Basnoslovno bogata arapska zemlja priprema veliku ekspanziju. Uključena je i Hrvatska, već su počela golema ulaganja

Postali su vlasnici više luksuznih hotela na Jadranu

FOTO: AFP

Dugo su Ujedinjeni Arapski Emirati bili poznati uglavnom po dekadentnom potrošačkom blještavilu Dubaija i golemim izvorima nafte. Ali tijekom posljednja dva desetljeća reputacija te zemlje dramatično se promijenila. Pod predsjednikom Mohammedom bin Zayedom, UAE je potrošio milijarde dolara na izgradnju i modernizaciju vojske, tako da je bivši američki ministar obrane James Mattis tu zemlju nazvao “mala Sparta”.

Ujedinjeni Arapski Emirati također su postali financijski centar Bliskog istoka. Diplomatsko vodstvo UAE-a uspostavilo je kvalitetne odnose s gotovo svim akterima u regiji, uključujući Izrael, kao i sa svim svjetskim silama, posebice Sjedinjenim Državama.

UAE kao renesansna Firenca

Vodstvo ove zaljevske države ima jasne ambicije: umjesto da budu regionalni igrač, Ujedinjeni Arapski Emirati u njihovoj bi viziji trebali bi postati više poput Singapura. To prije svega podrazumijeva globalnu i gospodarsku moć dramatično nesrazmjernu veličini nacionalnog teritorija. U tu je svrhu zemlja sklopila nove trgovinske ugovore, ulagala u prekomorske projekte i pretvorila se u svjetski poznatu turističku destinaciju te prometno i logističko središte.

S obzirom na to kako brzo Ujedinjeni Arapski Emirati napreduju prema ostvarivanju ambicija svojih vođa, sve su češće usporedbe te zemlje s blistavim gradovima-državama renesansne Italije. Magazin Foreign Affairs objavio je tekst u kojem UAE uspoređuje s Firencom u vrijeme najveće moći obitelji Medici, koja je tim toskanskim gradom i njegovom okolicom vladala od 15. do 18. stoljeća.

Obitelj Medici nije kontrolirala velik teritorij, niti je ikada bila u središtu europskih sukoba. Ali postali su veliki igrač na kontinentalnoj pozornici vješto koristeći trgovinu i bankarstvo ne bi li utjecali na veća carstva u susjedstvu. Uspostavili su trajni savez s Francuskom, održavali jake diplomatske veze s Engleskom i poticali veze sa Svetim Rimskim Carstvom. Firenca je postala žarište gospodarske aktivnosti, znanstvenih otkrića i kulturnih postignuća, uključujući djela besmrtnih velikana poput Galilea i Michelangela.

Moćna diplomacija

Ujedinjeni Arapski Emirati imaju mnoge kvalitete koje im jamče uspješnu budućnost: kvalitetno obrazovano stanovništvo, položaj na pola puta između najvećih svjetskih gospodarstava, značajne rezerve nafte i plina i bogatstvo koje iz toga proizlazi. Uz to, ova arapska državica ima sekularni model upravljanja i, za razliku od svojih susjeda, relativno je tolerantna prema različitim vjerama.

Vrlo je važno i to što je UAE dio vizije američkog predsjednika Joea Bidena o bliskoistočnom gospodarskom koridoru koji povezuje Indiju i Europu. UAE ima snažne veze i s drugim silama srednjeg ranga čija moć raste posljednjih desetljeća, poput Brazila, Indije i Indonezije, ponajviše zahvaljujući ulaganjima u tržišta tih zemalja. UAE je čak normalizirao veze s Izraelom, koje su opstale unatoč ratu u Gazi, protiv kojeg vlast Emirata suzdržano negoduje.

Problem su Iran i Saudijska Arabija

No, na putu da postane ozbiljan regionalna sila UAE čekaju i neke ozbiljne prepreke. Gospodarstvo te države jako ovisi o nafti, što će biti problem u svijetu koji se pokušava ubrzano dekarbonizirati. Neće biti lako ni obraniti se od islamskog radikalizma te izbjeći da zemlju barem u nekoj mjeri zahvate regionalne nestabilnosti. Tu je i dugogodišnji teritorijalni spor s Iranom te oštra konkurencija u vidu susjednog Katra i još značajniji izazovi koje predstavlja dominantna regionalna sila, Saudijska Arabija.

Rijad, predvođen prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, također pokušava postati politički, ekonomski i energetski teškaš Bliskog istoka. SA ulaže ogromna sredstva i napore u diversifikaciju gospodarstva te želi svoje tržište učiniti privlačnijim stranim investitorima. Mnoge od ovih ekonomskih politika mogle bi negativno utjecati na status i ambicije UAE-a.

No, Mediciji su uspjeli postati i ostati moćni unatoč konkurenciji većih država. Njihovo bogatstvo, ekonomska stručnost i politički utjecaj omogućili su im da upravljaju tokovima međunarodne politike i uspostave veze s utjecajnim osobama i vladarima diljem Europe. Politički utjecaj Medicija opao je tek kada su se intenzivirali međusobni sukobi članova obitelji, što je vanjskim silama olakšalo podrivanje njihove države. Na kraju je, 1737. godine, posljednji vladar iz kuće Medici umro bez muškog nasljednika, čime je okončana jedna od najslavnijih europskih dinastija.

Prijete i obiteljske intrige

UAE bi se mogao susresti sa sličnim poteškoćama, procjenjuju analitičari Foreign Affairsa Neil Quilliam and Sanam Vakil. S obzirom na to da tom državom također upravlja jedna obitelj, budući vođe mogli bi se suočiti s konkurencijom u vidu svoje braće, stričeva i rođaka. Ako predsjednik umre prije no što imenuje jasnog nasljednika, takve bi unutarnje borbe mogle oslabiti UAE. Predatorski raspoloženi susjedi tada bi mogli iskoristiti privremenu nefunkcionalnost države kako bi oduzeli UAE-u statusa bliskoistočnog lidera.

Sve neovisnija vanjska politika, osmišljena da zaštiti zemlju od globalnih potresa, ponekad dovodi UAE u sukob sa susjedima, ali i s Washingtonom. Opasnost režimu predstavlja i realna mogućnost da propadnu pokušaji diversifikacije gospodarstvo, što bi moglo dovesti do stagnacije i unutrašnje krize.

Zapad ne može očekivati dugoročnu podršku UAE-a

No, UAE je barem zasad uspio izbjeći opasne dvorske intrige. Mohammed bin Zayed, poznat kao MBZ, pobrinuo se da obitelj ostane složna, uspostavivši sustav vlasti utemeljen na konsenzusu između njega i njegovo petero braće. Šestorica Bin Zayeda već su se dogovorila da MBZ-ov sin, Khaled bin Mohammed, bude njegov nasljednik, što će vjerojatno osigurati glatku tranziciju vlasti. Sve dok obitelj ostaje ujedinjena i upravlja učinkovito, država bi trebala nastaviti zacrtanim putem prema statusu ozbiljnog globalnog igrača.

U bliskoj budućnosti, moćni Ujedinjeni Arapski Emirati mogli bi biti od velike pomoći Zapadu. Usprkos povremenim neslaganjima, ta zemlja i Sjedinjene Države su dugogodišnji partneri. Ako Washington nastavi pomagati sigurnost UAE-a, zaljevska državica bit će spremna pomoći u promicanju američkih interesa na Bliskom istoku.

Dugoročno, Zapadu možda nije mudro računati na punu podršku Emirata. Ta zemlja je transakcijski akter, koji će se vjerojatno prikloniti Aziji čim se globalna ravnoteža snaga okrene u korist tamošnjih sila. UAE ipak nije demokracija pa nije prirodno politički povezan sa Zapadom. Štoviše, ta je zemlja izgradila čvrste veze s Kinom te održavala odnose s Rusijom i nakon početka agresije na Ukrajinu. Dakle, jasno je da Ujedinjeni Arapski Emirati žele iskoristiti strane sile za svoje ciljeve. Iz toga proizlazi kako nijedna vanjska sila, a to se prije svega odnosi na SAD, ne može računati na neograničenu dugoročnu podršku Emirata svojim interesima na Bliskom istoku.

Čišćenje islamista

Ujedinjeni Arapski Emirati službeno su osnovani 1971., kada je, nakon povlačenja britanskih kolonijalnih gospodara, MBZ-ov otac, šeik Zayed bin Sultan al-Nahyan, vladar Abu Dhabija, spojio je taj grad s Dubaijem i pet drugih teritorija, tako postavši prvi predsjednik nove zemlje. Ali Zayed, koji je vladao do svoje smrti 2004., trudio se uspostaviti suradnju sa susjedima i ostati neutralan tijekom velikih sukoba poput Iransko-iračkog rata.

Napadi na Blizance 11. rujna šokirali su njegovu vladu i prisilili UAE na agresivniju politiku. Činjenica da su dvojica otmičara aviona bili državljani Emirata dovela je do grubog buđenja i pokazala kako pasivnost vlasti omogućava drugim akterima, uključujući islamističke ekstremiste, da djeluju unutar granica UAE-a. Kao rezultat tih događaja, vlada UAE-a počela je raditi na čišćenju društva od radikalnih islamističkih utjecaja.

Čvrste vojne veze sa Zapadom

U tom je razdoblju mnogo energije uloženo u izgradnju čvršćih odnosa sa SAD-om, do te mjere da su se vojne snage Emirata u Afganistanu borile uz bok s američkim i drugim vojnicima NATO saveza. To je iskustvo pomoglo u pretvaranju vojske Ujedinjenih Arapskih Emirata u ozbiljnu modernu silu. Desetljeće kasnije, kada su u arapskim zemljama izbili nered poznati pod nazivom Arapsko proljeće, vladajuća obitelj na čelu s MBZ-om ponovno se obrušila na islamističke skupine.

Vlada je 2014. proglasila Muslimansko bratstvo terorističkom organizacijom i konačno potisnula sve lokalne ostatke te organizacije u ilegalu. Nakon što je Mohamed Morsi – političar Muslimanskog bratstva – postao predsjednik Egipta, Ujedinjeni Arapski Emirati pomogli su organizirati vojni udar koji ga je zbacio s vlasti.

Odmak od politike Washingtona

Baš su događaji u Egiptu doveli do odmaka UAE-a od politike Washingtona. Kada administracija američkog predsjednika Baracka Obame nije obranila egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, Morsijevog prethodnika i dugogodišnjeg američkog saveznika, od Muslimanskog bratstva, ljudi koji vode Emirate zaključili su da Sjedinjene Države nisu dovoljno predane sigurnosti Bliskog istoka.

UAE je počeo diversificirati politička partnerstva, što je dovelo do stvaranja jakih gospodarskih veza s Kinom. Također je počeo koristiti vlastitu vojsku za projiciranje svojeg utjecaja diljem regije i potkopavanje islamista. Vlasti Emirata tako su 2012. godine počele okupljati naoružane skupine koje su se borile protiv islamista u Egiptu, Libiji, Sudanu, Siriji, Tunisu i Jemenu, nudeći im vojnu, financijsku, logističku i diplomatsku potporu.

Neuspjeh u sukobu s Katrom

Agresivna politika braće Bin Zayed kulminirala je kada se UAE uključio u građanski rat u Jemenu, gdje su se sukobljavali iranski saveznici Hutiji i snage koje je podržavala koalicija arapskih zemalja. Premda intervencija nije završila slavno za grupaciju na čijoj su se strani nalazili Emirati, ta je epizoda pomogla uvjeriti Zapad kako je vladajuća obitelj žestok protivnik radikalnog islamizma. To je UAE-u donijelo dragocjenu podršku nužnu za nastavak širenje utjecaju u regiji.

Takav pristup doveo je UAE u sukob s još jednom malom zaljevskom državom velikih ambicija, Katarom. Napetosti su eskalirale 2017. godine, kada su UAE, Bahrein, Egipat i Saudijska Arabija prekinuli veze s Katarom, nastojeći politički, gospodarski i prometno izolirati tu zemlju sve dok njezine vlasti ne ispune 13 strogih zahtjeva. Ti su zahtjevi uključivali zatvaranje Al Jazeere, udaljavanje od Teherana i zatvaranje turske vojne baze koja je u Kataru otvorena 2016. godine.

Suparništvo sa susjedima

Katar je uspio izdržati pritisak zahvaljujući velikoj pomoći turskih i iranskih partnera, pa se blokada na kraju raspala. što je izazvalo trvenja između Saudijske Arabije i Emirata. Posljednjih godina između tih je zemalja eskaliralo natjecanje u gospodarstvu i znanosti, uključujući pitanja koja će zaljevska država dominirati u turizmu, trgovini i istraživanja svemira. UAE i SA također se natječu u nastojanjima da diversificiraju svoja gospodarstva i smanje ovisnost o proizvodnji fosilnih goriva. Saudijska Arabija osobito je agresivna kada se radi o diversifikaciji, budući da je u tom smjeru krenula sa zaostatkom od 30 godina u odnosu na UAE.

Ujedinjeni Arapski Emirati pronašli su načine da uzvrate udarac. Svoj su radni tjedan uskladili sa zapadnim, dok u Saudijskoj Arabiji i većini ostatka Bliskog istoka radni tjedan počinje u nedjelju. I dalje promiču svoju relativnu toleranciju prema različitim vjerama, uključujući čak i otvaranje sinagoge. Počeli odobravati državljanstva ili stalna boravišta nekim doseljenicima, što je privilegija na koju stranci ne mogu računati u drugim zaljevskim državama.

Ogromne investicije u Hrvatsku i susjedstvo

Kao dio napora Ujedinjenih Arapskih Emirata da pobjede u toj utrci mogu se promatrati i velike investicije koje su iz te zemlje počele stizati u Hrvatsku i susjedstvo. Prodor emiratskog kapitala predvodi kompanija Eagle Hills, iza koje stoji Muhamed Alabar, investitor i developer nekretnina i ugostiteljstva iz Abu Dhabija. Potkraj studenog potvrđeno je da je njegova kompanija kupila sto posto dionica hotelijerske kuće Sunčani Hvar. Jutarnji list je objavio da je Sunčani Hvar prodan za iznos od 220 milijuna eura.

U Zagrebu je Muhamed Alabar iskazao interes za razvoj projekta “zagrebačkog Manhattana”, nakon čega je u hrvatskoj javnosti postao poznat kao “šeik” koji je ušao u mutan deal s pokojnim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Projekt zagrebačkog Manhattana dospio je do potpisivanja Memorandum o razumijevanju za gradnju tog megakompleksa na 1,1 milijuna četvornih metara zemljišta uz Savu, na području Velesajma. Od toga na kraju nije bilo ništa, budući da su gradske su vlasti pod pritiskom stručne javnosti i građana odustale od projekta 2020. godine.

Prije nego što je pokušao realizirati zagrebački Manhattan, Muhamed Alabar u ovom dijelu svijeta bio je poznat kao investitor u Beograd na vodi, još veći projekt o kojem je Telegram detaljno pisao. Među zgradama koje je Alabar izgradio su toranj Burj Khalifa u Dubaiju te grandiozni Dubai Mall. Kupnja Sunčanog Hvara bila je druga investicija tvrtke Eagle Hills u hrvatski turizam, nakon što su od Jake Andabaka preuzeli Bluesun Hotels & Resorts, odnosno njegovu tvrtku Sunce Hoteli koja upravlja hotelima u Brelima, Tučepima, Bolu na Braču te hotelom Alan u Starigrad Paklenici.

Uspostavljanje veza s Kinom i Rusijom

Vlada UAE-a je nastavila raditi i na jačanju partnerstva sa Sjedinjenim Državama, pa je Washington ostao najveći saveznik te zemlje, barem kada je riječ o sigurnosnim pitanjima. Ipak, bliskost s Washingtonom nije spriječila MBZ-a i njegovu braća da uspostave duboke veze s protivnicima Amerike.

Tako su dopustili kineskoj tvrtki Huawei izgradnju 5G mobilne mreže, te zadržali neutralan stav prema ratu između Rusije i Ukrajine. Komunikacijske linije s Kremljom ostale su otvorene, a predstavnik Emirata u UN-u suzdržao se od glasanja kojim bi osudio rat. Štoviše, vlada je omogućila Rusima da nastave ljetovati u Emiratima i da svoju imovinu sklone u lokalne banke, pa ne treba čuditi podatak da je bilateralna trgovina između Rusije i UAE-a porasla je gotovo 68 posto u 2022. godini.

Suzdržanost prema ratu u Gazi

Iran je ostao najveći neprijatelj UAE-a, što je jedna od okolnosti koje su tu zemlju približile Izraelu. Drugi zajednički interesi su želja da se spriječi širenje islamskog fundamentalizma te ograniči moć naoružanih islamskih skupina poput Hamas. Stoga ne čudi što se UAE nada da će Hamas, koji ima veze s Muslimanskim bratstvom, biti protjeran iz Gaze.

Ipak, silina izraelskog odgovora na Hamasov napad 7. listopada osupnula je UAE, čija je vlast nastojala posredovati u sklapanju primirja i organizirati dostavu humanitarne pomoći. Kada je postalo jasno da Izraelce ne zanima primirje, UAE se naizgled povukao, iako prema mišljenju analitičara Foreign Affairsa nastavlja djelovati iza kulisa.

Čini se kako MBZ i njegova braća žele da Muhammad Dahlan, bivši čelnik Fataha u Gazi, preuzme upravljanje tim teritorijem nakon završetka rata. UAE će vjerojatno iskoristiti svoj utjecaj na Izrael kako bi pogurao Dahlana prema vlasti, iako je taj palestinski političar vrlo kontroverzna osoba. Također će se htjeti pozabaviti ulogom Irana kao pokrovitelja Hamasa i oslabiti iransku mrežu militanata, uključujući Hutije, koji su prekinuli plovidbu u Crvenim morem.

Golem broj stranih radnika

Činjenica da većinu stanovništva čine stranci mogla bi biti uzrok problema u budućnosti UAE-a. Ta zemlja ima 9,3 milijuna stanovnika, od kojih je svega 665.000 vlastitih državljana. Preostalih 8,7 milijuna su migranti, od kojih su većina privremeni radnici iz Južne i Jugoistočne Azije. Ti radnici dio su zloglasnog sustava rada poznatog kao kafala, koji su uvelike kritizirale međunarodne grupe za ljudska prava zbog izlaganja stranih radnika zlostavljanju. Aktivisti su dokumentirali izrabljivačke radne uvjete, prenapučene stambene prostore, ograničenja kolektivnog pregovaranja te uskraćivanje plaća.

Iako su vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata uvele niz zakona za rješavanje ovih problema, njih se rijetko provodi, a iskorištavanje se nastavlja. Radnici, na primjer, i dalje često prijavljuju seksualno zlostavljanje. Kao rezultat toga, neke zemlje, poput Filipina, ograničavaju zapošljavanje radnica u UAE-u. No, te su zabrane kratkotrajne jer uvijek prevlada potreba za financijskim doznakama iz naftom bogate zemlje.

Novi plan

Abu Dhabi je 2010. objavio UAE Vision 2021, svoju agendu za poboljšanje obrazovanja, tehnološkog razvoja, infrastrukture i ukupnog gospodarstva u zemlji. Od tada su proširena sveučilišta, zračne luke i središta gradova; uspostavljen najveći svemirski program Bliskog istoka; revidiran porezni sustav; i stvorene nove, dugoročnije vize s ciljem privlačenja visokokvalificiranih radnika. Ipak, u nekoliko kritičnih područja plan nije uspio. Tako je propala i reforma tržišta rada, koja bi radnicima olakšala promjenu poslodavca, što bi dovelo do rasta plaća.

Iako su Ujedinjeni Arapski Emirati danas manje ovisni o nafti nego što su bili u prošlosti, naftna renta još uvijek čini 15 posto gospodarstva. Bankarstvo i turizam, koje vlada vidi kao budućnost zemlje, i dalje su jaki, ali su pod sve većim pritiskom regionalnih konkurenata kao što su Saudijci.

Ujedinjeni Arapski Emirati imaju novi plan, Vision 2071, koji služi kao ambicioznija verzija Vizije 2021. Ovaj put država namjerava ulagati više u zdravstvo, obrazovanje i tehnološke industrije kako bi diverzificirala gospodarstvo. Također tvrdi da će više raditi na odmicanju od fosilnih goriva.

Upitna predanost borbi za klimu

Na COP28, konferenciji UN-a o klimi nedavno održanoj u UAE-u, ta se zemlja pokušala predstaviti kao jedan od lidera u borbi za smanjenje korištenja fosilnih goriva. Ipak, postoje razlozi za sumnju u iskrenost UAE, koji je spreman ulagati gotovo isključivo u tehnologije predviđene za produljenje dugovječnosti naftnog sektora.

Kako bi svoju viziju 2071 pretvorili u stvarnost, vladari UAE-a morat će ozbiljnije pristupiti klimatskim promjenama. Također će morati više ulagati u poboljšanje produktivnosti vlastitih građana te ozbiljno ojačati sigurnost svoje zemlje, s obzirom na položaj usred jedne od najnestabilnijih svjetskih regija, zaključuje se u analizi Foreign Affairsa.