Jug Hrvatske prepun je planinarskih staza. Imamo 15 prijedloga za planinarenje s pogledom na more

Spoj mora i planina za mnoge je idealan, a u Hrvatskoj je itekako ostvariv. Planinarenje i Hrvatska idu ruku pod ruku jer duž obale od Istre do Pelješca i Dubrovnika, uključujući i brojne otoke, imamo veličanstvene planinske vrhove. Naravno, uz prikladnu odjeću, obuću i mnogo tekućine koja je neophodna za taj pothvat, posebno tijekom ljetnih dana.

Neke planinarske staze u priobalnoj Hrvatskoj su izazovne, druge su nešto lakše, ali sve se višestruko isplati jednom kad se popenjete na vrh s kojeg se pruža veličanstveni pogled na more, stijene i okolne vrhove. Bili iskusni ili manje iskusni planinari sigurni smo da ćete među dostupnim stazama pronaći nešto za sebe. Složili smo listu 15 najboljih planinarskih staza s pogledom na more.

1. Dinara

U užem smislu, Dinara je planina istočno od Knina, a sjeverno od Peručkog jezera. U širem smislu, Dinara je planinaski masiv dug preko 80 kilometra koji obuhvaća i planine Troglav i Kamešnicu. Kraljevski grad Knin je najveće naselje u podnožju Dinare i ujedno glavno polazište za uspone. Usponi na vrh Dinare zahtijevaju dobru kondiciju jer su prilazi strmi, dugi i naporni. S vrha Dinare pruža se pogled na gotovo sve planine Dalmacije i Bosne, a posebno pogled privlači Peručko jezero u dubini.

Gdje se nalazi: glavno polazište za uspone je u Kninu
Duljina staze: Više je staza različite duljine, najkraća je staza od PD Brezovac – Vrh Dinara (Sinjal) duga 5,7 kilometara, a najduža je staza od sela Guge do Vrha Sinjal duga 18,9 kilometara.
Planinarske staze:

• Mirkovići – Dinara (3.30 h)
• Glavaš – planinarsko sklonište Martinova košara – Dinara (4 h)
• Suvo polje – pl. kuća Brezovac – Dinara (5 h)

2. Bijele i Samarske stijene

Jedan od najimpresivnijih krajolika u Hrvatskoj – Bijele i Samarske stijene – nalazi se na šumovitom području Velike Kapele, međusobno odvojene dolinom Crna Draga. Ono što karakterizira Bijele i Samarske stijene su oštri i okomiti oblici, bezbrojni rasjedi, žljebovi, pukotine i provalije, zbog čega su izrazito nepristupačno i teško prohodno područje. Imaju jedan od najtežih planinarskih putova u Hrvatskoj. Proglašene su strogim prirodnim rezervatom 1985. godine, što predstavlja najstroži oblik zaštite prirode, stroži i od nacionalnog parka. Najviši je vrh Bijelih stijena na visini od 1335 metara, i pruža lijep pogled na Bjelolasicu, Klek te na bezbrojne tornjeve neobičnih oblika od kojih je najslavniji simbol kameni Prsti. No, penjanje do njega nije jednostavno, možete stići pomoću ferate, odnosno klinova i sajli. Najviši vrh Samarskih stijena nešto je niži, a iznosi 1302 metra.

Gdje se nalaze: između Vinodola, Fužina, Ogulina i Žute Lokve
Duljina staze: Više je polazišta, no glavno polazište za pristup u Veliku Kapelu su naselja Mrkopalj. Dvije rute vode do vrha Bijelih stijena – Begova staza i Vihoraški put.

Planinarske staze:

• Begova staza – iz sela Tuka do vrha Bijelih stijena (1 h)
• Vihoraški put koji počinje kod Velikih vrata i ide preko Ljuske do Bijelih stijena (4 sata i 45 minuta)
• Sungerski lug – Samarske stijene (40 minuta)

3. Biokovo

Planina Biokovo, smještena iznad Makarske, dio je planinskog lanca Dinarida s drugim najvećim vrhom u Hrvatskoj, Sveti Jure (1762 m). Zahvaljujući prirodnom bogatstvu, posebnim oblicima i značenju, Biokovo je proglašeno parkom prirode. Do njega se može stići pješice iz središta Makarske za 45 minuta planinarskoga hoda. Središnji dio Biokova najviši je i izletnicima najprivlačniji no većim dijelom je izložen suncu pa se preporučuje početak planinarenja u zoru. Do najvišeg vrha Svetog Jure vodi asfaltirana cesta, no i brojni planinarski putovi, a može se i prenoćiti u dvjema planinarskim kućama.

Gdje se nalazi: Makarsko primorje
Duljina staze: Najstarija planinarska staza za uspon na vrh Sveti Jure, sa južne strane vodi iz sela Makar (229 m), preko planinarskog doma Vošac (1422 m) i planinarskog doma pod Svetim Jurom (1594 m), na vrh Sv. Jure (1762 m).

Najkraća u trajanju od 2.30 h ide od Podgore (Srida sela do Podgogovika) dok druga u istom trajanju ide iz Brela (Krila do Sv. Nikola). Najdulje dvije u trajanju od sedam sati idu jedna iz Makarske i Škrbine sve do Sv. Jure, dok druga kreće u selu Šute, preko Škrbine i vodi sve do Sv. Jure.

Planinarske staze:

• iz Makra preko Vošca s kojeg se pruža najljepši pogled na more i stijene do vrha Sv. Jure
• Gornja Brela (Subotišće)-Sveti Nikola-Vrh Bukovac (13,51 km)
• iz Velikog Brda i Baškovića preko Lokve – s primorske strane
• iz Milića i s vrha Turije, do samoga vrha – sa zagorske strane

4. Hum na Visu

Hum je najviši vrh otoka Visa no vrh nije dostupan jer se na njemu nalazi vojni objekt, pa je krajna točka kapela sv. Duha u blizini. Sa vrha se duboko dolje vidi Komiža, a na moru otok Biševo i u daljini. Za bistrog vremena se može čak vidjeti i hrid Jabuka. Po većini otočnih puteva su provedene planinarske markacije koje omogućuju bezbrojne pješačke mogućnosti. Na padinama Huma su skrivene i dvije male Titove špilje bez ukrasa, djelomično zazidanih ulaza, u kojima su Josip Broz i partizansko vodstvo skrivali tijekom Drugoga svjetskog rata (1944.).

Gdje se nalazi: otok Vis
Duljina staze: Staza počinje na rivi u Komiži. Za svladavanje duljine staze od 3,8 kilometra i stizanje do cilja, a to je crkvica Svetog Duha trebat će vam oko sat vremena.

Planinarske staze:

• Podašpilje – žena Glava – Titova špilja – Sv. Duh na Humu (1.20 h)
• Komiža – Sv. Duh na Humu (1.30 h)
• Vis – žena Glava – Titova špilja – Sv. Duh na Humu (3.10 h)

5. Paklenica – Južni Velebit

Planinarenje na Južnom Velebitu posebno je iskustvo i jedno od najzanimljivijih krških područja u Hrvatskoj. Šire područje Paklenice zaštićeno je kao nacionalni park, a temperature su cijele godine ugodne za penjanje. Paklenica ima oko 150 kilometara planinarskih putova, te 115 jama i špilja. Glavna su atrakcija dva impresivna klanca Velike i Male Paklenice, a najatraktivniji vrh na Paklenici je Sveto brdo, čiji poseban položaj omogućuje nesmetan vidik i na ličku i na primorsku stranu.

Gdje se nalazi: Starigrad – Paklenica
Duljina staze: Postoji više staza. Najkraća u trajanju od 1,30 h počinje u kanjonu Velika Paklenica, a završava u špilji Manita peć. Najduža u trajanju od osam sati hoda počinje u planinarskom skloništu Struge, a završava u planinarskom skloništu Ivine vodice.

Planinarske staze:

• Parkiralište iza recepcije NP „Paklenica“ – Anića Kuk (02 h 30 min)
• Medak – Puhaljka – Medačka vrata – Badanj (03 h 56 min)
• Mali Vaganac – V. Rujno – Struge – Badanj

6. Kozjak

Kozjak je planina koja se nadvila nad Kaštelanskim zaljevom, a na samome rubu visoravni, visokom maksimalno 700 m, nalaze se i najviši vrhovi. Njihov niz počinje od prijevoja Malačka i proteže se u dužinu od 16 kilometara do grebana Markezine grede kod Klisa. Većina planinarskih staza je zanimljiva po tome što na razne načine svladavaju Kozjakovu stjenovitu barijeru, a uz to pružaju predvan pogled na more i Kaštela. Na Kozjaku se nalazi pet planinarskih objekata, a samo planinarenje po kaštelanskom dijelu Kozjaka nije teško, no zbog često visokih temperatura i manjka hlada zna biti itekako vruće i sparno.

Šetnja po Kozjaku je istodobno putovanje i kroz prostor i kroz vrijeme, protkano bogatom kulturom i zanimljivom poviješću.

Gdje se nalazi: Kaštelanski zaljev
Duljina staze: Ima više staza. Najkraća od dva sata kreće iz Solina i vodi do vrha Sv. Jure preko Malih skalica. Najduža od četiri sata kreće od Klisa preko Markezinih greda sve do vrha Sv. Jure.

Planinarske staze:

• Planinarski dom Malačka – sv. Ivan Biranj – planinarsko sklonište Orlovo gnijezdo – planinarski dom Malačka
• Gornja Rupotina – Kozjak vrh Sveti Jure (01 h 20 min)
• Solin – Sveti Jure (02 h 30 min)

7. Osoršćica

Zbog ljepote, pristupačnosti te planinarskog doma na svojemu hrptu Osorščica je jedna od najatraktivnijih planina na otoku u Hrvatskoj. Osim mora u podnožju Osoršćice, za lijepih se dana se s grebena Osorščice dobro vidi Velebit u cijeloj svojoj dužini. To je možda i najljepši pogled na Velebit uopće.

Gdje se nalazi: otok Lošinj
Duljina staze: Glavni planinarski putovi na Osoršćicu počinju u Osoru i Nerezinama, na istočnoj obali Lošinja. Za izlet od Osora preko Osoršćice do Nerezina trebat će vam četiri do pet sati.

Planinarske staze:

• Nerezine – Sv. Mikula (01 h 20 min)
• Pomični most u Osoru – Mazova gora i planinarska kuća Svetoga Gaudenta – vrh Svetoga Mikule (4-5 sati hoda)

8. Mosor

Veliki Kabal je najviši vrh Mosora (1339 m) s kojeg se pruža vidik na sve vrhove na njegovu hrptu, dok je vrh Sveti Jure ili Kozik (1319 m) najviši vrh u istočnom dijelu Mosora. Zbog istaknutog, piramidalnog izgleda Kozik se smatra najljepšim vrhom na Mosoru, a Poljičani su ga smatrali i najvišim vrhom Mosora, pa su na njemu 1868. godine podigli i kapelicu Svetog Jure, nebeskog zaštitnika Poljica. S vrha se pruža nezaboravan pogled na more i otoke, deltu Cetine, Omišku Dinaru, Biokovo. To je jedan od ljepših pogleda s vrhova hrvatskih planina, a možda čak i najljepši u Dalmaciji.

Gdje se nalazi: između Splita i Omiša
Duljina staze: Početna točka je selo Sitno Gornje. Markiranom stazom stižete do prijevoja Kažela gdje imate mogućnost izbora više staza kojima ćete se kretati. Najviši vrh kojeg možete osvojiti je Veliki Kabel, a možete ga uklopiti i u dulje, kružno penjanje.

Planinarske staze:

• Sitno Gornje – PD Umberto Girometta – Veliki Kabal (02 h 04 min)
• Sitno Gornje – Veliki Kabal – Vickov Stup – Ljubljan – Sitno Gornje (05 h 51 min)
• Dubrava (zaselak Ćotići) – Tepla Pola – Kozik (02 h 26 min)
• Sitno Gornje – PD Umberto Giometta – PS Kontejner – Kozik (04 h 23 min)

9. Sjeverni Velebit

Sjeverni Velebit je naš najmlađi Nacionalni park, proglašen 1999. god. Unutar parka su tri područja pod posebnom zaštitom, i to: – strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, te dva botanička rezervata. Planinarsko područje Sjeverni Velebit dugo je 30 km, a za planinarenje je najpogodnije rano ljeto zbog najstabilnijeg vremena, ali i najintenzivnije flore. Na Sjevernom Velebitu najpoznatija je Lukina jama, duboka 1392 m i jedna od najdubljih jama na svijetu.

Gdje se nalazi: Krasno (iznad Senja)
Duljina staze: Planinarsko područje se proteže se od prijevoja Vratnik na cesti Senj-Otočac do prijevoja Alan, na cesti Jablanac-Krasno. Iz Zavižanske kotline markirani su planinarski putovi na vrhove Veliki Zavižan – sat vremena uspona, Balinovac – pola sata uspona, Vučjak – iznad planinarskog doma, Zavižanski Pivčevac i Mali Rajinac – dva do tri sata uspona.

Planinarske staze:

• Štirovača – Jovanović padež – Šatorina (8.5 km)
• Premužićevom stazom od Baških Oštarija do Velikog Alana (30 km)
• Budakovo brdo – Bačić kuk (4.5 km)
• Botanički Vrt – Veliki Zavižan – Balinovac – Botanički Vrt (3 km)

10. Risnjak i Snježnik

Risnjak je planinarsko područje u Gorskom Kotaru koje obuhvaća najveći broj fenomena, te je zaštićen kao nacional­ni park. Veliki Risnjak se ubraja u jedan od najslikovitijih vrhova u Hrvatskoj na 1.528 metara nadmorske visine. Sa. vrha možete ostvariti uspon na Snježnik ili nastaviti ravno prema Platku. S druge strane, odlazak u planinarenje na vrhove na Snježnikovu grebenu počinje na Platku, nizu od nekoliko slikovitih livada, koji je i skijaško odredište grada Rijeke.

Gdje se nalaze: Gorski kotar
Duljina staze: Za uspon s Platka na Risnjak treba sat i pol, a planinarski put je zanimljiv i dobro označen. Ako se ne želite penjati do samog vrha s kojeg je vidik otvoren na sve strane tu su brojne staze, a najpopularniji uspon na Veliki Risnjak počinje u Crnom lugu.

Planinarske staze:

• Od Cajtiga i od Vilja sve do Schlosserova doma (1 h 15 min)
• Od Platka do Schlosserova doma (3 h 30 min)
• PD Platak – PD Sušak – Schlosserov Dom – Veliki Risnjak – Snježnik – PD Platak (05 h 20 min)

11. Sniježnica Konavoska

Sniježnica Konavoska ili dubrovačka Sniježnica je najjužniji gorski greben Dinarskog gorja u Hrvatskoj. Vrh Sveti Ilija na Sniježnici je najjužniji hrvatski tisućnjak (1234 m).

Gdje se nalazi: Konavosko polje
Duljina staze: Uspon počinje u naselju Mihanići u blizini Pridvorja, na istočnom rubu Konavoskog polja. Duljina markirane staze je 7,4 kilometara.

Planinarske staze:

• Mihanići – Kuna – Ilijin Vrh (02 h 47 min)
• Mihanići – Kuna – Ilijin Vrh (Građenom stazom) (02 h 17 min)

12. Dabarski kukovi – Sjeverni Velebit

Dabarski kukovi su stjenoviti greben na srednjem Velebitu, čije su doline do nedavno bile naseljene, a danas, na žalost, tu su ostaci sela i kuća koji svjedoče o težini života žitelja ovog kraja. Planinarska staza prolazi kroz visoke, okomite, vapnenačke stijene, male šumarke, te pitome travnjake koji su se ugurali među njih. Put nije jednostavan, ali svaki kuk će vas nagraditi prelijepim panoramskim vidikom. Sa Dabarskih kukova najljepši je pogled prema moru i otocima, a ta ljepota mora se doći vidjeti i doživjeti u živo.

Gdje se nalazi: Baške Oštarije
Duljina staze: S Baških Oštarija do vrha Veliki Sadikovac može se stići za sat i pol uspona, do Ljubičkog brda iz Baških Oštarija treba dva sata dok do najslikovitijeg Kiza iz Baških Oštarija treba sat i pol.

Planinarske staze:

• Dabarski kukovi – Kiza – Žuti kuk – Vranji kuk – Široki kuk – Butinovača

13. Sveti Ilija na Pelješcu

Sv. Ilija je najviši vrh poluotoka Pelješca, a nalazi se na zapadnom kraju poluotoka. To je jedan od najširih i najljepših vidikovaca u hrvatskim planinama. Jedna legenda kaže da je vrh bio nazvan Perunovo brdo, po starom slavenskom bogu Perunu, gospodaru gromova. Sa vrha je zadivljujući pogled prema sjeveru na Hvar i Biokovo, te prema Korčuli, Mljetu i Lastovu sa južne strane. No, postoji puno upozorenja da je put do vrha pun zmija, pa se ne zove bez razloga Zmijino brdo.

Gdje se nalazi: poluotok Pelješac
Duljina staze: Uspon na vrh moguć je iz tri glavna smjera: iz zaselka Urkunići, iz Karmena i Bilopolja ili iz Gornjeg Nakovnja. Ako se odlučite za ovu iz Bilopolja do vrha će vam trebati tri sata.

Planinarske staze:

• Orebić – Ruskovići – Sveti Ilija (02 h 45 min)
• Gornja Nakovana – Sveti Ilija (01 h 52 min)

14. Učka

Park prirode Učka nudi pregršt lakših, ali i težih staza koje će zadovoljiti svako planinarsko srce, bilo ono iskusno ili tek otkriva ljepote planinarenja. Najviši vrh Parka prirode Učka je Vojak: to je ujedno i najviši vrh istarskog poluotoka, a uzdiže se 1401 metar nad morem. Neke planinarske staze su razvikane i privlače više posjetitelja, no, postoje i one staze koje su “skrivene”, a koje će vas iznenaditi svojom ljepotom, primjerice staza uz potok Banina sve do slapa Banina.

Gdje se nalazi: Istarski poluotok
Duljina staze: Ima više staza. Najkraća od 3,5 kilometara za koju će vam trebati malo više od jednog sata ide od PD Poklon do Vojaka. Najdulja od 26 kilometara ili devet sati hodanja vodi od PD Plomin do Vojaka.

Planinarske staze:

• Lovran – Liganj – Knezgrad – Vojak (04 h 09 min)
• Lovranska Draga – PS Babin Grob – Mala Učka – Vojak (02 h 11 min)
• Kružna staza Tunel Učka – potok Banina – slap Rečina/Banina (2 h)

15. Vidova gora na Braču

Vidova gora na otoku Braču najviša je gora jadranskog otočja, a ime je dobila po kapelici sv. Vida čiji se ostaci nalaze stotinjak metara od vrha. Vrh se naziva i Vidovica, Sveti Vid ili Sutvid. Uspon na Vidovu goru vodi po lijepo građenom planinarskom stazom koju zovu Vela staza ili Rimska staza, a na vrhu je jedan od najljepših vidikovaca na Jadranu.

Gdje se nalazi: otok Brač
Duljina staze: Lijepo markirana Vela staza vodi vas od Bola na Vidovu goru. Duga je 5,3 kilometra a za uspon do vrha trebat će vam skoro dva sata.

Planinarske staze:

• Bol – Vidova Gora (01 h 45 min)