Vodimo vas u šumu. 7 omiljenih jestivih gljiva koje možete lako pronaći ove jeseni
Sve gljive su jestive, ali neke od njih samo jednom
Vjeruje se da na svijetu postoji oko 75 000 vrsta gljiva no prema nekim istraživanjima, ta brojka premašuje čak dva milijuna! U Hrvatskoj obitava oko 4500 vrsta gljiva od čega je otkriveno tek 20%. Kako bi se pripremili za jesensku sezonu branja gljiva, izdvojili smo jestive gljive u Hrvatskoj, te naših najdražih 7 vrsta šumske gljive koje možete ubrati možda već u susjedstvu.
Sezona gljiva
Sezona gljiva traje od travnja do studenog, dok glavna sezona branja gljiva kreće s jesenskim kišama, najčešće od polovice rujna. Iako se šumske gljive mogu brati gotovo cijelo proljeće i ljeto, branje gljiva se najčešće odvija u jesenskim mjesecima kad ih ima i najviše. Gljive se mogu brati u svako doba dana, a najbolje vrijeme za branje gljiva je nakon kiše u rano jutro ili u sumrak. Na ovoj stranici možete pronaći kalendar sa svim vrstama gljiva po mjesecima u godini kako bi znali kad možete ubrati omiljene gljive.
Branje gljiva
Branje gljiva je jedinstveno iskustvo. Za početnike je zanimljivo i uzbudljivo, a za one iskusnije meditativno i relaksirajuće. Savjet za početnike je da prvo upoznaju pet do deset jestivih gljiva, najbolje od iskusnih gljivara, a potom da se odvaže na samostalno branje gljiva koristeći literaturu. Ako se odlučite na branje gljiva u proljeće, u šumi možete pronaći gljive poput đurđevača, smrčka, šljivovače, puhare, biserke, lisičarke i dr. Kako godina odmiče izbor je sve veći.
Branje gljiva u jesen, otkrit će potpuno druge vrste jestivih gljiva – vrganje, lisičarke, sunčanice, gomoljače, bukovača, golubovače, srnjače, crne trube. U Hrvatskoj je trenutno ugroženo oko 350 vrsta gljiva te se one ne smiju brati, a preporučena količina jestivih gljiva koje možete ubrati u jednom danu je 2 kilograma. Obavezno prije kretanja u šumu izvadite dozvolu za branje gljiva koja vrijedi za kalendarsku godinu jer u suprotnom riskirate kaznu koja ide čak i do 1000 EUR.
Gdje brati šumske gljive?
Dobre lokacije za branje gljiva pronaći ćete na područjima koja su istovremeno sunčana i vlažna, jer gljivama osim vlage treba i pogodna temperatura. Šumske jestive gljive u Hrvatskoj se najčešće pronalaze na sjenovitim mjestima u unutrašnjosti zemlje, u Gorskom Kotara, okolici Zagreba ili Slavonske šume. Gljive se mogu brati i po ravnim poljima i livadama, no ako možete, izbjegnite područja pored ceste, u onečišćenom okolišu ili na obrađenoj zemlji jer postoji vjerojatnost da je posuta umjetnim gnojivom. Gljive uvijek berite s pažnjom – nemojte ih čupati kako ne bi oštetili micelij, već ih oprezno režite nožem tik uz zemlju i ostavite barem dio plodišta za rasipanja spora i održavanja vrste.
Najpopularnije jestive gljive u Hrvatskoj
Iako su jestive gljive u Hrvatskoj vrlo popularne zbog branja, one su općenito jedna od najslabije istraženih skupina organizama na ovom području. Većina nije smrtonosna, no ako ih konzumirate mogu uzrokovati neugodne senzacije poput mučnine, povraćanja i bolova u trbuhu. Čak i najmanja sitna razlika među gljivama može značiti da je riječ o potpuno drugoj vrsti. Jestive gljive u Hrvatskoj često rastu u skupinama na specifičnom terenu, pa jednom kad uočite gljivu, pročešljajte veći dio terena.
Generalno, ne postoji niti jedno univerzalno pravilo koje omogućava da razlikujemo jestive gljive od otrovnih. Jedini pravilan način razlikovanja je detaljno upoznavanje svih njihovih karakteristika, odnosno mogućnost prepoznavanja otrovnih dvojnika. No, kako bi suzili izbor, ističemo ove jestive gljive u Hrvatskoj koje je poprilično jednostavno prepoznati.
Gljiva Sunčanica
Gljiva sunčanica (lat. Macrolepiota procera) je jestiva gljiva koja raste u ljeto i jesen. Poznata je i pod nazivima smrčulja, kozara i suncobran. Rasprostranjena je u Europi, a može se pronaći na rubovima šuma, među grmljem, na travnjacima ili uz puteve, u listopadnim šumama, te mješovitim šumama. Većina vrsta je jestiva i stoga je postala dio ljudske prehrane. Gljiva sunčanica ima klobuk jajastog oblika, koji može biti širok 8 do 30 cm koji se s vremenom otvara, širi i postaje plosnat. Bijele je boje, prekriven ljuskicama smeđe boje koje se prema rubovima prorjeđuju. Jestiv je samo klobuk jer je stručak žilav i vlaknast.
Vrganji
Vrganji (lat. Boletus edulis) su jedna od najpoznatijih vrsta jestivih gljiva u Hrvatskoj i vječni klasici. Klobuk vrganja je smeđe boje, a peteljka bijela do svijetlo smeđa. Puni su bjelančevina, minerala i vitamina, a može se pronaći u hrastovim, bukovim i borovim šumama u unutrašnjosti Hrvatske. Vrganji se u gastronomiji koriste na razne načine, a najčešći su odabir za rižito, krem juhe od gljiva, razne umake ili pohani.
Gomoljače
Gljive gomoljače (lat. Ascomycetes) su skupina gljiva u koju spadaju shiitake gljive i tartufi. Izgledaju kao gomolji, od tud potječe i naziv. Ove jestive gljive u Hrvatskoj je moguće pronaći najviše u Istri, rastu ispod tla, a pronalaze ih posebno trenirani psi. Berba gljiva gomoljača se odvija u periodu od kolovoza do prosinca. Shiitake ne možemo pronaći na području Hrvatske, iako su vrlo slične tartufima. Obje vrste gljiva svojim specifičnim i intenzivnim okusom, proteinima i vlaknima savršeno se kombiniraju u jelima s umacima i tijestenom.
Smrčak
Smrčak (lat. Morchella esculenta Fr.) je jestiva gljiva žućkasto do svjetlosmeđe boje, jajolikog, tupog vrha. Ova jestiva gljiva je prepoznatljiva je po nepravilnim udubinama koje podsjećaju na pčelinje saće. Smrčak je bogati vitaminom D i antioksidansima. Najčešće se može pronaći u proljetnom periodu, u listopadnim ili smrekovim šumama, te uz obalu rijeka. Svi smrčci su sirovi otrovni, a pravilnom termičkom obradom postaju delikatesne gljive.
Šampinjoni
Šampinjoni (lat. Agaricus bisporus) su jedne od najpoznatijih vrsta jestivih gljiva u Hrvatskoj. Razne vrste šampinjona rastu na livadama, pašnjacima i šumskim područjima. Ono što razlikuje jestive šampinjone od otrovnih je neugodan miris i specifično žutilo na dnu drške. Šampinjoni preferiraju umjerene temperature i vlažne uvjete za rast. Berba gljiva šampinjona najčešće kreće u proljeće i traje do kraja jeseni. Ove gljive su bogate vitaminom D, te obiluju antiupalnim svojstvima, antioksidansima i vitaminima B kompleksa.
Bukovače
Bukovače (lat. Pleurotus ostreatus) su poznate jestive gljive u Hrvatskoj, koje se mogu ubrati na starim bukvama, vrbama i jablanima. Najčešće se beru u jesenskom i zimskom periodu, uzgaja na panjevima i balvanima i vrlo ju je lako raspoznati od ostalih gljiva. Smeđe su boje, a mogu se lako prepoznati po karakterističnom školjkastom obliku. Često se koriste u kulinarstvu za pripremu recepata od gljiva jer kao namirnica obiluju esencijalnim aminokiselinama. Osim u kuhinji, poznate su po svojim ljekovitim svojstvima, te su izvrstan saveznik u liječenju anemije i podizanja imuniteta.
Lisičarke
Lisičarke (lat. Cantharellus cibarius) su vrlo poznate gljive za branje i u kulinarstvu. Može ih se pronaći u tamnim šumama na mahovini u periodu od lipnja do listopada. Prepoznatljive su po tome što uvijek rastu u skupini, a ne same. Okusom su pomalo pikantne i žilave, pa je zbog toga ovu gljivu je potrebno duže kuhati. Lisičarke su bogate vitaminima A i C, a sadrže najveću količinu karotena od svih gljiva, te visoki udio kalija.
Iako sada znate nešto više o gljivama, najbolje je da se u prvu berbu gljiva upustite uz stručnjake koji organiziraju berbe gljiva na području Hrvatske, kako bi uživo vidjeli koja je razlika među gljivama, te odabrali one prave. Također, u berbi gljiva, budite solidarni s prirodom, jer nekontrolirano branje gljiva može rezultirati devastacijom staništa i negativno utjecati na druge biljne i životinjske vrste.
Branje gljiva može unijeti novitete u vašu kuhinju, pa u sljedećem tekstu donosimo jednostavna i ukusna jela – gljive recepti koje želite isprobati ovu jesen!