MODA

Nizozemska umjetnica Anouk Beckers u Zagrebu: “Modni sustav zreo je za reviziju”

Beckers je autorica jedinstvenog projekta kolektivnog dizajniranja kolekcija kao i nosivih modnih magazina

FOTO: tmg creative

Beckers je autorica jedinstvenog projekta kolektivnog dizajniranja kolekcija kao i nosivih modnih magazina

Mlada nizozemska umjetnica i istraživačica Anouk Beckers ovog je vikend stigla u Zagreb kako bi održala radionicu izrade odjevnih predmeta pod nazivom JOIN Collective Clothes. Radi se o jedinstvenom projektu koji spaja dizajn i istraživanje, a kroz koji Beckers demonstrira proces kolektivnog kreiranja i izrade odjevnih predmeta. Proces izgleda tako da sudionici radionice dobivaju krojeve za top, rukav, nogavicu i dio suknje te priručnik kako ih izraditi. Svatko kreira svoj dio, a na kraju se stvoreni krojni dijelovi spajaju u jedinstveni odjevni komad koji leži na granici između modnog dizajna i nosive dadaističke skulpture.

Anouk Beckers
Valerie Spanjers

Takav pristup izradi nove odjeće nešto je sasvim inovativno, kreativno, i, na koncu, zabavno i neočekivano. Stoga smo povodom održavanja radionice u Zagrebu razgovarali s Anouk Beckers i saznali više o čitavom projektu kao i njezinim drugim radovima koji se također bave tekstilom.

TEKSTIL KAO UMJETNIČKO SREDSTVO IZRAŽAVANJA

Anouk Beckers tekstilom se počela baviti još kao studentica Tekstila i mode na amsterdamskoj akademiji Gerrit Rietveld. No, samo izrađivanje nove odjeće za nju nije bilo dovoljno izazovno odnosno nije vidjela kako kroz takav način rada može doprinijeti društvu. Metodu rada koju danas primjenjuje u svojoj karijeri počela je razvijati nakon studija kroz istraživanje svega što moda može biti odnosno oblika koje može poprimiti. “Stvorila sam filozofiju, priču koju želim podijeliti i kroz nju se povezati s drugima”, kazala nam je misleći primarno na ranije spomenuti projekt JOIN Collective Clothes. Osim što je kroz njega omogućila svakome da postane kreator odjevnog predmeta, on je i svojevrsna kritika određenih karakteristika modnog sistema. “To su npr. ideja vlasništva, autentičnosti i hijerarhije između kreatora, onoga koji komad nosi i samog komada.”

JOIN Collective Clothes radionica u muzeju Arnhem at De Kerk u Arnhemu, Nizozemska
Valerie Spanjers

Radionicom koju je ovog vikenda organizirala u Muzeju grada Zagreba demonstrirala je to i Hrvatskoj publici. “Važno je to da ne morate uopće imati iskustvo u izradi odjeće. Kroz radionicu modu istražujemo kao kolektivnu praksu, fokusirajući se na zajedničko dizajniranje i proizvodnju odjeće.” Nakon svake radionice ostaje niz jedinstvenih komada, a do sada ih je izrađeno nekoliko stotina, kaže Beckers. Svaki novi komad dodaje se ovoj kolektivnoj kolekciji koja se može razgledati na službenoj stranici projekta, a zanimljivo je da uopće nije namijenjena prodaji već samo izlaganju, posuđivanju, razmjeni i nošenju.

JOIN Collective Clothes radionica sa studijem Bonbon u dvorani Fanfare u Amsterdamu. Komade su kreirali Dasha Golova, Elena Braida, Evi Olde Rikkert, Jeanne Viviès, Luna i Teuntje Kranenborg
Anouk Beckers

KOLEKTIVNI DIZAJN U MODNOJ INDUSTRIJI

Na pitanje je li moguće ovakav koncept primijeniti u nekom suvremenom brendu, Beckers odgovara citiranjem teksta JOIN: A Collective Overhaul autorice Ide Faclk Øien: “Kako prakticirati kritiku da bi se postigao najveći učinak? Kritiziranje iznutra je jedan od načina, ali JOIN ima plodnu poziciju autsajdera koja nudi mogućnost špekuliranja i beskompromisne igre izvan tržišta. U scenariju u kojem bi se JOIN uključio u glavno tržište komercijalne mode pojavila bi se praktična pitanja poput strukture plaćanja, problema s autorskim pravima i ugovora o kompenzaciji. Iako su ovi bitni kapitalistički elementi već negirani u credu JOIN-a, problematično zamišljanje ulaska JOIN-a u mainstream, otvara alternativne mogućnosti za reinvenciju modnog sustava, koji je očito zreo za reviziju.”

JOIN Collective Clothes radionica sa studijem Bonbon u dvorani Fanfare u Amsterdamu. Komade su kreirali Thijs Beckers, Iris Ebel, Charlie Winkel i Timia Rugenbrink
Anouk Beckers

Potreba za propitivanjem i kritikom aktualnih sistema, posebno onog modnog, kod Beckers se učvrstila i kroz studij psihologije koji je pohađala na Sveučilištu u Utrechtu prije studija mode i tekstila u Amsterdamu. “Nisam planirala kombinirati ta dva polja, ali su apsolutno isprepleteni kroz moju praksu i istraživanje”, kazala nam je.

NOSIVI MODNI MAGAZINI

U sklopu njezina posjeta Zagrebu 15. listopada u 18 sati u Muzeju grada Zagreba održat će se i razgovor s dizajnericom koji će voditi Ivana Čuljak, organizatorica i koordinatorica projekta, a kroz koji će Beckers predstaviti još jedan važan projekt iz svog portfolija. “Booklook je novi istraživački projekt koji sam pokrenula kako bih ispitala druge aspekte modne industrije kao što je distribucija magazina kroz modne medije”, govori nam. Kroz projekt Booklook, Beckers spaja modni magazin i odjevni predmet u jedno čime dobiva nosivi modni magazin. “Svaki broj može se rastvoriti u novi odjevni predmet koji možete nositi, a sadrži priče različitih umjetnika, dizajnera i pisaca o ulozi odjevnih predmeta u našim životima, kulturama i praksama.” Tako Beckers upotpunjuje ono što magazinima nedostaje – nude sadržaj o odjevnim predmetima, ali ne i stvarne odjevne predmete.

Prvo izdanje Booklooka
Sharon Jane D.

“U fotografijama i tekstovima u modnim medijima možemo vidjeti nestanak odjevnih predmeta”, objašnjava nam dalje ideju iza ovog projekta. “Iako vidimo mnogo fotografija i puno teksta o pojedinim odjevnim predmetima, oni su uglavnom fokusirani na njihov izgled, a ne na stvarnu materiju i fizičku interakciju s predmetom.” Prvi komad iz projekta Booklook bila je pregača od materijala imena Neobond. Radi se o perivom papiru koji istovremeno ima karakteristike magazina i odjevnog predmeta i on se, za razliku od komada iz projekta JOIN Collective Clothes, može kupiti u nezavisnoj londonskoj knjižari Tenderbooks.

Prvo izdanje Booklooka
Sharon Jane D.

UTJECAJ NA AKTUALNI SUSTAV

Beckers smo upitali i misli li da bi Vogue mogao uvesti nosivi perivi papir na svoje stranice na što nam je rekla da bi joj bilo jako zanimljivo to vidjeti, no smatra da je prevelika razlika između Voguea i Booklooka kao magazina. “Esencija Booklooka nije prodaja nego informacija. Pozivajući kreatore, mislioce, dizajnere i pisce s različitim pozadinama da podijele svoja iskustva i znanja o ulozi odjevnih predmeta u njihovim životima, kulturama i praksama, skup predmeta Booklook ima za cilj formirati zbirku narativa koji nam mogu pomoći u propitivanju i razmišljanju o dominantnim komercijalnim pričama u modi i redefinirati ulogu mode i odjevnih predmeta u kulturnom, društvenom, političkom i ekonomskom kontekstu.”

I doista, čitavom modnom svijetu uključujući i dizajn odjeće i magazine dobro bi došla revizija, pogled iz drugog kuta, udaljenog od Instagram fotografija koje su, čini se, postale cilj svake akcije u modnom svijetu danas. Daljnji razvoj Booklooka možete pratiti na službenoj web stranici i Instagram profilu. A ako se želite saznati više o radu ove intrigantne umjetnice nemojte preskočiti razgovor s njom danas u 18 sati.