VIJESTI

Transordnost više nije psihička bolest, a burnout je službeno postao dijagnoza

FOTO: Gabriel Matula

Svjetska zdravstvena organizacija ovih je dana transdrodnost skinula s popisa psihičkih bolesti, a burnout dodala kao medicinsku dijagnozu

Čini se kako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovih dana ima pune ruke posla. Donijela je propis kojim se transrodnost više ne kategorizira kao psihička bolest, a burnout je uvršten kao bolest.

TRANSRODNOST VIŠE NIJE PSIHIČKA BOLEST

https://www.instagram.com/p/BqIgyQRFoPy/

Svjetska zdravstvena organizacija koja predstavlja 194 zemlje članice donijela je zakon kojim se uklanja transrodna osoba s popisa poremećaja mentalnog zdravlja. Zakonodavstvo ima potencijal da transrodnim osobama omogući lakši put do prava bez sudskog gonjenja. Odluka je stupila na snagu 25. svibnja i očekuje se da će odluka uvelike pomoći transrodnim osobama širom svijeta. Pozdravljajući akciju, glasnogovornik Stonewalla, dobrotvorne organizacija za LGBT prava u Velikoj Britaniji rekao je za Dazed kako biti transrodan nije mentalna bolest i kako je lijepo vidjeti da su to napokon prepoznali i dodao kako te osobe koje traže potporu moraju biti prihvaćene za ono što jesu.

Iako se Svjetska zdravstvena organizacija nada kako će ova odluka pomoći u uklanjanju diskriminacije transrodnih osoba, ovo će nedvojbeno biti dug put do postizanja transrodne ravnopravnosti. Nedavno izvješće iz Stonewalla pokazalo je da je 45 posto mladih transrodnih osoba pokušalo samoubojstvo u svom životu, što je mnogo veća stopa od onih čiji rodni identitet odgovara spolu na njihovim rodnim listovima. Međutim, postoji nada da je prihvaćanje na vidiku.

BURNOUT JE DOBIO SLUŽBENU MEDICINSKU DIJAGNOZU

Prema tvrdnjama Svjetske zdravstvene organizacije, burnout koji podrazumijeva smanjenje interesa i produktivnosti u radu koje je potaknuto prekomjernim radom, sada se može klasificirati kao dijagnostičko stanje. Kriteriji koji su navedeni za dijagnosticiranje burnouta, prema CNN-u su: osjećaj potrošnje energije ili iscrpljenosti, povećana mentalna distanca od posla, osjećaj negativnosti ili cinizma u odnosu na posao te smanjena profesionalna učinkovitost. Iako će mnogi reći kako i sami ispunjavaju te kriterije, prije ove dijagnoze treba isključiti druge poremećaje sa sličnim simptomima, kao što su poremećaj prilagodne, tjeskobe ili čak depresije.