Večeras se u Mesničkoj 7 otvara nova galerija za suvremenu umjetnost. Zove se Trotoar galerija, a njezini osnivači su dugogodišnji prijatelji Natali Cerin, Dalibor Antonić i Martina Marić Rodrigues koji o njoj sanjaju već nekoliko godina. Zanimalo nas je sve o konceptu i uređenju pa smo svratili prije otvaranja, netom nakon postavljanja otvorne izložbe. Razgovarali smo s kustosicom Martinom Marić Rodrigues koja u polju suvremene umjetnosti djeluje već 15 godina. Od voditeljice galerije suvremene umjetnosti Marisall, preko suradnja s Laubom, Martina je do danas realizirala 30-tak samostalnih i 15-tak skupnih izložaba i pripremila predstavljanje galerija na nekoliko međunarodnih sajmova umjetnosti. Za Super1 govorimo o ideji i realizaciji galerije, interesu za kulturna događanja u Hrvatskoj i planiranim postavima za ovu godinu.

Ostvarenje dugogodišnjeg sna

Kao što sam navela osnivači galerije su Natali Cerin, Dalibor Antonić i Martina Marić Rodrigues, a Martina priču počinje upravo od toga. “Mi smo, prije svega i najvažnije od svega dugogodišnji prijatelji; prijateljstvo je to koje se gradilo kroz umjetnost, stvarajući temelje na kojima je danas nastala galerija. Već se 15-ak godina družimo i djelujemo unutar domaće umjetničke scene, pratimo, sakupljamo i podržavamo umjetnike i umjetnice iz zemlje i regije.” Objašnjava da je ideja o galeriji krenula kao šala ili san još prije desetak godina. “S vremenom, ta se šala pretvorila u plan za budućnost. A najednom nam se sve postavilo kao nešto neizbježno. Privatne okolnosti su se posložile i rekli smo sad ili nikad.” Imaju osjećaj da je sada pravo vrijeme i da će se nešto lijepo izroditi. “Osjećamo veliku podršku i očekivanja sredine.”

Posebnost prostora je interakcija s prolaznicima

Galerija je u uređenju maksimalno pročišćena kako bi se mogla prilagođavati različitim izložbama. “Posebnost prostora su svakako velike staklene stijene koje se čitavom dužinom galerije, (a to je 13 metara) otvaraju prema ulici. Već smo prilikom postava prve izložbe vidjeli kako je interakcija s prolaznicima iznimno velika, tko god je prošao pored galerije živo je reagirao na radove.” Sviđa im se i to što je odsad nemoguće proći Mesničkom bez da se barem nehotice doživi izložba. “Trotoar je zaista postao naša galerija.”

Ideja je nadograditi umjetničku povijest Mesničke ulice

“Sama lokacija i prostor koji ‘usisava trotoar u galeriju’ odigrao je ulogu u biranju imena. Svidjelo nam se i što je ime lako pamtljivo, a sama Mesnička za nas ima i određenu emotivnu konotaciju budući da smo se tamo upoznali.” Na neki način njome nadograđuju umjetničku povijest Mesničke ulice. Tu je osim galerije Marisall početkom milenija, svojedobno krajem 70-ih djelovala i galerija umjetnika Podroom koju su između ostalih vodili Sanja Iveković i Dalibor Martinis.” U Mesničkoj je, prisjetimo se bio i atelje Silvija Vujičića, ali i prvi ateljei nakon studentskih dana Zlatana Vehabovića, Sebastijana Dračića, Josipa Tirića, Ines Matijević-Cakić.

Kultura već neko vrijeme doživljava hype u Zagrebu

“Posljednjih nekoliko godina svjedočimo stvaranju niza umjetničkih inicijativa manjih ili većih razmjera, novih (online) galerija, čak se u jednom trenu Zagreb počeo liječiti Artupunkturom, a boutique sajam umjetnosti Nesvrstani u Laubi održava se već 6 godine.” Nastavlja da impulsi stvaranja dolaze iz publike, tako da se očito u Zagrebu (i Hrvatskoj) stvorio moment kad su ljudi željni takvih događanja. “Vrijeme će pomoći da se te inicijative međusobno profiliraju, da im se fokusi iskristaliziraju i sadržaj ne poklapa. Bitno je pronaći svoj kut, biti predan i publika će to znati prepoznati.”

Žele predstavljati radove koji nastaju danas

Galerija je programski usmjerena k suvremenoj umjetnosti. “Naši programski stavovi i ciljevi usidreni su u sadašnjosti, želimo predstavljati radove koji u ateljeima nastaju – danas. Naš godišnji program sačinjavat će autorske samostalne izložbe, kustoski koncipirane grupne izložbe, a imat ćemo i ciklus gostovanja – pozvanih kustosa ili galerija koji će doprinijeti dinamičnosti i raznolikosti predstavljenih koncepata, sadržaja i medija.” Predstavljat će ljude u koje vjeruju kao umjetnike i umjetnice, koji se izražavaju sadržajno i tehnički zrelo, bez obzira na njihove godine ili odabrani medij, no prije svega, podržavat će ljude u koje vjeruju i kao osobe.

“Tako za jesen možemo najaviti samostalnu izložbu Nikole Vrljića, a godinu zatvaramo gostovanjem odlične galerije Eugster II Belgrade koja zastupa vrhunske umjetnike iz čitave regije i bilježi odlične uspjehe i na međunarodnoj sceni.” Svakoj izložbi će se posvetiti posebno, a jako im je važno i da se putem zabavljaju.

Otvorna izložba zrcali našu svakodnevicu

Odabrati otvornu izložbu vjerujem nije lako, ali tim je u tome bio vrlo odlučan. “Pavle Pavlović nije samostalno izlagao u Zagrebu gotovo šest godina i publika ga je željna. Izlagat će radove nastale u zadnje 3 godine, “Trijumf vrlina” zrcali našu svakodnevicu u kojoj smo neprestano bombardirani raznorodnim sadržajima. Pavle se koristi vizualima na rubu kiča, parodije (meme junacima, Internet senzacijama), citira i oponaša povijesno slikarstvo (slike imaju elemente Mantegne, Dürera, Cranacha) – radi se o izrazito slojevitom i bogatom, prekrasnom slikarstvu koje tako dobro parira današnjem ludilu. Mi ga obožavamo, i tako smo sretni što otvaramo upravo s ovom izložbom.”

Izložbe, radionice, predstavljanje knjiga i još mnogo toga

Zanimalo me koliko će trajati izložbe s obzirom na to da će ova biti aktualna dva mjeseca. “Da, voljeli bismo da izložbe traju duže od uobičajenih dva tjedna. U stvaranje svake izložbe uložen je izniman i dugotrajan trud, ali i sredstva. Umjetnici znaju razrađivati ideje i godinama – tako da bismo voljeli uzeti jedan duži period vrednovanja tog rezultata.” Objašnjava da se iz galerijskog aspekta, razvoj publike događa i nizom popratnih aktivnosti, tako da će pripremati razgovore s umjetnicima, predstavljanje knjiga, radionice i slične aktivnosti. “Pavlova izložba Trijumf vrlina otvorena je sve do 15. srpnja 2023., a tijekom trajanja održat će se razgovor s umjetnikom 9. lipnja te nekoliko tematskih vođenja.” O svemu se možete informirati na službenim Facebook i Instagram profilima.

Podržavaju raznolikost scene i odmak od tradicionalnih kodova izlaganja

Na pitanje što misle o izlaganju umjetničkih radova na neformalnim mjestima koja nisu muzeji ili umjetničke galerije u smislu, doživljavamo li ih dovoljno ozbiljno, Marina odgovara: “općenito živimo u uzbudljivim vremenima. Jednako kako je i današnja paradigma umjetnosti nehomogena, nudi bezbroj opcija stvaranja, iščitavanja, doživljavanja umjetnosti, tako su i opcije i koncepti izlaganja raznoliki, opušteniji nego nekad prije. Institucionalno izlaganje i dalje apsolutno drži svoju vrijednost u afirmaciji umjetnosti i edukaciji građana, ali i posve suprotni pol (i prostori poput Botaničara, KIC-a) imaju mjesto u duši grada i građana, a služe podizanju svijesti o umjetnosti i obrazovanju ukusa.”

Podržavaju raznolikost scene i odmak od tradicionalnih kodova izlaganja, a vjeruju i da se galerija prvenstveno vrednuje prema konzistentnom i razrađenom programu; koncepcijski okvir je relevantniji od prostornog okvira izlaganja. “S lokalne strane, zagrebačke javne institucije trenutno poprilično ‘pate’ zbog posljedica potresa, nezavisna scena nam je snažna i aktivna, dok s druge strane privatnih inicijativa ima malo, samim time što se otvara nova privatna galerija u centru Zagreba – scena će biti bogatija.”