Borba s debljinom

Krešo: Nakon zahvata, u manje od godinu dana, izgubio sam 66 kilograma. Više ne pijem tablete za tlak

FOTO: TMG Creative

Debljina nije stvar karaktera nego ozbiljna bolest, a Sonja Njunjić poziva sve koji vode borbu s kilogramima da se jave u Savjetovalište za prehranu

“Punih 20 godina borio sam se s pretilošću. Dosegnuo sam 154 kilograma. Sve što sam isprobao nije davalo rezultate. Stradalo mi je zdravlje. Sve to vrijeme imao sam visok tlak, a kasnije mi se razvio preddijabetes, nastupili su problemi s alergijama i astmom”, priča nam Krešo Štajcar (54).

“Prijavio sam se i na Život na vagi, no zbog problema sa zdravljem nisam ušao u show. Otkrio sam da imam prenisko željezo što je dodatno pogoršalo moje stanje. Nisam imao energije, imao sam potrebu samo spavati. Nisam mogao normalno funkcionirati ni kod kuće ni na poslu. Tada sam shvatio da moram nešto poduzeti. Zabrinuo sam se za svoje zdravlje. Krenuo sam na opsežne pretrage i tražio izlaz. Surfajući internetom naišao sam na članak o barijatrijskom zahvatu”, govori dodajući da se odlučio javiti dr. Zdenku Borasu u KBC Osijek.

Pretilost nije stvar karaktera, nego kronična bolest

“Pretilost je bolest s kojom živi preko 650 milijuna stanovnika u svijetu, a porast pretilih osoba u Hrvatskoj iznimno zabrinjavajući. Debljina nema veze s estetikom, nego ima veze sa zdravljem, da je čovjek funkcionalan kako fizički, tako i psihički“, dodaje Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine, koja u Hrvatskoj od 2002. godine djeluje na području prevencije i savjetovanja.

U Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a uz odrasle sve više je i pretilih među djecom. Uz stigmatizaciju u društvu, prekomjerna tjelesna težina nosi i veliki zdravstveni rizik – kardiovaskularna, dijabetička te karcinomska oboljenja, a pretili ljudi imaju dvostruko veći rizik za razvijanje težih oblika COVID-19, te hospitalizacije te u konačnici spojene na respirator.

“Htio bih prije svega naglasiti da pretilost definitivno nije stvar karaktera, nego najozbiljnija kronična bolest koja sa sobom povlači razne posljedice poput metaboličkog sindroma (dijabetes, hipertenzija, hiperkolesterolemija). Mnoge studije su dokazale i pokazale da su dijete, bilo koja od dijeta, djelotvorne samo dok se istih pridržavate. Manje od 1% populacije koja je bila na dijeti zadrži tu tjelesnu težinu nakon režima”, govori dr. sc. Zdenko Boras, voditelj odjela za Barijatrijsku i minimalno invazivnu kirurgiju pri KBC-u Osijek.

“Rezultati mnogih studija kojima su uspoređivane dijete, medikamentozno liječenje i operacijsko liječenje potpuno su jasni i govore u korist metaboličko-barijatrijske kirurgije”, kaže osječki kirurg.

O čemu je točno riječ?

Barijatrijska metoda je laparaskopska metoda smanjivanja veličine želuca, a namijenjena je pretilim osobama s indeksom tjelesne mase (ITM) iznad 40. Ovim zahvatom pacijenti gube čak 40 posto svoje ukupne tjelesne težine u kratkom roku.

“Pacijenti bi trebali ići sljedećim redoslijedom, dakle liječnik obiteljske medicine je taj koji upućuje endokrinologu ili meni kao barijatrijskom kirurgu. Međutim velika većina mojih dosadašnjih pacijenata direktno je došla k meni, a to smatram i najvećim problemom liječenja debljine u Hrvatskoj. Liječnici obiteljske medicine, osim nekih izuzetaka, u potpunosti ignoriraju kirurško liječenje debljine i uglavnom odgovaraju pacijente od operacija”, smatra dr. Boras.

Samom zahvatu prethodi sveobuhvatna dijagnostika te detaljne informacije i upute kako se treba ponašati nakon zahvata. Gubitak tjelesne težine popraćen je i poboljšanjem ukupne zdravstvene slike pa se tako kod 60 do 80 posto pacijenata javlja remisija dijabetesa tipa 2, a rizik od srčanog ili moždanog udara nakon operacije smanjuje se za 40 posto. A kako sve izgleda, otkrio nam je Krešo Štajcar za kojeg dr. Boras kaže da ima najbolje rezultate od svih njegovih pacijenata.

‘Sad u šetnji prijeđem 10 kilometara, prije nisam mogao 50 metara’

“Pred sam zahvat imao sam 150 kilograma. Doktor Boras me operirao 30. siječnja prošle godine i do potresa u prosincu sam izgubio 66 kilograma. Odradio sam jako puno pretraga prije operacije, a sam oporavak, gledajući iz ove perspektive, prošao je u najboljem redu. Sve je bilo baš onako kako mi je liječnik rekao”, govori nam Petrinjac i dodaje kako je, budući da je s obitelji zbog potresa morao napustiti dom te sada živi kod prijatelja, malo izgubio ritam kojeg se pridržavao nakon zahvata.

“Dobio sam jasne upute od nutricionista, osobito za prvih mjesec dana kada se uglavnom jede tekuća i kašasta hrana, ali i za kasnije. Doslovno sam ponovno učio jesti. Uglavnom, sada svaki dan jedem više manjih obroka. Odrekao sam se pečenja, kave i vina. Ujutro obavezno doručkujem, što prije nisam imao naviku. Sad mi je nezamislivo da preskočim doručak. Odmah po oporavku uveo sam u raspored i šetnje. Sada, nakon godine dana bez problema prijeđem 10 kilometara. Prije mi je bio problem prijeći 50 metara”, kaže Štajcar i dodaje da je u svakom trenutku mogao pitati liječnika i tim za savjet.

Godinu dana nakon zahvata, gospodinu Štajcaru nalazi su sjajni. “Više ne pijem tablete za tlak, a pio sam ih 20 godina. Nemam alergije, šećer mi je u granicama normale. Osjećam se sjajno, mobilniji sam, ta se razlika ne može opisati. Bez problema idem u lov koji obožavam, orezujem voćnjak, ništa mi nije problem”, kaže i poručuje kako je volja izuzetno važan faktor, baš kao i podrška okoline, osobito obitelji. Ljudi, dodaje, često traže izgovore, a kad nastrada zdravlje, onda često bude kasno.

Kako znati tko je kandidat za zahvat?

“Indikacija za zahvat je indeks tjelesne mase (ITM) viši od 40kg/m2, odnosno oni koji imaju između 35 i 40 kg/m2, ali imaju metabolički sindrom koji više ne mogu regulirati terapijom lijekovima”, govori nam dr. Boras koji osim sleeve resekcije izvodi i želučani bypass ili premosnicu te revizijske zahvate nakon neuspjelih prijašnjih operacija.

Pojasnio je i kako se računa ITM. “Vrlo je jednostavno, podijeli se težina pacijenta s kvadratom visine, dakle osoba od 150 kg, visoka 180cm ima ITM 46.2kg/m2. Alarm je ITM veći od 30 jer se to smatra prekomjernom tjelesnom težinom, ITM veći od 35 se smatra kao debljina prvog stupnja, a ITM veći od 40 je debljina II stupnja. Sve preko 45 smatra se super pretilim pacijentima.”

Sam zahvat je, nastavlja kirurg Boras, ako za njega postoji indikacija, za bolesnika besplatan, odnosno pokriven preko HZZO-a. Postoji mogućnost i privatnog operiranja u slučaju da bolesnik ili nema zdravstveno osiguranje ili je stranac, dodaje, a mi se pitamo kolika je uspješnost samog zahvata?

Više od 60 posto ljudi nakon zahvata nema visoki tlak

“Prije svega za barijatrijski zahvat se smatra da je uspješan ako osoba izgubi više od 50 posto prekomjerne težine. Dakle, ne ukupne težine, nego onoga što se smatra prekomjernim na određenu visinu. Uspješnost samog zahvata je blizu 100 posto, ali to nije najveći problem. Naime, zahvat zasigurno djeluje svojim restriktivno/neurohormonalnim mehanizmom no nakon određenog vremena, a to je najčešće 1 godina iza zahvata, oko 20 posto pacijenata počne vraćati izgubljenu kilažu. Tome je razlog to što se prestanu pridržavati uputa te započinju s konzumacijom visoko kalorične ugljikohidratne prehrane te napitaka što je još gore (shakeovi, tople čokolade itd)”, kaže te nastavlja:

“Međutim, naglasio bih jednu puno važniju stvar. Ljudi osim gubitka kilaže, gube i svoje komorbiditete, tako će više od 60 posto njih izgubiti dijabetes, više od 60 posto povišen tlak, više od 40 posto povišene masnoće, a gotovi svi poremećaje disanja i spavanja. Isto tako, oni imaju smanjen rizik od velikog cerbrovaskularnog inzulta (infarkt miokarda ili moždani udar) do 40 posto a smanjuju i mogućnost nastanka karcinoma za čak 40 posto. To su velike i bitne brojke i rezultati, možda i veće od samog gubitka težine.”

Nacionalno Savjetovalište prva stanica u borbi s debljinom

Svi oni koji nemaju uspjeha u borbi protiv viška kilograma ili tek kreću na taj put, pomoć mogu potražiti u Udruzi za prevenciju prekomjerne težine koja je inicirala otvaranje Savjetovališta za prehranu grada Zagreba koji se nalazi u Domu zdravlja Centar u Runjaninovoj 4 ili se javiti na broj telefona 01/4897-665. “Savjetovalište je na nacionalnoj razni, može se doći bez uputnice, radi cijeli dan, a svatko tko tamo dođe ima mogućnost uz nadzor nutricioniste uvesti promjene u prehranu i stil života”, kaže Sonja Njunjić, predsjednica udruge koja je do sada organizirala na stotine radionica koje je polazilo oko 3, 4 tisuće polaznika.

Zanimljivosti o Sleeve operaciji:

  • operacijski zahvat se izvodi pod općom anestezijom
  • traje između 1-2 sata
  • kirurg operaciju izvodi laparoskopski (pomoću kamere i nekoliko radnih instrumenata)
  • na početku operacije se nađe 5 malih rezova od 1-2 cm kroz koje se instrumenti uvedu u trbušnu šupljinu
  • tijekom operacije postavi se plastična kalibrirajuća sonda kroz jednjak u želudac, a koja služi kao vodilja oko koje se automatskim rezačem prereže želudac
  • prerezani dio želuca (oko 75%) na kraju se operacije odstrani iz trbušne šupljine na male rezove postavi se kirurško ljepilo, tako se minimalizira nastajanje ožiljka

Moguće opće operacijske komplikacije:

  • bol
  • krvarenje
  • infekcija rane
  • post operacijska kila na mjestu reza
  • krvni ugrušci

Moguće specifične komplikacije vezane uz zahvat:

  • krvarenje iz staplerske resekcijske linije
  • leak ili curenje iz resekcijske linije želuca
  • suženje ili “twist” preostalog želuca
  • razvoj refluksa ili žgaravice
  • malnutricija
  • plućna embolija

Koliko traje oporavak nakon operacije?

  • isti dan nekoliko sati iza zahvata bolesnik ustaje iz kreveta uz pomoć fizioterapeuta, te smije unositi tekućinu oralno
  • tijekom operacije se ne postavljaju drenovi ili urinarni kateter
  • otpust kući planira se prvi ili drugi dan iza zahvata
  • prvih 4-6 tjedana bolesnik je na tekućoj prehrani prema pisanim uputama nutricioniste, a tek onda uvodi krutu hranu
  • tijekom cijelog post operacijskog oporavka bolesnik uzima proteinske shakeove i multivitamine
  • odmah nakon operacije savjetuje se što više hodanja
  • povratak na posao savjetuje se nakon 4 tjedna
  • prije samog povratka vježbanju bolesnik mora dobiti kirurško odobrenje

Sadržaj je nastao u suradnji s Udrugom za prevenciju prekomjerne težine