Sumnjate da vas partner gaslighta? Evo kako prepoznati i riješiti se emotivnog zlostavljanja

O emotivnom zlostavljanju popularno nazvanom gaslighting za Super1 pisala je psihologinja Matea Popov (@gestasavjetovanje)

Miris fine kave, udoban kauč i dobra jutarnja atmosfera opravdala je moj vikend odlazak na kavu u centar grada. Činilo se da ništa neće narušiti moju namjeru da se tog jutra bavim samo lakim temama, no uho mi je proparalo pitanje s obližnjeg stola: “jel’ ja to umišljam, jesam ja luda ili što?!” Okrenula sam se i zatekla dvije prijateljice na kavi. Jednu, nesigurnu u sebe i svoj doživljaj stvarnosti te drugu, koja tu stvarnost s njom sagledava i potvrđuje. Pomislila sam: “najvjerojatnije ne umišljaš i nisi luda, čim si postavljaš to pitanje” te nastavila u “incognito modeu” sa svojom kavom loveći tu i tamo pokoju zanimljivost razgovora stola do.

Što je moju glavnu junakinju te subote ujutro natjeralo da se pita što je stvarnost, umišlja li događaje, je li luda; što je nagnalo da ovo podijeli s prijateljicom; i zašto joj se to događa “samo s njim”? To su pitanja koja si je davne 1944. postavljala i Paula, glavna junakinja filma Gaslighting koji je kasnije postao poznat i kao film po kojemu je psihološki pojam gaslighting dobio ime. Za one koji nisu skloni crno-bijelim klasicima, roman ili film Djevojka u vlaku može dočarati sliku, kao i niz drugih filmova o gaslightanju u vezama.

ŠTO JE GASLIGHTING

Gaslighting je engleski termin koji bi u doslovnom prijevodu bio najbliži terminu “bacanje dimne bombe” ili u prenesenom značenju “mazanje očiju”. U psihološkom smislu gaslighting označava vrstu emotivnog zlostavljanja koja čini osobu nesigurnom u svoju percepciju i doživljavanje svijeta te rezultira konstantnim propitivanjem svojih prosudbi i doživljaja stvarnosti. Ovdje moramo biti iskreni i otkriti tajnu da su male manipulacije, uvjeravanje i utjecanje na drugog partnera uobičajene i normalne u vezama. Nekada ovo radimo da bismo dobili aparat za kavu koji mi želimo ili da bismo okrenuli vodu na svoj mlin i otišli na godišnji baš tamo gdje se nama ide. Važno je razlikovati ovakve male manipulacije i utjecaje od patološkog oblika dugotrajnog manipuliranja. Naime, ako takve manipulacije postanu svjesne i česte, možemo govoriti o manipulativnom ponašanju koji negativno utječe na osobu i vezu.

Kada u odnosu imamo osobu koja dugotrajno i svjesno manipulira, koja sustavno propituje partnerovu percepciju stvarnosti, činjenica i osjećaja, ovdje se vrlo vjerojatno radi o gaslightingu. Ovakve dugotrajne manipulacije od strane partnera moćno su oružje koje rezultira manjkom samopoštovanja, osjećajem da se ne možemo osloniti na sebe, neodlučnost te posljedično i sve veće oslanjanje na partnera i njegovu, “točnu”, percepciju stvarnosti. Čini se da se ovo događalo i mojoj subotnjoj junakinji za stolom do koja se nije mogla više osloniti na sebe, nije imala dovoljno samopodrške da stane iza svog doživljaja stvarnosti te je bila na dobro putu da prisvoji njegovu percepciju sebe u kojoj ona umišlja stvari i pretjeruje. Otkrivanje manipulacije u vezi nikada nije lako. Velika poteškoća s prepoznavanjem emotivnog zlostavljanja je što se ono događa polagano i kroz dug vremenski period. Uvijek smo skloniji prepoznati dramatična i ekspresivna ponašanja: vikanje, psovanje, vrijeđanje, fizičko nasilje i sl., dok se kod emotivnog zlostavljanja radi o puno suptilnijem obliku narušavanja integriteta i samopoštovanja.

Potrebno je obratiti pažnju na to shvaća li nas partner ozbiljno ili često naš doživljaj stvarnosti odbacuje rečenicama poput “Pretjeruješ”; “To nije baš tako”; “Preosjetljiva si”. Obratiti pozornost trebamo i na to poštuje li partner naše drugačije mišljenje ili smatra da je samo njegovo tumačenje “istinito” i “ispravno” te inzistira da i vi tako mislite. Jedan od početnih znakova gaslightinga je nemogućnost partnera da preuzme odgovornost za svoje postupke, već da vas stopostotno okrivljava za nastale nesporazume.

Osim na same riječi i poruke koje nam partner upućuje moramo biti svjesni i partnerovih postupaka. Kod gaslightinga često postupci i riječi nisu usklađene, već potpuno suprotne. Ako se nađemo u situaciji, kao moja junakinja za stolom do, da se često pitamo “jesam li ja luda”; “jesam li ja sve krivo shvatila”; “jesam li krivo vidjela”; “možda sam ja krivo čula”; “možda sam samo preosjetljiva” – vjerojatno smo u gaslighting odnosu.

KAKO REAGIRATI AKO DOĐEMO U KONTAKT S GASLIGHTINGOM

U ovim prilikama je od velikog značaja neka treća osoba, prijateljica sa stola do, kojoj vjerujemo i s kojom možemo provjeriti svoj doživljaj stvarnosti, ali i za dobivanje prijateljske podrške. Svako malo začula bi i odgovore na pitanja: “ma nisi luda, što ti je!” ili “ma on ne zna o čemu priča, pa očito je da si dobro razumjela to.” Kada dođemo u kontakt s gaslightingom, potrebno je uraditi korak natrag i vratiti se sebi i svom doživljaju. Važno se je da podržimo sami sebe i učimo ponovno vjerovati sebi, svojim osjećajima i svojim osjetilima. Za uspješan partnerski odnos jedna od najvažnijih vještina koju razvijamo je upravljanje razlikama u vezi, kao i upravljanje razočaranjima i frustracijama. Manjak kapaciteta za toleriranje razlike koja se pokušava izbrisati prisilom ili manipulacijom upravo je suprotno od recepta za uspješnu vezu.

Neki manipulatori ovo rade nesvjesno te kada promijenimo svoje ponašanje tako da se vratimo sebi manipulacije prestanu, no nekada to nije dovoljno. Nekada nije moguće uspostavljanje ravnopravnog odnosa s manipulatorom. Ako se stalno preispitujemo te osjećamo nesigurno u odnosu s partnerom, možda je vrijeme da se zaštitimo i odvojimo od ovakvog ponašanja. Važno je shvatiti da nije cilj uvjeriti manipulatora u svoju istinu, već da sami vjerujemo u nju te da damo sebi puno pravo na svoje misli i osjećaje.