Astronomi zapanjeni otkrićem o bijelom patuljku, zvijezdi koja će vjerojatno razoriti Sunčev sustav: 'Nismo to mogli ni zamisliti'

Znanstvenici sada razumiju da su sustavi bijelih patuljaka puno kompliciraniji

An artist's impression released by the European Southern Observatory shows the debris disc around the white dwarf SDSS J1228+1040 (left) at the same scale as Saturn and its rings (right). While the white dwarf in SDSS J1228+1040 has about seven times smaller diameter than Saturn, it has a mass 2500 times greater. AFP PHOTO / MARK GARLICK / UNIVERSITY OF WARWICK /ESO/NASA/CASSINI
= RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / MARK GARLICK / UNIVERSITY OF WARWICK /ESO/NASA/CASSINI" - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS = (Photo by MARK GARLICK / ESO / AFP)
FOTO: AFP

Znanstvenici sa Sveučilišta Warwick i drugih sveučilišta proučavali su utjecaj bijelih patuljaka, odnosno zvijezdi na kraju životnog ciklusa koje su potrošile sve svoje gorivo, na planetarne sustave poput našeg, solarnog. Kažu da su otkrili što ih točno može ometati, ali i da su sustavi bijelih patuljaka daleko kompliciraniji nego što su ikada mogli zamisliti, piše The Guardian.

Kada se asteroidi, mjeseci i planeti približe bijelim patuljcima, njihova ogromna gravitacija raskomada mala planetarna tijela na sve manje i manje dijelove, koji se nastavljaju sudarati, sve dok se na kraju ne samelju u prašinu.

“Činjenica da možemo detektirati ostatke asteroida, možda mjeseca ili čak planeta koji kruže oko bijelog patuljka svakih nekoliko sati, prilično je zapanjujuća, ali naša studija pokazuje da se ponašanje ovih sustava može brzo razviti, u roku od nekoliko godina”, ističe profesor Boris Gaensicke s Odsjeka za fiziku na Sveučilištu Warwick. “Iako mislimo da smo na pravom putu u našim studijama, sudbina ovih sustava daleko je složenija nego što smo ikada mogli zamisliti”.

Tri različita ponašanja

U ovom novom istraživanju znanstvenici su 17 godina istraživali promjene u svjetlini zvijezda, otkrivajući tako nove spoznaje o tome što točno ometa ta tijela. Usredotočili su se na tri različita bijela patuljka, koji su se ponašali vrlo različito.

Prvi proučavani bijeli patuljak – poznat kao ZTF J0328-1219 – činio se stabilnim i ”dobro se ponašao” tijekom posljednjih nekoliko godina, no istraživači su pronašli dokaze da se 2010. godine dogodio veliki katastrofalni događaj. Za drugu zvijezdu, ZTF J0923+4236, pokazalo se da se nepravilno zatamnjuje svakih nekoliko mjeseci i pokazuje kaotičnu varijabilnost na vremenskim skalama tijekom tih tamnijih faza, prije nego što ponovno zasvijetli.

Treći analizirani bijeli patuljak, WD 1145+017, otkrio je Tehnološki institut Massachusetts (MIT) 2015. godine, ponaša se slično teoretskim predviđanjima, s velikim varijacijama u broju, oblicima i dubinama tranzita. Iznenađujuće, u ovoj najnovijoj studiji, tranziti su potpuno nestali. ”Sustav općenito vrlo lagano postaje svjetliji, kako se prašina nastala katastrofalnim sudarima oko 2015. raspršuje”, rekao je Gaensicke. ”Nepredvidiva priroda ovih tranzita može izluditi astronome, jednog trenutka su tu, sljedećeg ih nema. To ukazuje na kaotično okruženje u kojem se nalaze”.

Što će biti sa Zemljom?

Na pitanje o sudbini našeg solarnog sustava, Gaensicke kaže da je ”tužna vijest da će Zemlju vjerojatno samo progutati Sunce koje se širi, prije nego što postane bijeli patuljak”.

”Što se tiče ostatka Sunčevog sustava, neki od asteroida koji se nalaze između Marsa i Jupitera, a možda i neki od Jupiterovih mjeseca, mogli bi se pomaknuti i putovati dovoljno blizu mogućeg bijelog patuljka da prođu proces usitnjavanja koji smo istraživali”, dodao je. Ova studija objavljena je u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society (MNRAS).