Hrvatski transplantacijski program u doba COVID-19 pandemije i hoće li razvoj tehnologije omogućiti 3D printanje organa

Listopad je u znaku obilježavanja Europskog dana doniranja i transplantacije organa, a tim je povodom tvrtka Astellas d.o.o. u sklopu kampanje »Što vas inspirira na darivanje« organizirala web konferenciju s uvaženim hrvatskim stručnjacima s područja transplantacijske medicine. Samo nekoliko mjeseci nas dijeli od 50. godišnjice prve transplantacije bubrega u Hrvatskoj, no ovu godinu ćemo pamtiti i po brojnim izazovima koje je donijela, a jedan od najvećih je svakako utjecaj COVID-19 pandemije koji se odrazio na kvalitetu i opseg Hrvatskog transplantacijskog programa.

Ponekad je transplantacija organa jedina terapijska opcija u liječenju pacijenata. Uspješna transplantacija spašava živote, pruža novi život, poboljšava kvalitetu života i mnogima omogućava povratak normalnim životnim i radnim aktivnostima. Hrvatski transplantacijski program pozicioniran je na samom svjetskom vrhu, a članstvo u Eurotransplantu – međunarodnoj organizaciji čija je zadaća raspodjela organa za presađivanje primateljima iz zemalja članica – osigurala je Hrvatskoj ravnopravno mjesto u društvu visoko razvijenih zemalja Europske Unije. Prema podacima Eurotransplanta, prošle je godine doniranje organa i tkiva pomoglo spasiti čak 7.406 života.

Doniranje organa znak je plemenitosti i altruizma, a u Republici Hrvatskoj na snazi je zakon takozvanog pretpostavljenog pristanka. To znači da se donorima smatraju sve preminule osobe koje se za života tome nisu izričito protivile. Naš zakon ne propisuje obvezu traženja dozvole za eksplantaciju organa od obitelji umrle osobe, no u praksi se ipak poštuje stav obitelji. Zato je iznimno važno govoriti o ovoj temi i upoznati okolinu s osobnim stavom o doniranju organa poslije smrti.

Kampanja »Što vas inspirira na darivanje« pokrenuta je s ciljem podizanja svijesti o važnosti doniranja organa i transplantacijske medicine. Kako bi educirali, podijelili važne informacije sa širom javnosti i inspirirali ljude da budu donori i govore o ovoj temi, tvrtka Astellas d.o.o. je aktivirala kampanju na web stranici budidonor.hr te Facebook i Youtube kanalu.

Hrvatska je prema broju donora i transplantacija organa jedna od vodećih zemalja u svijetu s najkraćim vremenom čekanja na presađivanje organa.

Uslijed pandemije COVID-19 transplantacijski program u Hrvatskoj je nakratko obustavljen, što se događalo nakon pokretanja programa?

Operating Room with Surgical Team Tyler Olson Simplefoto

U sklopu kampanje su na održanoj web konferenciji hrvatski stručnjaci s različitih područja transplantacijske medicine razgovarali o programu transplantacije u vrijeme COVID-19 pandemije, kako je tekao transplantacijski program u prvom valu pandemije, s kojim su se izazovima susretali i što nam donosi budućnost transplantacijskog programa u Hrvatskoj.

,,U dogovoru s Ministarstvom zdravstva i Povjerenstvom za transplantaciju organa, krajem trećeg mjeseca smo zatvorili naše transplantacijske centre za elektivne transplantacije bubrega, osim u slučaju hitnih transplantacija neophodnih za spašavanje života pacijenata. Bez obzira na to, transplantacijski centar KBC-a Zagreb ostao je kontinuirano aktivan. Dnevno su se pregledavali bolesnici s transplantiranim bubregom, organizirali su se pregledi i upućivalo ih se u lokalne centre te smo rješavali nefrološke i kirurške komplikacije naših pacijenata ukoliko je to bilo potrebno. Za vrijeme zastoja transplantacijskog programa zbog COVID-19 pandemije u KBC-u Zagreb napravljene su dvije transplantacije srca.”, izjavio je predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Željko Kaštelan, dr. med.. KBC Zagreb najveći je nacionalni centar za transplantaciju bubrega i u svoje je transplantacijske timove promptno inkorporirao mikrobiologe i epidemiologe, a krajem svibnja nastavljen je transplantacijski program. Činjenica da je nakon otvaranja centra, točnije do kraja srpnja 2020. godine KBC Zagreb imao svega dvije transplantacije manje nego krajem srpnja prošle godine, dovoljan je razlog za optimističan stav prof. dr. sc. Željka Kaštelana.

prof. dr. sc. Željko Kaštelan, dr. med., Predstojnik Klinike za urologiju KBC Zagreb

Prim. dr. Branislav Kocman, dr. med. i voditelj Centra za transplantaciju solidnih organa i hepatobilijarnu kirurgiju KB-a Merkur, također se osvrnuo na COVID-19 pandemiju i ustanovio da je zaustavljanje programa bilo najbolja moguća opcija s obzirom na nepoznavanje virusa, strah koji je zavladao među liječnicima i pacijentima i nepoznavanje ponašanja virusa kod transplantiranih pacijenata. Do zatvaranja programa u KB Merkur napravljeno je 28 transplantacija jetre, a od nastavka uobičajenog transplantacijskog programa do danas izvršena je 41 transplantacija jetre. Sa 110 do 120 transplantacija jetre godišnje, KB Merkur je najjači transplantacijski centar za jetru u sustavu Eurotransplanta, a ove će godine taj broj biti oko 100. S obzirom na dva mjeseca gotovo potpune obustave programa, prim. dr. Branislav Kocman nije mogao sakriti zadovoljstvo.

prim. dr. Branislav Kocman, dr. med., Voditelj Centra za transplantaciju solidnih organa i hepatobilijarnu kirurgiju u KB Merkur
prof. dr. sc. Sanjin Rački, dr. med., Pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega KBC Rijeka

Prof. dr. sc. Sanjin Rački, dr. med. i pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega KBC-a Rijeka, tvrdi da se transplantacijski program i cijeli sustav u vrlo kratkom roku uskladio sa svim epidemiološkim mjerama, pa je virusu gotovo onemogućeno da utječe na daljnji nastavak programa. ,,Dosad smo u KBC Rijeci imali samo dva pacijenata sa COVID-19 infekcijom, jednu dijaliznu bolesnicu i jednog transplantiranog bolesnika iz Pule. Svi su dobro prošli i nije bilo smrtnih ishoda, s čime smo zaista zadovoljni. Kroz ovih šest mjeseci pandemije izbjegli smo bilo kakvu daljnju opasnost za naše bolesnike te se istome nadamo i u budućnosti.” podijelio je svoje iskustvo prof. dr. sc. Sanjin Rački.

 

Budućnost transplantacijskog programa – što stručnjaci kažu o novim tehnologijama

Iako je činjenica da svaki četvrti živi donor nije biološki povezan s primateljem organa ohrabrujuća, u Hrvatskoj je, prema riječima prof. dr. sc. Željka Kaštelana, vrlo mali broj takozvanih transplantacija sa živih donora i one se prvenstveno provode po principu obiteljskih veza. Ako uzmemo u obzir da zdrava osoba može postati živi donor doniranjem bubrega ili dijela jetre, pluća, crijeva, krvi ili koštane srži, to bi uvelike nadoknadilo manjak potrebnih organa za transplantaciju, međutim altruistično doniranje organa nepoznatim osobama nije praksa u Hrvatskoj, zbog kontroverzi potencijalnog rizika trgovine organima te se transplantacija organa sa živih donora provodi isključivo između članova obitelji.

U programu transplantacije jetre Hrvatska je s brojem donora pri samom vrhu u sustavu Eurotransplanta. Prim. dr. Branislav Kocman istaknuo je kako Hrvatska u odnosu na svijet ima najkraće čekanje na transplantaciju jetre, pa je tom smislu naglasak i dalje na kadaveričnim transplantacijama. Transplantacija sa živog donora puno je kompleksniji i rizičniji zahvat i kao takav je u drugom planu. Slična situacija je i po pitanju split-liver programa u kojem se jedna jetra transplantira dvjema osobama.

Prof. dr. sc. Željko Kaštelan iznio je podatke prema kojima Hrvatska ima preko 30 donora na 1.000.000 stanovnika, što nas u odnosu na neke druge zemlje stavlja u sam vrh. Tome u prilog govori usporedba s Njemačkom koja, unatoč iznimno razvijenom zdravstvenom sustavu, na 1.000.000 stanovnika ima tek 10 donora. Prema novom algoritmu Eurotransplanta koji je uveden prošle godine, očekuje se dodatna pravednost sustava jer uvodi nacionalni balans u kvaliteti doniranih i primljenih organa, no zaključke o tome moći ćemo iznositi tek nekad u budućnosti.

Nove tehnologije uvijek ukazuju na napredak, a one koje danas primjenjuju neke grane medicine otvaraju brojne mogućnosti i u transplantaciji. Robotizacija i 3D printanje medicini su već olakšali neke dosad dugotrajne i kompleksne zahvate i procese. Iako se 3D printanje tkiva danas već primjenjuje, u transplantacijskoj medicini ovakva će tehnologija još neko vrijeme pričekati.

 

Kampanja »Što vas inspirira na darivanje« edukativnog je karaktera, a pokrenuta je kako bi osvijestila javnost o važnosti doniranja organa i transplantacijske medicine. Saznajte već danas više o doniranju organa putem sljedećih kanala:

www.budidonor.hr

https://www.facebook.com/budidonor.hr/

https://www.youtube.com/channel/UCbaZo63j_UCD87eGmt511Mw/featured?pbjreload=101