TELEGRAM: To znači da nema niti kontrole ima li turist simptome Covida? Nije li to riskantno – prepustiti sve u ruke stranog državljanina, ili hrvatskog, svejedno, da sam ispuni neki papir i da ga se na granici ne kontrolira?

CAPPELLI: Imamo, naravno, i sanitarnu službu na granici koja, u slučaju da postoji bilo kakva sumnja, može osobu pregledati. Ali, iskreno: vidite li razliku putovanja između Zagreba i Crikvenice ili slovenskog Novog Mesta i Pule? Ako je epidemiološka situacija ista, ja ne vidim neku razliku, osim što postoji ta formalna barijera – granica.

TELEGRAM: Granične e-propusnice vrijedile bi samo za Sloveniju ili za cijelu EU?

CAPPELLI: To će nam biti dobra generalna proba i ako vidimo da to ide kvalitetno, zašto ne bismo uveli za sve?

TELEGRAM: Neki dan smo imali slučaj leta iz Frankfurta kada tri dana epidemiolozi nisu uspijevali naći sve putnike. Jedan jedini let izazvao je potpunu konfuziju. Što ako sutra budemo imali deset ili 50 letova iz inozemstva?

CAPPELLI: Kad su epidemiolozi obavijestili policiju da ne mogu naći određene osobe, policija ih je našla u roku od 45 minuta. Dakle, vrlo brza reakcija. Ali, naravno, to je dokaz da treba itekako poraditi na protokolima, naročito avioprometa. Temeljem ovog događaja epidemiolozi trebaju vidjeti što i kako dalje. Iako, cijelo vrijeme let za Frankfurt funkcionira i ovo je sad prvi takav događaj. Ali, naravno, mogu se dogoditi izolirani slučajevi. I u tom slučaju epidemiolozi imaju protokol što treba poduzeti ako se negdje dogodi neka slična stvar.

TELEGRAM: Ako se zbog turizma i otvaranja granica dogodi žarište koronavirusa, tko će onda preuzeti odgovornost – Vi, premijer ili će biti, kao u slučaju splitskog doma, da je kriv virus?

CAPPELLI: Skoro u svim zemljama EU-a postupat će se identično, jer smo dobili preporuke Europske komisije kako se ponašati. Odgovornost u bilo kojoj zemlji pri takvim događajima bit će slična ili ista kao u bilo kojoj drugoj zemlji, našoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj ili bilo kojoj drugoj zemlji.

TELEGRAM: Što ako se neki strani državljanin razboli od Covida u Hrvatskoj, šalje li se tu osobu posebnim transportom u matičnu zemlju ili će se liječiti kod nas? Imate li razrađen scenariji?

CAPPELLI: Zdravstvo ima. Naše je zdravstvo u ovoj pandemiji reagiralo fantastično i zato smo se osjećali sigurnije u Hrvatskoj, nego možda bilo gdje drugdje u Europi.

TELEGRAM: Bi li ipak trebalo ove sezone na jadranskoj obali, koja je turistički najatraktivnija, osigurati tzv. Covid bolnicu? Jednu bolnicu koja bi primala Covid pozitivne pacijente – turiste.

CAPPELLI: U svim većim gradovima postoji odjel koji će se baviti takvim pacijentima, ako se to dogodi. Split, Šibenik, Zadar… svi su i prošli ovu “školu” i u svakoj od tih bolnica postoji mogućnost prihvata i obrade pacijenta. Naša je prednost i što smo, osim praktički Dubrovnika, autodestinacija. To znači da i ako bude sumnje na Covid, ljudi mogu za nekoliko sati biti nazad u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj. Nema potrebe za repatrijacijom, čekanja aviona da ih vrate nazad. Zato će se u Hrvatskoj osjećati sigurnije.

TELEGRAM: Dubrovnik je u specifičnoj situaciji. Kad će turisti početi dolaziti u taj grad?

CAPPELLI: Neki dan smo imali sastanak kod premijera, a tema je bila kako pokrenuti dubrovački turizam koji je izričito vezan na avio-promet. Sada će se raditi na dodatnim protokolima za aviopromet na razini EU-a. Takvi protokoli na aerodromima – možda mjerenje temperature ili brzi testovi – i Dubrovniku će odškrinuti vrata. Mi smo spremni s Croatia Airlinesom napraviti sve ono što možda druge kompanije neće htjeti.

TELEGRAM: Dakle, da CA leti između Hrvatske i onih destinacija gdje strani avioprijevoznici neće imati interesa letjeti?

CAPPELLI: Ili neće imati interesa ili iz nekih drugih razloga neće htjeti letjeti. To ćemo raditi ili preko Frankfurta ili ćemo imati direktne charter letove iz određenih destinacija. Spremni smo da naš avioprijevoznik uđe u te letove tamo gdje bude potrebno.

TELEGRAM: Hoće li to biti poslovno opravdana odluka za Croatia Airlines, da neće na tome gubiti novac?

CAPPELLI: Njihov direktor me zvao i itekako su spremni za to, dapače, da lete na nekim linijama gdje su sada prizemljeni. Mi imamo manje avione i manje troškove i to će u ovom trenutku biti prednost.

TELEGRAM: U prvih pola godine 2019. Zagreb je bio treća hrvatska destinacija po broju noćenja. Ove godine su ga pogodile dvije nedaće, koronavirus i potres. Koliko je turističkih kapaciteta u Zagrebu izgubljeno u potresu?

CAPPELLI: Zasad nemamo te podatke, ali jasno je da je najviše oštećenja na privatnom smještaju koji je velikim dijelom u centru grada. Hoteli su za sada u dobrom stanju, neki su i otvoreni, a neki se otvaraju do kraja mjeseca. Neki dan sam bio na sastanku u jednom od tih hotela s pet zvjezdica i na recepciji su mi rekli da se vidi da je, otkad su labavije granice, krenuo promet. To je još uvijek relativno mala brojka, ali se primjećuje veće kretanje ljudi u tom hotelu konkretno.

TELEGRAM: Je li ovo ipak kraj ekspanzije turizma u Zagrebu?

CAPPELLI: Ne bih rekao. Ove godine ne vjerujem u neke velike brojke, ali gradovi će se vrlo brzo oporavljati, u to ne sumnjam. Siguran sam da će Zagreb sljedeće godine brojkama doći približno na razinu 2018. godine, što je izvanredan uspjeh.

TELEGRAM: Kako će mali privatni iznajmljivači u centru obnoviti svoje apartmane?

CAPPELLI: Kao i svi drugi, po mogućnostima koje budu postojale u skladu za zakonom o obnovi koji će se donijeti u sljedeća dva, tri mjeseca. I oni su u istom problemu kao i svi drugi.

TELEGRAM: Neki dan ste rekli da bi ostvarenje 30 posto prošle sezone bio uspjeh. Na kolike prihode od turizma ove godine računate?

CAPPELLI: Hrvatska najviše turističkih rezultata ostvaruje u srpnju, kolovozu i rujnu, oko 63 posto. Prošle godine smo ukupno ostvarili oko 12 milijardi eura. Računamo da ćemo ove godine ostvariti 30 posto tog rezultata.

TELEGRAM: Računate na prihod od četiri milijarde eura?

CAPPELLI: Bit će i malo više, ali ne bih nagađao. Sigurno će doći do poremećaja na tržištima, negdje će pasti cijene, tako da je vrlo teško prognozirati. Lani smo imali najviše cijene u povijesti našeg turizma jer smo si to mogli dozvoliti. Interes za Hrvatsku je bio velik, kapaciteti – privatni smještaj, kampovi, hoteli – dizali su broj zvjezdica pa su mogli dići i cijenu i imati veće prihode. Prosječna potrošnja je narasla za 20-ak eura u odnosu na godinu prije, investicije su u tri godine narasle preko 50 posto, broj gostiju preko 30 posto u tri godine, u nekim sredinama i preko 50 posto…

TELEGRAM: I sad je, najblaže rečeno, pauza.

CAPPELLI: Kao i svugdje drugdje.

TELEGRAM: Mnogi žive od turizma u Hrvatskoj. Možda biste vi ili premijer trebali otvoreno reći ljudima da ove godine neće moći tako preživjeti.

CAPPELLI: Ljudi su svjesni što se događa oko nas. Može li vama ili meni u ovoj situaciji netko nešto garantirati? Da mi nešto tako kažemo, bili bismo neozbiljni. Ali već mjesec i pol dana govorimo da će biti poremećaja na tržištu, pada broja turista… Mi smo napravili ozbiljne analize, na tri razine – da bi nam prihodi mogli biti do 40 posto, drugi scenarij između 25 i 30 posto i jedan scenarij sa samo deset posto prihoda. Nakon buđenja tržišta i interesa za Hrvatsku, zašto ne bismo mogli govoriti o solidnoj sezoni od 30 posto prihoda? Ako to ostvarimo, to će biti sjajan rezultat.

TELEGRAM: Crni scenarij od deset posto prihoda više uopće nije u igri?

CAPPELLI: Ako epidemiološki gledano, situacija bude kao danas, imat ćemo između 25 i 30 posto (lanjskih, op.a.) prihoda.

TELEGRAM: Računate i da domaći gosti nadomjeste dio gostiju iz inozemstva, da spase domaći turizam.

CAPPELLI: Naravno, domaćih gostiju je u prosjeku oko 13 posto. I ove godine bismo mogli zadržati razinu od 13 do 15 posto domaćih gostiju.

TELEGRAM: Ako vi računate na domaće goste, onda je logično da i druge zemlje, Austrija, Njemačka, Italija i tako dalje, računaju na svoje ljude – Austrijance, Nijemce, Talijane – da će ostati kod kuće, spašavati vlastiti turizam i nacionalnu ekonomiju. To nužno znači da neće doći u Hrvatsku.

CAPPELLI: A gdje će ostati 800 tisuća Čeha koji su dolazili u Hrvatsku na more? Austrijancima smo, po anketama, druga, treća država što se tiče odlaska na more. Uostalom, ne računamo na sto posto tih gostiju, govorim vam o 25 do 30 posto dolazaka iz tih zemalja.

TELEGRAM: Austrija najavljuje poseban paket pomoći u vrijednosti od 500 milijuna eura za ugostitelje, što uključuje smanjenje PDV-a na bezalkoholna pića. Gradonačelnik Beča dijeli vaučere stanovnicima da ih potroše u lokalnim restoranima i gostionicama. Hoće li uopće biti još kakve pomoći za ugostiteljski i turistički sektor kada isteknu ove mjere dizajnirane za tri mjeseca? Pogotovo što će Vlada, od raspuštanja Sabora, biti tehnička.

CAPPELLI: Osigurali smo dosad oko 220 milijuna kuna za 12 tisuća tvrtki u ugostiteljstvu i turizmu, sa 72 tisuće zaposlenih. Hrvatska je jedna od prvih zemalja koje su donijele takve mjere. Prvi smo uveli i vaučere za turističke agencije za otkazana putovanja…

TELEGRAM: Ali što je s novim mjerama?

CAPPELLI: Nakon rebalansa proračuna, napravit ćemo novu analizu, bez obzira na to što je Vlada tehnička. Moramo vidjeti koje su se tvrtke pokrenule, koje mogu funkcionirati i imaju iznad 50 posto prihoda, pa im niti neće biti potrebna pomoć kao dosad. Ali, sada nam je najbitnije pripremiti mjere za jesen i zimu. Razmišljamo o listopadu, studenom, prosincu, siječnju, veljači, i tu ćemo napraviti prijedlog mjera koje ćemo predstaviti.

TELEGRAM: Ako prije dobijete izbore, naravno.

CAPPELLI: Ja ne sumnjam u to.