Alarmantno upozorenje WHO-a: Pretjerana uporaba antibiotika bit će odgovorna za smrt 10 milijuna ljudi godišnje

Organizacija kaže da su glavni izvor zabrinutosti zdravstvenih vlasti liječnički recepti

A bag of assorted pills and prescription drugs dropped off for disposal is displayed during the Drug Enforcement Administration (DEA) 20th National Prescription Drug Take Back Day at Watts Healthcare on April 24, 2021 in Los Angeles, California. According to the Centers for Disease Control and Prevention, the US has seen an increase in drug overdose deaths during the Covid-19 pandemic, accelerating significantly during the first months of the public health emergency, including deaths from opioids and counterfeit pills containing fentanyl. (Photo by Patrick T. FALLON / AFP)
FOTO: AFP

Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu učinkovitost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 milijuna smrti godišnje u svijetu do 2050., upozorio je u četvrtak europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). “Razvoj i širenje superbakterija ubrzava se zlouporabom antimikrobnih lijekova, što otežava učinkovito liječenje infekcija”, rekao je u priopćenju WHO Europe, koje uključuje 53 zemlje i proteže se do središnje Azije.

“Sve zemlje u našoj regiji imaju propise koji štite od zlouporabe antibiotika … Provedba tih propisa riješila bi većinu problema zlouporabe antibiotika”, istaknuo je Robb Butler, voditelj odjela za zarazne bolesti. UN-ova organizacija procjenjuje da bi, bez hitne intervencije, antibiotska rezistencija mogla uzrokovati do 10 milijuna smrti godišnje do 2050.

Potrebno je unaprijediti obrazovanje i svijest o problemu

Istraživanje provedeno u 14 zemalja regije, smještenih u istočnoj Europi i srednjoj Aziji, pokazuje da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada praćena simptomima gripe (16 posto), bolovi u grlu (21 posto) i kašalj (18 posto). “Ta je situacija zabrinjavajuća jer su ti simptomi često uzrokovani virusima protiv kojih antibiotici ne djeluju”, kaže se u priopćenju.

Glavni izvor zabrinutosti zdravstvenih vlasti su liječnički recepti. Po izvješću, trećina osoba u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu i Uzbekistanu uzima antibiotike bez recepta. U nekim zemljama, više od 40 posto antibiotika dobiveno je bez liječničkog mišljenja što je pet puta više od prosjeka u EU iz studije provedene 2022.

Za WHO, pogoršanje ekonomske nejednakosti još je jedna opasnost jer su najmanje obrazovani ljudi i ljudi s najnižim prihodima oni koji imaju najgore prakse. Ovo posljednje “jasno pokazuje potrebu za obrazovanjem i podizanjem svijesti”, istaknuo je Butler. On ističe da je jedan od problema i nezavršavanje terapije antibioticima kako bi se sačuvali za drugi put ili dijeljenje tih lijekova s bolesnim rođacima ili susjedima.