Tena Lavrenčić tijekom pandemije je ostala bez posla. Do tada je već živjela u Bruxellesu i radila u komercijalnom istraživanju te kao kvalitativna istraživačica, no, kaže nam, “jednostavno, kada ekonomija stane, nikoga više ne zanima istraživanje tržišta i kupaca”. Nekoliko mjeseci je bezuspješno tražila novi posao, a onda je jednostavno odlučila pokrenuti vlastiti. “Nikad nisam bila pretjerano strpljiva da se stvari srede ili poslože same od sebe, radije ću se sama pobrinuti.” I tako je nastao Thinking Threads, platforma na kojoj je počela pisati o (ne)održivoj modi koja joj je donijela sasvim novi životni i karijerni smjer koji ju je doveo tu gdje je danas.

Ubrzo je počela surađivati s manjim održivim brendovima pomažući im s marketingom i komunikacijama što sada radi već tri godine, ovog ljeta počela je raditi i na društvenim medijima za Europsku komisiju, a uključila se i u belgijski ogranak Fashion Revolutiona u kojem je sada članica i predsjednica odbora i u sklopu kojeg često organizira ili sudjeluje na eventima vezanima uz promicanje etičke mode. Jedan sličan ovog vikenda organizira u Zagrebu.

Večer spore mode prvi put dolazi u Zagreb, u DiWine bar na adresi Ilica 93, u subotu, 2. prosinca u 18 sati. Na njoj će Tena voditi razgovor s predstavnicom hrvatskog ogranka Fashion Revolutiona, saksofonist Jakov Varezić punit će glazbeni program, a predstavit će se i tri mala održiva brenda Darkona, Dada i Dunda, i Salicula. Tena nam je ispričala kako je tekao njezin put od antropologinje do stručnjakinje za komunikacije o održivosti.

Od antropologije do modne revolucije

Tenu Lavrenčić u Belgiju je odveo studij. Nakon završenog preddiplomskog studija u Zagrebu, na Sveučilištu u Leuvenu upisala je diplomski studij iz antropologije i odjednom je prošlo 10 godina. Bruxelles joj se odmah svidio jer je internacionalan i pun prilika za svakoga tko mu da dovoljno vremena. “Puno ljudi vidi samo dio Bruxellesa, ili onaj turistički ili samo EU kvart (poznat kao najdosadniji dio grada). Ali Bruxelles je puno više od toga! To je jedan od najinternacionalnijih gradova na svijetu. Ne samo da se puno kultura, jezika i običaja nalaze i prelijevaju, nego ima toliko različitih zajednica, klubova, i udruga.”

Još tijekom studija Tena se bavila aktivizmom i s time nikad nije prestala. Kad je tijekom pandemije ostala bez posla i odlučila pokrenuti vlastiti, upravo joj je to bila nit vodilja – da i kroz posao može širiti pozitivan utjecaj na društvo. “Tako je nastao Thinking Threads. Tu sam spojila svoj aktivizam s iskustvom u komunikacijama koje sam skupljala do tada. Nisam imala nikakve ušteđevine, klijente, niti ideje kako voditi vlastiti biznis. Ali sve se nauči”, rekla nam je. “Zadnje tri godine sam radila marketing i komunikacije isključivo za male modne brendove i neke start upove. Glavni kriterij mi je da su održivi i etički, koliko god mogu. Od ljeta također radim društvene medije za Europsku Komisiju. Taj mi posao pomaže da se više bavim projektima koji mi donose najviše zadovoljstva: volontiranjem u Fashion Revolution Belgium, organiziranje evenata, i slično.”

Zbog toga svega danas, voli reći, vodi dvostruki život jer preko dana radi društvene medije u Europskoj komisiji, a uvečer se posvećuje suradnjama s manjim brendovima i aktivizmu. Sve to zahtijeva poprilično puno vremena, ali Tena dodaje da bi se u budućnosti još više voljela fokusirati na aktivizam unatoč tome što joj ne donosi profit, ali joj je do takvih projekata najviše stalo.

Slučajni susret s Nasreen Sheikh

Održivost je u Tenin život došla slučajno, kroz antropologiju. “Priznajem, održivost mi dugo nije bila bitna. Ono što me više zanimalo je ljudska strana: ljudska prava, pravda, solidarnost. No nisam vidjela da su te dvije stvari povezane. Sve do nakon što sam diplomirala”, rekla nam je. I tako je 2017. suosnovala jedan neprofitni projekt u kroz koji je imala priliku razgovarati s Nasreen Sheikh. Nasreen je, objašnjava nam Tena, preživjela prisilni rad kao dijete u tvornici odjeće, pobjegla je od prisilnog braka, a danas je jedan od najvećih glasova u etičkoj modi i ima vlastitu udrugu koja pomaže ženama u sličnim situacijama.

“Tih 60 minuta razgovora s Nasreen mi je zauvijek promijenilo kako gledam na modu. I prije sam znala da ima nepravde i eksploatacije u modnoj industriji, ali sam mislila da su to iznimke. Nažalost, to je daleko od istine. Prisilan rad odraslih i djece, plaće ispod minimalca, dugi sati i nasilje su u srži industrije.” Od tog trenutka počela je mijenjati vlastite navike i učiti o industriji te se vrlo brzo priključila pokretu Fashion Revolution. “S vremenom sam naučila da nema pravde u industriji ako ne riješimo i pitanje održivosti. Sve je to bitno ako želimo bolju industriju.”

Kroz vlastiti rad s malim brendovima upoznala se s nizom onih koji su održivi i kaže da joj nije lako odabrati koja joj je suradnja bila najupečatljivija. “Jedna od najdražih suradnji mi je bila s američkim brendom Savannah Morrow. Naša suradnja je trajala skoro dvije i pol godine. Pridružila sam im se u trenutku kada su počeli proizvoditi dio svojih tekstila samostalno. Od početka su radili svoju odjeću u vlastitom ateljeu, ali kao malom brendu im je bilo teško garantirati odakle im dolaze materijali. To su počeli polako raditi na tome da proizvode neke od svojih tkanina. Otkako sam im se ja pridružila, svjedočila sam kako su svaki profit ulagali u svoje radnike i proizvođače. Sve su više svojih materijala mogli proizvesti, uključujući među prvima na svijetu potpuno prirodne kupaće kostime. Takav napredak je predivno vidjeti!”

Najbolji dio bio je, kaže, taj što je mogla prepoznati i vlastiti utjecaj na taj proces jer kako im se marketing poboljšavao i donosio više kupaca, tako su njihovi radnici i suradnici više profitirali. Vrlo joj je draga i suradnja s House of European History u Briselu. “Zajedno smo snimili video o povijesti konzumacije i otpada u Europi, za Black Friday.”

Širenje poruke o održivoj modi

Tena obožava raditi na projektima koji educiraju što uostalom i jest njezina platforma Thinking Threads. U Belgiji redovito organizira revije, debate i razna edukativna okupljanja i sretna je što nešto takvo sada organizira i u Hrvatskoj. “Ovo mi je prvi događaj u Hrvatskoj! Uzbuđena i nervozna sam baš zato. Dobro poznajem hrvatsku modnu scenu, ali ne nužno i publiku zainteresiranu za ovu temu. Ipak, za sada vidim dosta interesa, ne samo iz svojih bližih krugova nego i od ljudi koje ne znam. Dosta se ljudi povezali sa mnom jer su zainteresirani za Večer spore mode. I svima se jako sviđa ideja!”

Očekuje dobar odaziv u diWIne Baru u subotu u Zagrebu, a nakon toga vraća se u Belgiju gdje nastavlja s planiranjem novih događanja u Belgiji i izvan nje. “Za sada gledam mogućnosti u Amsterdamu i Parizu. A voljela bih da mi ova Večer spore mode nije zadnja u Zagrebu i vrlo rado bih organizirala nešto iduće godine!” Uz to ima veliku želju pokrenuti i festival spore mode koji bi bio putova po Europskoj uniji i bio kombinacija edukacije, lokalnih brendova i umjetnosti. “Samo trebam naći pravu podršku za to”, kaže nam. “Moj je stav uvijek reći da, pa vidim gdje me to odvede!

Zahvaljujemo Konceptu Mlinček na ustupljenom prostoru za snimanje.