Vedran Pavlek, prvi čovjek hrvatskog skijanja, za Telegram otkriva zašto još ne misli otići
Mladoj i talentiranoj generaciji želim pružiti kvalitetan razvoj
Kada smo u srijedu, 23. ožujka, Vedranu Pavleku najavili da će na razgovor na Sljeme doći i fotoreporter, direktor hrvatskih skijaških reprezentacija, malo se zbunio.
“Molim vas, nemojte me danas snimati, dajte da to obavimo sutradan, u četvrtak. Noćas nisam oka sklopio: prvo sam bio cijeli dan na Sljemenu gdje sam kontrolirao pripremu staza, a onda sam kod kuće sređivao dokumentaciju. Zanijelo me, i kada sam pogledao na sat, bilo je 5.30. Bacio sam se u krevet u 5.45, ali sam već u 6.05 bio na nogama. Morao sam na Sljeme kako bismo dovršili pripreme za prvenstvo Hrvatske.”
18 godina direktor reprezentacija
Vedrana Pavleka (42), zatekli smo se u Tomislavcu na Sljemenu zatrpanog papirima, mobitelima, laptopom… Nije odavao dojam premorenog čovjeka, premda, kaže, nije spavao više od 40 sati. Što, objašnjava, nije neuobičajeno: dan mu često traje prekratko, pa mora probdjeti cijelu noć kako bi stigao odraditi sve obveze. Među papirima u oči nam je zapala stranica A 4 formata roza boje: bila je ispunjena najmanjim pisanim slovima koje smo ikada vidjeli.
Smanjili smo programe, oslanjamo se na mlade domaće trenere, ali nismo do kraja reducirali snježne treninge jer se bez njih ne može. Na snijegu boravimo između 170 i 210 dana godišnje, što nije kao u zlatna vremena, ali je dovoljno za kvalitetan rad
Ali i, svakako, najurednijim: svako je slovo bilo tako precizno napisano da je izgledalo kao da je ispisano strojem. Da bi se pročitala ta stranica, na kojoj su razrađene Pavlekove dnevne obveze, potrebno je povećalo, no njemu ne trebaju ni naočale. Ako bi se o Pavleku sudilo prema rukopisu, onda bi se moglo ustvrditi da je riječ o nevjerojatno pedantnom, urednom, marljivom, preciznom čovjeku. Uz to, asketski život na planinama, na snijegu, u teškim uvjetima, učinili su od Paveka stroj koji već godinama besprijekorno obavlja stotine svakodnevnih obveza.
Osim što je već 18 godina direktor svih hrvatskih alpskih skijaških reprezentacija, direktor je Snježne kraljice utrke Svjetskog kupa na Sljemenu, a član je Vijeća FIS-a, najvažnijeg tijela svjetskog alpskog skijanja. Na tu je funkciju izabran sa 110 glasova, od 123 skijaška dužnosnika s pravom glasa, što najbolje pokazuje kakav ugled uživa u svjetskoj skijaškoj federaciji. Vedran Pavlek jedan je od najboljih menadžera u Hrvatskoj: mogao bi bez problema voditi bilo koju veliku tvrtku, pa nije čudno što su ga svojedobno željeli angažirati i u Hrvatskom nogometnom savezu.
‘Imamo talentiranu generaciju’
Prije dvije godine Pavlek je potpisao još jedan četverogodišnji ugovor s Hrvatskim skijaškim savezom i taj posao, kaže, namjerava odraditi do kraja.
“Bilo mi je jasno da to neće biti lagane četiri godine: Janica se već ranije oprostila od skijanja, a Ivica je pred kraj karijere. No, imamo talentiranu generaciju mladih kojoj želim pružiti maksimalno kvalitetne uvjete razvoja. Istok Rodeš postao je svjetski juniorski prvak u slalomu, što nije uspjelo ni Ivici Kosteliću u njegovim godinama, dok je Elias Kolega osvojio brončanu medalju. Uz njih tu su još Filip Zubčić, Matej Vidović, koji je pobijedio na utrci u Europskom kupu, zatim Wiliam Vukelić, Samuel Kolega, mlađi Eliasov brat, koji je bio peti na Olimpijskim igrama mladih u Norveškoj. Od juniorki, tu je Leona Popović koja je bila druga na svijetu u svom godištu u slalomu, ali je pauzirala ove godine zbog ozljede. Lana Zbašnik i Ida Štimac osvajale su medalje na Topolinu, svjetskoj smotri juniora, a Hrvatski olimpijski odbor proglasio ih je najperspektivnijim sportašicama u Hrvatskoj. Godinama smo u njih ulagali golem trud i sredstva, pa bi bilo krajnje neodgovorno s moje strane napustiti ih prije nego li ih doguramo barem do svjetskog kupa.”
Pavlek priznaje da još nikada nije bilo toliko problema s financijama kao posljednjih godina. Po sezoni na vrhunskog skijaša troši se i po nekoliko stotina tisuća eura: mora imati uz sebe trenere i servisere, automobile za prijevoz, opremu, osiguranu prehranu i smještaj za najmanje 200 dana.
“Smanjili smo programe, oslanjamo se na mlade domaće trenere, ali nismo do kraja reducirali snježne treninge jer se bez njih ne može. Treniramo na bližim skijalištima, u Sloveniji, južnoj Austriji, sjevernoj Italiji, i, naravno, na Sljemenu gdje je prošle godine održano 8 FIS utrka. Ipak, na snijegu boravimo između 170 i 210 dana godišnje, što nije kao u zlatna vremena, ali je dovoljno za kvalitetan rad.”
Problemi sa snijegom
Zanimalo nas je koliko pitanje kvota za nastupe otežava napredak skijaša iz malih država, poput Hrvatske i Slovenije?
“To je apsolutno grozan problem. Imamo šest skijaša među prvih sto na svijetu, ali u Svjetskom kupu može nastupati samo jedan skijaš, za razliku od velikih reprezentacija koje imaju po šest predstavnika. A i taj, da bi uspio, mora imati sreću da mu se staza na raspadne: s brojem 60 nema šanse za bolji plasman ako staza nije dobro pripremljena ili ako je prelagana pa ima malo padova. Razlika u vremenu između onih s nižim i višim brojevima iznosi do 4 sekunde. Za toliko bi naši mladi skijaši trebali biti bolji od najbržih da bi se kvalificirali u drugu utrku. A, to je, nažalost, nemoguća misija. Zato je u sportskom smislu VIP Snježna kraljica na Sljemenu toliko važna: tu može nastupati čak šest naših natjecatelja i to je za njih neponovljiva šansa da postignu vrhunski rezultat”.
Posljednjih godina svjetsko skijanje suočava se s ozbiljnim problemom: zbog globalnog zatopljenja snijega i turista je sve manje, sezone traju sve kraće. Mnogo je utrka Svjetskog kupa otkazano, među njima i Snježna kraljica na Sljemenu.
Ivica Kostelić nedavno je za slovenske medije izjavio kako je skijanje planetarni sport koji doživljava kliničku smrt. Zanimalo nas je koliko sve više temperature utječu na razvoj skijanja i koliko su krive za pad popularnosti tog sporta?
“Ova je zima bila iznimno teška: snijega je bilo malo, ne pamtim tako lošu zimu od one 1998. na 1999. No, prvi preliminarni podaci govore da televizijska gledanost i posjeti na utrkama Svjetskog kupa nisu bili tako loši. Da smo imali pobjednika ili pobjednicu u Svjetskom kupu tada bi svi govorili da je skijanje najvažniji sport. Tako se gleda s naše strane: trenutačno nemamo rezultate, ali za nekoliko godina ponovno ćemo imati natjecatelje u svjetskom vrhu. Uostalom, u svim alpskim državama, Italiji, Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj, skandinavskim državama, SAD-u i Kanadi, skijanje i dalje privlači brojne gledatelje i rekreativce”.
‘Ivica će imati našu potporu do kraja’
Pavlek priznaje da je u najvećim nevoljama skijaška industrija. Tijekom 2003. u svijetu je prodano 7 milijuna pari skija, a posljednjih godina jedva oko 3 milijuna pari. Prepolovila se prodaja skijaških cipela, kombinezona, odijela, naočala, rukavica…
“Ljudi sve manje kupuju, a sve više iznajmljuju opremu. Skijaška industrija ušla je zbog toga u škare pa će se morati pronaći neko rješenje. Na sreću, taj se trend zaustavio, brojke su se stabilizirale pa se očekuje skori oporavak cijele skijaške industrije”.
Budući da Ivica Kostelić prošle sezone prema rezultatima nije bio na uobičajenoj razini, mnogi su postavili pitanje ima li smisla natjecati se kada nema više vrhunskih rezultata?
Skijaška industrija je u krizi. Tijekom 2003. u svijetu je prodano 7 milijuna pari skija, a posljednjih godina jedva oko 3 milijuna pari. Prepolovila se prodaja skijaških cipela, kombinezona, odijela, naočala, rukavica
“Ivica će s obitelji odlučiti do kada će skijati. Sve dok želi nastupati, imat će našu punu potporu. Ivica je postigao planetarne rezultate, osvojio je, među ostalim, Veliki kristalni globus, što je najveći uspjeh našeg skijanja. Osvojio bi još dva Globusa da se pred kraj sezone 2009. i 2012., nije povrijedio dok je bio vodeći na listama. Zbog toga ćemo mu davati svaku podršku. Ivica će uskoro donijeti odluku hoće li skijati sljedeće godine, hoće li nastupiti na Olimpijadi ili na utrci na Sljemenu.”
“Mi ćemo, u skladu s našim mogućnostima, uvijek stajati iza njega. Treba posebno cijeniti to što Ivica skija unatoč svim tim strašnim bolovima. Siguran sam da bi Ivica, da ima upola jače koljeno, da su mu bolovi upola manji, i danas zauzimao mjesta na pobjedničkim postoljima. Jedini razlog slabijim rezultatima je stanje njegova koljena i bolovi: na vanjskoj strani desnog koljena Ivica nema hrskavice. Posljednjih nekoliko tjedana pokušao je mijenjati stil, voziti poput Lindsey Vonn, i situacija se drastično promijenila. I to nas sve čini optimističnijim.”
Pavlek je uvjeren da marketinška vrijednost i televizijska gledanost opravdavaju održavanje Snježne kraljice na Sljemenu. Od oko 23,5 milijuna koliko u prosjeku stoji organizacija jedne utrke, čak 75 posto sredstava osigurava se preko sponzora, prodaje televizijskih prava i ulaznica.
“Snježna kraljica po svim je parametrima posjećenosti i televizijske gledanosti među prve tri utrke Svjetskog kupa. Snježna kraljica ima visok ugled u inozemstvu, Zagreb dobiva od nje nemjerljivu međunarodnu promociju. U Sljeme se isplati ulagati: treba izgraditi jezero, poboljšati sustav zasnježenja, postaviti gondolu. Ali, ne zbog Kraljice, nego zbog toga da se osigura sto skijaških dana godišnje na Sljemenu”.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 26. ožujka