Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kad je predstavljao plan popuštanja mjera, premijer građanima nije rekao par vrlo bitnih stvari. Evo ih

Sve dok nema cjepiva ili dok 70 do 80 % populacije ne stekne imunitet, koronavirus predstavlja trajnu opasnost

Premijer Andrej Plenković nije se potrudio objasniti zbog čega do ukidanja mjera dolazi u tjednome, a ne u dvotjednome ritmu što je protivno i preporukama Europske komisije, Svjetske zdravstvene organizacije i većine relevantnih nacionalnih instituta i agencija. Naime, zbog vremena inkubacije potrebno je barem 14 dana kako bi se moglo zabilježiti eventualno povećanje broja novih slučajeva izazvano ukidanjem neke od mjera zabrane.
Što se upravo događa s koronavirusom:

Hrvatska vlada u četvrtak je napokon objavila vremenski plan ukidanja pojedinih restrikcija koje su bile na snazi od druge polovice ožujka. Zahvaljujući ponajviše tim mjerama funkcioniranje hrvatskog zdravstvenog sustava nije bilo ugroženo te je i Hrvatska, kao i većina istočnoeuropskih država, uspjela izdržati prvi val pandemije novoga koronavirusa s relativno malim brojem preminulih. U Europi (bez Rusije, nekadašnjih sovjetskih republika i Turske) do petka je od posljedica zaraze preminulo najmanje 115 000 osoba, od čega u istočnoeuropskim državama i onima nastalim raspadom Jugoslavije manje od 2000.

Taj ogroman nerazmjer u dosadašnjem broju fatalnih ishoda između „nove“ i „stare“ Europe bit će predmet mnogih istraživanja. Za sad nije baš posve jasno zašto „nova“ Europa kao cjelina ima samo 17 preminulih na milijun stanovnika, a Belgija 576, Španjolska 483, Italija 423, Francuska 335, Ujedinjena Kraljevina 276, te Nizozemska 250. Hoće li takav odnos ostati i kada jednom pandemija bude trajno prevladana nije moguće predvidjeti.

Zakazali zdravstveni sustavi na Zapadu

Ako se uspoređuje vrijeme poduzimanja mjera i broj registriranih slučajeva zaraze na milijun stanovnika, istočnoeuropske države pokretale su mjere socijalnoga distanciranja, ograničavanja kretanja, zatvaranja škola i fakulteta, zabrane održavanja javnih skupova te rada trgovina i ugostiteljskih objekata dva do tri tjedna ranije od zapadnoeuropskih država. Zahvaljujući tome ni jedna istočnoeuropska država, bez obzira na relativnu ekonomsku nerazvijenost i bitno manju potrošnju na zdravstvene usluge, nije zabilježila više od 38 preminulih na milijun stanovnika, koliko ima Slovenija, a od zemalja „stare“ Europe to je uspjelo samo Grčkoj, Islandu, Finskoj i Norveškoj.

Sofisticirani i tehnološki superiorni zdravstveni sustavi zemalja zapadne Europe u kojima je potrošnja na zdravstvene usluge između 3000 i 7000 dolara po stanovniku godišnje u velikoj većini su zakazali u usporedbi sa sustavima istočnoeuropskih i balkanskih država, gdje je zdravstvena potrošnja 5 do 10 puta manja. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Layen još je prije mjesec dana priznala kako je Europa podcijenila COVID-19.

Istočna Europa imala je tu sreću da prva prekasno otkrivena žarišta epidemije budu na zapadu kontinenta te je zbog toga dobila ključna dva do tri tjedna vremena za poduzimanje mjera socijalnoga distanciranja. Sada su se vlasti u tim državama našle u paradoksalnoj poziciji jer je dio njihovih građana uvjeren kako su mjere bili pretjerane zbog nevelikoga broja slučajeva i „premale“ stope smrtnosti. Kako je ekonomska cijena mjera golema i za većinu građana nepodnošljiva, a nametnuta ograničenja slobode kretanja i druženja za mnoge bolna, vlasti su bile izložene velikom medijskom i javnom pritisku za njihovim ublažavanjem.

Vidjeli smo vrlo neobične procjene epidemiologa

Nije sporno da su države poput Češke, Slovenije ili Hrvatske došle u fazu epidemije kada mogu i trebaju ukidati pojedina ograničenja, baš kao na zapadu Njemačka, Norveška i Austrija, ali smo opet kao i kod njihovoga uvođenja, svjedoci vrlo raznolikih arbitrarnih političkih odluka koje se naravno sve redom pozivaju na epidemiološke preporuke. Tako je i premijer Andrej Plenković u četvrtak na početku sjednice Vlade izdiktirao cijeli spisak ukidanja mjera u naredna tri ponedjeljka, a za koje će Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) naknadno napisati svoje upute i preporuke.

Budući da živimo u vremenu pandemije nije potreban preveliki napor za usporedbe politika koje provode vlasti na raznim stranama svijeta i njihove logičnosti i epidemiološke opravdanosti. Tako su građani Zagreba sa zaštitnim maskama na licu stajali u zmijolikim redovima pred zagrebačkim poštanskim uredima i uživali u pogledu na radnike omiljenoga gradskog poduzeća kako rade nužan i neodgodivi posao obrezivanja grana drvoreda. Hrvatski građani mogli su u servisu popraviti bicikl ili kod vulkanizera promijeniti gume na automobilu, ali zato nisu mogli odnijeti cipele na popravak jer je epidemiološka struka procijenila kako je odnos građana i postolara bitno rizičniji od odnosa građana i servisera bicikala.

Dvotjedni ritam popuštanja bio bi logičniji

Premijer Andrej Plenković nije se potrudio objasniti zbog čega do ukidanja mjera dolazi u tjednome, a ne u dvotjednome ritmu što je protivno i preporukama Europske komisije, Svjetske zdravstvene organizacije i većine relevantnih nacionalnih instituta i agencija. Naime, zbog vremena inkubacije potrebno je barem 14 dana kako bi se moglo zabilježiti eventualno povećanje broja novih slučajeva izazvano ukidanjem neke od mjera zabrane.

Isto tako, objavu odluke o zabrani rada trgovina nedjeljom prepustio je Stožeru iako ona nema nikakve veze ni s „dobrom“ ni s „lošom“ epidemiološkom situacijom nego je samo slabo maskirano predizborno političko dodvoravanje katoličkoj crkvi i njoj bliskim organizacijama i udrugama. U taj dio arsenala ukinutih mjera spada i dozvola služenja vjerskih obreda iako ne treba biti epidemiolog kako bi se razumjelo da su virusima takva okupljanja više nego draga. Ministar zdravstva Vili Beroš i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak pokušali su naknadno opravdati zabranu rada trgovina nedjeljom potrebom da se smanji „mobilnost“ građana. Nije bilo nikoga da ih priupita računa li se u smanjivanje „mobilnosti“ i kada građani umjesto u trgovini završe na misi.

Koga je u Hrvatskoj briga za industriju?

Zahvaljujući pregalaštvu pojedinih medija u Hrvatskoj je već tjednima pitanje svih pitanja početak ponovnoga rada frizerskih salona i terasa kafića. I premijer Plenković shvatio je važnost tog sudbonosnog pitanja za opstanak države, nacionalnoga gospodarstva i hrvatskoga načina života te je našao za shodno posebno ga spomenuti i u predstavljanju ukidanja mjera. Nije valjda sporno da je više svekolike medijske pažnje posvećeno rasporedu sjedenja na terasama kafića i mogućim pregradama od pleksiglasa nego svim aktivnim i neaktivnim proizvodnim kapacitetima u Hrvatskoj.

Kada bi kojim slučajem sve one koji broje dane do odlaska frizeru i prvog popijenog piva na terasi omiljenog kafića pitali jesu li sve ovo vrijeme nekog vraga radili zaposlenici Končara, Podravke, Saponije, Đakovića, Varteksa, Brodosplita, Francka, Leda i brojnih građevinskih i montažerskih tvrtki vjerojatno bi većinom dobili nemušte i netočne odgovore. Nitko nikada ni na jednoj od mnogobrojnih stožernih seansi nije priupitao kako je moguće da su sve police otvorenih trgovina uredno popunjene, ako se svi patimo na kaučima i dvosjedima u našim stanovima i kućama. Nije postavljeno ni jedno pitanje o tome tko čuva djecu onih koji ne mogu raditi od kuće te moraju i dalje odlaziti na svoja radna mjesta, kao što se nitko nije interesirao ni kako svi ti radnici putuju na posao, ako nema redovnoga javnog prijevoza.

Guverner New Yorka kao primjer poželjnog komuniciranja

Andrew Cuomo, guverner države New York, svakoga dana daje primjer nadasve poželjnoga javnog kriznog komuniciranja. Nalazi se na čelu države koja ima 20 milijuna stanovnika i do petka 277 000 zaraženih i nešto manje od 22 000 preminulih. Guverner Cuomo nekoliko puta je ponovio da su preduvjeti za ukidanje mjera odgovarajući kapaciteti testiranja, rad škola i vrtića te ponovo uspostavljanje javnoga prijevoza.

U ovoj pandemiji grad New York do sada je stradao više nego bilo koja druga svjetska metropola i sve ono kroz što su prošli i još uvijek prolaze njegovi građani može se uspoređivati samo s užasom u Wuhanu ili nekim manjim gradovima i mjestima Italije, Španjolske, Francuske, Belgije i Ujedinjene Kraljevine. Mi smo, kao i ostale države istočne Europe i Balkana, u ovome prvom valu zbog pravovremenih mjera socijalnoga distanciranja zasad izbjegli taj scenarij, ali to nam ne daje pravo na trivijalnosti i bavljenje banalnostima.

Što je Plenković trebao reći u svom predstavljanju mjera

Premijer Andrej Plenković trebao je u svome predstavljanju ublažavanja mjera upozoriti hrvatske građane da mi ne znamo koliko će dugo pandemija trajati, da možemo imati novi val zaraze još prije ljeta zbog ukidanja cijelog niza mjera socijalnoga distanciranja, da nije isključena mogućnost ponavljanja njujorškoga scenarija ove jeseni i zime i u europskim i hrvatskim gradovima te da sve dok nema djelotvornoga cjepiva ili dok god 70 do 80 % populacije ne stekne imunitet, novi koronavirus predstavlja trajnu opasnost za živote i zdravlje ljudi, pa tako i za građana Hrvatske.

Još je trebao dodati kako Hrvatska mora povećati svoje kapacitete testiranja jer je to osnovni preduvjet za ukidanje cijeloga niza mjera te da treba osigurati dovoljne količine zaštitne opreme za sve one koji rade u zdravstvenome sustavu i domovima za starije i nemoćne, da ne zna hoće li europske granice u dogledno vrijeme biti potpuno otvorene te da još uvijek nije vrijeme za planiranje ljetnih odmora.

U ovakvim uvjetima nemoguće je organizirati izbore

Mogao je i spomenuti kako je upitno održavanje svih ljetnih manifestacija kao što su Dubrovačke ljetne igre, Ultra Europe ili Sinjska alka. Ako ništa drugo, ipak je bolje da i hrvatska javnost raspravlja o otkazanim kulturnim i folklornim događanjima nego o gustoći stolova na terasama kafića. Možda je trebao, barem iz puke političke pristojnosti, kazati da u ovakvim uvjetima nije moguće organizirati parlamentarne izbore i da su sve špekulacije o njihovom održavanju usred ljeta neosnovane, a hoće li ih biti moguće održati najesen još uvijek je prerano zaključiti.

Kineska službena agencija objavila je kako je gospodarstvo pokrajine Hubei u prvom tromjesečju ove godine potonulo za 39,2 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine jer su građani te pokrajine 76 dana proveli u karanteni. U istome tromjesečju kineski BDP pao je za 6,8 % što je njegov prvi negativni rezultat od 1992. godine kada je Kina počela javno objavljivati kvartalne izvještaje. Ako smo se u siječnju i veljači, kao i ostatak svijeta, pravili da se širenje epidemije novoga koronavirusa nas previše ne tiče, sada ipak ne bismo trebali ponoviti istu pogrešku i vjerovati kako će sve završiti novom frizurom pa popijenom kavom na susjednoj terasi kafića – može i obrnutim redoslijedom.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
224 članka Više o autoru
Više s weba