Premijeru Plenkoviću bilo je važnije uspostaviti kontrolu na vukovarskom Kolonom nego nad širenjem pandemije

Prošle godine u Hrvatskoj preminule su 51.794 osobe. Prema izvješću HZJZ-a iz rujna ove godine njih 22.020 ili 42,5 posto umrlo je od „bolesti cirkulacijskoga sustava“, 13.718 ili 26,5 posto od „novotvorina“, a od „endokrinih bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma“ 4.034 osobe ili 7,8 posto. U istome izvješću navedeno je i deset vodećih uzroka smrti u 2019. Tako je „ishemična bolest srca“ bila uzrokom smrti za 7965 osoba ili 15,4 posto, „cerebrovaskularne bolesti“ za 5180 osoba ili 10,0 posto, a „dijabetes melitus“ za 4027 osoba ili 7,8 posto.

Od posljedica zaraze koronavirusom do subote umrlo je 1006 osoba, od čega više od polovice u zadnjih 14 dana. U prošlome i ovome tjednu svaka četvrta ili peta osoba umrla je zbog istih razloga i ako premijer Andrej Plenković, Vlada, nacionalni i svi ostali lokalni stožeri i dalje nastave ne činiti gotovo ništa, COVID-19 uzrokovat će još najmanje 1500 smrti do kraja godine. Ukoliko se to dogodi COVID-19 bit će peti ili šesti najčešći uzrok smrti u ovoj godini, a Hrvatska će sa 620-630 preminulih na milijun stanovnika imati veću smrtnost nego što danas ima Švedska, koja je trenutno na šestome mjestu te tragične europske ljestvice.

Strah od Penave i Domovinskog pokreta

Ovakav poraz epidemiološke struke i ukupnih javnozdravstvenih politika nije se naravno morao dogoditi. Mogu premijer Andrej Plenković, ministar Vili Beroš i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak i dalje nastaviti opravdavati svoje nečinjenje provođenjem „balansiranih mjera“, mogu i dalje kreativno tumačiti dnevne rekorde i lagati o tome kako „lockdown u drugim državama ne daje rezultate“, mogu nas i dalje uvjeravati da je naš zdravstveni sustav još jako daleko od pucanja, sve to mogu i dalje raditi uz pomoć svoje medijske mašinerije i raznih vladinih trbuhozboraca zaduženih za širenje optimizma i plasiranje alternativnih činjenica, ali na kraju netko će ipak morati prebrojiti mrtve.

Pandemija će vrlo vjerojatno završiti nakon masovnog cijepljenja stanovništva u proljeće ili rano ljeto naredne godine i tada će se moći usporediti konačni rezultati proklamiranih i realno provedenih mjera pojedinih vlada.

Premijeru Andreju Plenkoviću bilo je važnije uspostaviti potpunu kontrolu nad vukovarskom Kolonom sjećanja nego nad širenjem pandemije. U cijelom nizu država redom su otkazivane sve moguće proslave i manifestacije sukladno epidemiološkim uzancama, ali kod nas se to nije moglo dogoditi zbog vrlo banalnoga razloga, straha da će vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i Domovinski pokret organizirati hod vukovarskim ulicama bez HDZ-a i njegove vrhuške. Tako se još jednom potvrdilo koliko je Hrvatska partijska država u kojoj većina takozvane „struke“, dobar dio „znanosti“ i medija servilno i upravo gadljivo ponizno provode politiku partijskoga vođe, besramno tražeći opravdanja za javnu manifestaciju na kojoj je formalno dozvoljeno okupljanje 500 osoba koje naravno, kako je to rekao gospodin Capak, „nitko neće prebrojavati“.

Paljenje svijeća za Vukovar u domovima

Ovdje nije pitanje hoće li se netko u Vukovaru zaraziti, to je jednostavno okupljanje visokoga rizika koje je po svim epidemiološkim pravilima trebalo ove godine biti zabranjeno. Takav skup trenutno ne bi bilo moguće održati ni u jednoj drugoj državi Europske unije iako njih četiri petine ima bitno bolju epidemiološku situaciju od nas. U većini europskih država ne mogu se družiti ni članovi dva različita kućanstva, a kod nas će u srijedu vjerojatno tisuće ljudi ne samo obilježiti godišnjicu vukovarske tragedije, nego možda sudjelovati i u ključnom „superširiteljskom“ događaju ovoga vala pandemije.

Upravo je frapantno da premijer Plenković nije mogao barem pokušati iskoristi svoj autoritet i pozvati građane da Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata obilježe paljenjem svijeća u svojim domovima, a da na taj dan samo on ode do Vukovara bez ikakve prethodne najave, pratnje i pompe.

Hrvatska već tjednima živi u balonu fikcije i laži u kojem umjesto stvarnih i realnih mjera potrebnih i nužnih za obuzdavanje širenja pandemije, građani dobivaju dnevnu dozu agitpropovske propagande. U njoj, uz one kojima je to platni razred, sudjeluje i nekoliko korumpiranih honoraraca strateški raspoređenih u digitalnome univerzumu.

Što se događa u državi New York

Država New York jedna je od dosad najteže stradalih američkih saveznih država s 1745 preminulih i 30.245 slučajeva na milijun stanovnika. U državi koja ima 19,4 milijuna stanovnika do sada je od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 30.245 osoba, a ukupno je registriran 588.381 slučaj. Promotori „ideologije krda“ uvjeravali su u proteklim mjesecima najprije sebe, a onda i sve one kojima je trebalo takvo uvjeravanje kako je u New Yorku dostignuta dovoljna „okuženost stanovništva“ te zbog toga više nije moguće ponovno širenje zaraze.

Koliko su te njihove teze bile utemeljene ili samo dnevne bedastoće najbolje pokazuju podaci od petka kada je u državi New York zabilježeno 5399 novih slučajeva, 1737 osoba bilo na je bolničkome liječenju, 331 na odjelima intenzivne njege, 137 na respiratoru, a njih 24 je preminulo. U četvrtak je napravljen 203.721 test od kojih je 2,65 posto bilo pozitivno, a kako je u nekim dijelovima države udio pozitivnih 4,58 posto, guverner države Andrew Cuomo odlučio se na nove mjere. Tako su od petka javna i privatna druženja na otvorenom i u zatvorenim prostorima limitirana na najviše 10 osoba, a odluka se odnosi i na privatne kuće i stanove. Barovi, restorani i teretane mogu raditi do 22 sata.

Zašto su kod nas udjeli pozitivnih visoki

Država New York uvodi nove mjere jer je u nekim dijelovima udio pozitivnih u svim testovima porastao na 4,58 posto, a prosjek za cijelu državu je 2,65 posto. U Hrvatskoj je udio pozitivnih već treći tjedan za redom deset puta viši, a u nekim županijama i do dvadeset puta, ali naši „eksperti“ nas uvjeravaju kako je pandemija pod kontrolom i da nema razloga za zabrinutost jer ćemo uskoro biti dovoljno prokuženi, a onda će stići cjepivo pa se preostali, koji se do sada nisu zarazili, mogu ako baš žele i cijepiti.

Kada bi se u Hrvatskoj provodio relativno isti broj testiranja kao u New Yorku, trebalo bi dnevno testirati više od 40.000 osoba, a mi jedva dostižemo i četiri puta manji broj. Ako smo tako siromašni i toliko nesposobni ili nedovoljno organizirani i ne možemo više od toga onda to treba javno i priznati. Umjesto toga slušamo budalaštine kako su u Hrvatskoj testiranja fokusirana pa su zbog toga udjeli pozitivnih kod nas ekstremno visoki.

Irska, na primjer, sad već popušta mjere

Hrvatska borba s pandemijom već je tjednima u slijepoj ulici i to zbog političkih strahova i pogrešnih procjena premijera Andreja Plenkovića. Svi ostali formalno odgovorni, poput Vilija Beroša i Krunoslava Capaka, odavno su se srozali na nivo poslušnih i bespogovornih provoditelja njegove politike. Zarobljena u monolitnom partijskom glibu, u kojem po starim obrascima nema mjesta za propitkivanja, kritičnost i drugačija mišljenja, sluđena dnevnom dozom zaglupljivanja po kojem su Europa i svijet u zabludi, a mi jedini u „balansu“, Hrvatska čeka srijedu i mjere koje nakon nje slijede.

Druge države, poput Irske, sada popuštaju mjere jer su njihovim drakonskim provođenjem u proteklim tjednima uspjele staviti jesenski val pod kontrolu uz relativno mali broj preminulih. Irska je u proljetno-ljetnom valu imala 1770 preminulih, a u jesenskom ukupno 200 jer je bolno i dovoljno naučila iz svojih i tuđih tragičnih pogrešaka. Mi još nismo ušli u fazu učenja jer je trenutna mantra lokalnih agitpropovaca kako „lockdown ni drugima ne pomaže“ pa će nažalost tek razlika u broju preminulih sve njih poučiti da svaka bezočna laž, koliko god puta bila ponovljena, na kraju ipak ne postaje istina.