nacije u kojoj je Katolička crkva najbrojnija pojedinačna vjerska zajednica. Mnogi su katolici pokušali doći do Bijele kuće – od Bobbyja Kennedyja, Johna Kerryja, Jeba Busha do Beta O’Rourkea – no to je pošlo za rukom tek Josephu Robinettu Bidenu, potomku irskih imigranata.
Prva potpredsjednica u povijesti
Bez obzira na stranačke sklonosti, na ovim povijesnim izborima većina Amerike prvi je put dobila svoju predstavnicu na vrhu vlasti: Kamala Harris prva je pripadnica dosad ušutkavane većine Amerike – 51 posto žena – koja je uspjela razbiti “stakleni strop” i ući u Bijelu kuću, makar kao potpredsjednica. Dogodilo se to čak 232 godine od prvih predsjedničkih izbora.
Dosad su se za Bijelu kuću natjecale četiri žene: demokratkinja Geraldine Ferraro bila je kandidatkinja za potpredsjednicu 1984. godine, republikanka Sarah Palin 2008. godine, a Hillary Clinton prva je žena koja je osvojila stranačku nominaciju za mjesto predsjednice. No, tek je Kamala Harris – kći Indijke i Jamajčanina, imigranata u Ameriku – uspjela u pokušaju da dobije ured u Bijeloj kući. Simbolično, njena je pobjeda došla na stotu godišnjicu usvajanja 19. amandmana na američki ustav, kojim su 1920. žene dobile pravo glasa.
Odlazi najgori predsjednik u povijesti
Pobjedom Joea Bidena i Kamale Harris počeo je kraj noćne more u kojoj se Amerika nalazi već četiri godine: došao je kraj vladavine Donalda Trumpa – najgorega, najštetnijega, najopasnijega i najlažljivijega predsjednika kojega je zemlja ikad imala. Američka demokracija i dalje je u opasnosti – ovih dana vjerojatno goroj nego u bilo kojoj ranijoj točki Trumpova mandata.
Predsjednik mahnita u Bijeloj kući, nespreman prihvatiti poraz, nesposoban prepustiti mjesto boljemu, nezainteresiran za sudbinu zemlje kojoj je na čelu; opsjednut vlastitim egom, preplašen mogućim istragama, začahuren u kukuljici s paranoicima i laskavcima.
Pokazuje se međutim da mirni prijenos vlasti, na koji se uporno odbija obvezati, ne ovisi o dobroj volji predsjednika, nego o institucijama koje rade svoj posao mimo političkog utjecaja. Čim je Biden preuzeo vodstvo u Pennsylvaniji, Tajna služba koja čuva predsjednike dodijelila mu je dodatne agente i počela ga tretirati kao izabranog predsjednika. Air Force je nad Bidenovim domom u Delawareu uveo zabranu leta i stavio borbene lovce u pripravu da u par minuta zaštite zračni prostor iznad njega. Brod države plovi mimo kita nasukanog u Bijeloj kući.
Amerikanci pokazali da imaju sposobnost introspekcije
Bitka za američku demokraciju nije završena, ali je njena najznačajnija institucija – slobodni izbori – proizvela novog lidera koji bi zemlji trebao vratiti osjećaj normalnosti.
Trebat će to društvu koje već gotovo godinu dana razaraju najsmrtonosnija pandemija, koja je odnijela 230 tisuća života, ekonomska kriza stoljetnih razmjera, rasni nemiri i strah od autoritarnog lidera koji ne prihvaća pravila demokratske igre. Amerikanci su izborom Joea Bidena za predsjednika pokazali da ipak imaju sposobnost introspekcije i samokritike te da će mandat Donalda Trumpa ostati upamćen kao žalosna aberacija, a ne nova filozofija. No, dio posla tek predstoji – za početak, mirno razrješenje “talačke situacije” u Bijeloj kući.