Rijetko je koja predizborna kampanja u Hrvatskoj, ne samo na predsjedničkim izborima, prošla uz pratnju anketa koje su pokazivale toliku izjednačenost. Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro, tri glavna kandidata za ulazak u drugi krug izbora, nalaze se u razmacima unutar statističke pogreške. S tim da još uvijek vodeća Kolinda Grabar-Kitarović u posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja pada, a Milanović i Škoro rastu. Utrka je, dakle, očito posve otvorena i sve su kombinacije između ova tri imena u drugom krugu itekako moguće.
Zdrava logika pri analizi odnosa troje najizglednijih kandidata za taj drugi izlazak na izbore, planiran za 5. siječnja, govori kako je Zoran Milanović čovjek s najvećim šansama. Jer, predsjednica i Škoro love birače u sličnom bazenu, od centra nadesno i rast jednog od njih znači i pad potpore za drugog. Dok je u isto vrijeme Milanović jedini doista snažni kandidat s druge strane političke razdjelnice i teško je da će Katarina Peović, Dalija Orešković ili Dario Juričan značajnije nagristi njegove brojke u finišu kampanje. Zdrava logika, dakle, kao najizvjesniji ishod za 5. siječnja predviđa Milanovića protiv kandidata desnice.
Matematika je zeznuta
Zdrava logika bi, međutim, mogla biti pogrešna. Kad se pogledaju dvije posljednje, ovomjesečne ankete (obje telefonske, Ipsos i Promocija plus) Milanović ima u prosjeku 24,7 posto glasova. Predsjednica je (ankete su, valja napomenuti, provedene prije meltdowna Kolinde Grabar-Kitarović u Osijeku) na 27,1 a Škoro na 22 posto. S obzirom na to da je statistička pogreška cca +- 3 posto, jasno je da je sve još moguće. To, naravno, nije sve.
Čak i kad bi bilo točno da Škoro može napredovati samo na račun glasova Kolinde Grabar-Kitarović, nije nezamislivo da se taj omjer zaustavi taman tamo gdje su i Škoro i predsjednica za nekoliko desetina postotnog boda ispred bivšeg SDP-ovog premijera. No, ni to nije sve.
Dubok populistički bazen za – Škoru
Škoro se nije u ovoj kampanji definirao samo kao kandidat desnijih od HDZ-a i HDZ-ovaca nezadovoljnih politikom aktualnog vodstva svoje stranke. “Koalicija Škoro” nastoji i dijelom uspijeva okupiti i birače nezadovoljne mainstream strankama i uobičajenom politikom, onaj birački korpus kojeg je na prošlim predsjedničkim izborima zahvaćao tad još anonimni Ivan Vilibor Sinčić, a na njega sad pikiraju prije svih Mislav Kolakušić i Ivan Pernar.
Ako ankete ne griješe epski sramotno, očito je da Kolakušić (9,9) i Pernar (2,4 posto anketne potpore u prosincu) nemaju šansi za drugi krug. To je birački bazen od čak 12,3 posto glasova na koji itekako pikira Škoro – ovi ljudi sigurno, ako se i odluče na strateško glasanje u prvom krugu, neće dati svoj glas eksponentima dvije najjače stranke. Ni to nije kraj ne baš umirujućih vijesti za Zorana Milanovića i njegove birače.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Udio dijaspore
Naime, ankete se ne provode u – dijaspori. A tamo je registrirano 176.843 birača, odnosno nešto više 4,5 posto od ukupnog broja birača na ovim izborima. Bude li brojka glasova koju će od tih 176.843 birača dobiti Milanović peteroznamenkasta, to će za njega biti dobar rezultat. No, najveći dio ostalih glasova, tog povelikog kolača s omjerom od četiri-pet posto u ukupnom broju birača – podijelit će Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro.
Ukratko, iako zdrava logika kaže da je najmanje nesigurna oklada za drugi krug Zoran Milanović, nije nimalo nezamisliva situacija da bivši premijer 5. siječnja 2020. godine provede na jednom normalnom – skijanju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Je li zbilja sigurno da Milanović ulazi u drugi krug? Proučili smo sve ankete, ni blizu
Iako se čini da u srazu dvoje kandidata desnice Milanović može profitirati, nije nemoguće da zapne u prvom krugu
Ako ankete ne griješe epski sramotno, očito je da Kolakušić (9,9) i Pernar (2,4 posto anketne potpore u prosincu) nemaju šansi za drugi krug. To je birački bazen od čak 12,3 posto glasova na koji itekako pikira Škoro - ovi ljudi sigurno neće dati svoj glas eksponentima dvije najjače stranke.
Rijetko je koja predizborna kampanja u Hrvatskoj, ne samo na predsjedničkim izborima, prošla uz pratnju anketa koje su pokazivale toliku izjednačenost. Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro, tri glavna kandidata za ulazak u drugi krug izbora, nalaze se u razmacima unutar statističke pogreške. S tim da još uvijek vodeća Kolinda Grabar-Kitarović u posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja pada, a Milanović i Škoro rastu. Utrka je, dakle, očito posve otvorena i sve su kombinacije između ova tri imena u drugom krugu itekako moguće.
Zdrava logika pri analizi odnosa troje najizglednijih kandidata za taj drugi izlazak na izbore, planiran za 5. siječnja, govori kako je Zoran Milanović čovjek s najvećim šansama. Jer, predsjednica i Škoro love birače u sličnom bazenu, od centra nadesno i rast jednog od njih znači i pad potpore za drugog. Dok je u isto vrijeme Milanović jedini doista snažni kandidat s druge strane političke razdjelnice i teško je da će Katarina Peović, Dalija Orešković ili Dario Juričan značajnije nagristi njegove brojke u finišu kampanje. Zdrava logika, dakle, kao najizvjesniji ishod za 5. siječnja predviđa Milanovića protiv kandidata desnice.
Matematika je zeznuta
Zdrava logika bi, međutim, mogla biti pogrešna. Kad se pogledaju dvije posljednje, ovomjesečne ankete (obje telefonske, Ipsos i Promocija plus) Milanović ima u prosjeku 24,7 posto glasova. Predsjednica je (ankete su, valja napomenuti, provedene prije meltdowna Kolinde Grabar-Kitarović u Osijeku) na 27,1 a Škoro na 22 posto. S obzirom na to da je statistička pogreška cca +- 3 posto, jasno je da je sve još moguće. To, naravno, nije sve.
Čak i kad bi bilo točno da Škoro može napredovati samo na račun glasova Kolinde Grabar-Kitarović, nije nezamislivo da se taj omjer zaustavi taman tamo gdje su i Škoro i predsjednica za nekoliko desetina postotnog boda ispred bivšeg SDP-ovog premijera. No, ni to nije sve.
Dubok populistički bazen za – Škoru
Škoro se nije u ovoj kampanji definirao samo kao kandidat desnijih od HDZ-a i HDZ-ovaca nezadovoljnih politikom aktualnog vodstva svoje stranke. “Koalicija Škoro” nastoji i dijelom uspijeva okupiti i birače nezadovoljne mainstream strankama i uobičajenom politikom, onaj birački korpus kojeg je na prošlim predsjedničkim izborima zahvaćao tad još anonimni Ivan Vilibor Sinčić, a na njega sad pikiraju prije svih Mislav Kolakušić i Ivan Pernar.
Ako ankete ne griješe epski sramotno, očito je da Kolakušić (9,9) i Pernar (2,4 posto anketne potpore u prosincu) nemaju šansi za drugi krug. To je birački bazen od čak 12,3 posto glasova na koji itekako pikira Škoro – ovi ljudi sigurno, ako se i odluče na strateško glasanje u prvom krugu, neće dati svoj glas eksponentima dvije najjače stranke. Ni to nije kraj ne baš umirujućih vijesti za Zorana Milanovića i njegove birače.
Udio dijaspore
Naime, ankete se ne provode u – dijaspori. A tamo je registrirano 176.843 birača, odnosno nešto više 4,5 posto od ukupnog broja birača na ovim izborima. Bude li brojka glasova koju će od tih 176.843 birača dobiti Milanović peteroznamenkasta, to će za njega biti dobar rezultat. No, najveći dio ostalih glasova, tog povelikog kolača s omjerom od četiri-pet posto u ukupnom broju birača – podijelit će Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro.
Ukratko, iako zdrava logika kaže da je najmanje nesigurna oklada za drugi krug Zoran Milanović, nije nimalo nezamisliva situacija da bivši premijer 5. siječnja 2020. godine provede na jednom normalnom – skijanju.