Analiza ugledne novinske agencije: 'Jugoslavija je prije pola stoljeća zaštitila pravo na pobačaj. Sada je to nasljeđe ugroženo'
Pitanje pobačaja vratilo se u fokus nakon što je ovoga mjeseca Francuska u svoj ustav unijela pravo na pobačaj
Jugoslavija je prije 50 godina zaštitila pravo na pobačaj, a sada je to nasljeđe ugroženo. Naslov je to članka američke novinske agencije Associated Press (AP) koji je obradio stanje s reproduktivnim pravima na području bivše Jugoslavije, a posebno se fokusirao na stanje u Hrvatskoj.
“Uz bdijenja ispred bolnica, prosvjede koji privlače tisuće i grupe muškaraca koji kleče dok se mole na javnim trgovima, vjerske i neokonzervativne skupine vrše pritisak kako bi se zabranio pobačaj u nepokolebljivo katoličkoj Hrvatskoj”, piše AP.
Pobačaj je u Hrvatskoj i dalje legalan, ali je dostupnost nerijetko ograničena, zbog čega mnoge žene idu u Sloveniju kako bi prekinule trudnoću. Ovaj pokret je u oštroj suprotnosti s bliskom prošlošću Hrvatske, piše AP.
Francuska pobačaj upisala u svoj ustav
Naime, dok je Hrvatska bila dio bivše Jugoslavije, pobačaj je zaštićen Ustavom. “Nevjerojatno mi je da o tome uopće razgovaramo 2024. godine. Osnovno pravo svake osobe je odlučiti što će učiniti sa svojim tijelom”, rekla je Zagrepčanka Ana Šunić, majka dvoje djece.
Pitanje pobačaja vratilo se u fokus nakon što je ovoga mjeseca Francuska u svoj ustav unijela pravo na pobačaj, a balkanski aktivisti su podsjetili kako je bivša Jugoslavija to učinila još 1974. godine. Tanja Ignjatović iz beogradskog Autonomnog ženskog centra kazala je da žene osjećaju kako se pravo na pobačaj ne može dovoditi u pitanje.
Međutim, dodala je kako je regresija očito moguća. Nakon što se Jugoslavija raspala, nove zemlje nerijetko su zadržavale stare zakone.
Ogroman jaz između zakona i prakse
Međutim, postkomunistička revitalizacija nacionalističkog, vjerskog i konzervativnog sentimenta ugrozila je to nasljeđe. Jugoslavenski zakoni o pobačaju ostali su netaknuti nakon što se Hrvatska odvojila od zemlje 1991., ali liječnici su 2003. dobili pravo na tzv. priziv savjesti.
Kao rezultat toga, mnoge su žene tijekom godina putovale u susjednu Sloveniju na pobačaj. “Jaz između zakona i prakse je ogroman. Zbog ogromnog utjecaja konzervativnih skupina i Katoličke crkve abortus je de facto nemoguć na mnogim mjestima ili strogo ograničen”, rekla je Sanja Sarnavka.
U Hrvatskoj djeluju brojne neokonzervativne kampanje poput “Hoda za život” čiji je cilj “spas nerođenih i zaustavljanje pobačaja” te organizacija “Muževni budite” koji okupiraju trgove hrvatskih gradova svake prve subote u mjesecu. Cilj ove muške organizacije je promocija tradicionalnih rodnih uloga, a u programu im je i borba protiv pobačaja.
Slučaj Mirele Čavajde
AP se dotaknuo i slučaja Mirele Čavajde čija je višetjedna muka zbog odbijanja pobačaja punila domaće, ali i strane naslovnice. Čavajda je bila trudna 20 tjedana kada su joj liječnici priopćili da njezin plod ima tumor na mozgu i nema šanse za normalan život.
Iako joj je nakon niza problema abortus u Hrvatskoj omogućen, Čavajda ga je obavila u Sloveniji. Čak 207 Hrvatica te je godine otputovalo na zahvat u jednu graničnu bolnicu u Sloveniju, pokazalo je istraživanje hrvatske specijalistice ginekologije i opstetricije Jasenke Grujić.
Postotak liječnika koji odbijaju izvršiti pobačaj kao prigovor savjesti u nekim hrvatskim bolnicama doseže 100 posto, pokazalo je istraživanje. Među prigovorima su ne samo opstetričari, već i anesteziolozi i drugi liječnici potrebni za zahvat, rekla je Grujić.
Medicinska zajednica duboko podijeljena
“Hrvatska medicinska zajednica duboko je podijeljena. Nadam se da će se ovaj trend stvarne nedostupnosti pobačaja preokrenuti. To je jako opasno za zdravlje i živote žena”, rekla je Grujić u analizi koju je dala na uvid AP-u. O legalizaciji pobačaja jugoslavenski su liječnici prvi put razmišljali još 1935. godine, a to je postalo stvarnost pedesetih godina prošlog stoljeća. Potaknuti ženskom organizacijom koja je proizašla iz Drugog svjetskog rata, pravo na pobačaj kasnije je uvršteno u jugoslavenski Ustav.
Navodeći da je “pravo čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece”, jugoslavenski Ustav nije izričito jamčio pobačaj, kao što to čini francuski. Ali svejedno je jugoslavenskim ženama omogućio jednostavan pristup prekidu trudnoće. “Odluka Francuske nas je podsjetila da smo to pravo imali Ustavom iz 1974. godine, što znači točno 50 godina prije Francuske”, kaže Ignjatović.
Što se tiče ostatka Jugoslavije, i Srbija i Slovenija u sklopu svojih ustava imaju uvršteno pravo na izbor, a žene u BiH mogu pobaciti tijekom prvih 10 tjedana trudnoće. Međutim, tamošnji problemi su ekonomske prirode, piše AP.