Bivši šef NATO-a, i dalje vrlo utjecajan u alijansi: 'Ukrajinu treba primiti, ali bez okupiranih teritorija. Imali smo već sličan slučaj'
Rasmussen kaže da o budućnosti statusa Ukrajine intenzivno surađuje s važnim savjetnikom Zelenskog
Bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen iznio je prijedlog da se Ukrajina pridruži tom vojnom savezu, ali bez teritorija koje je okupirala Rusija. The Guardian piše da je Rasmussen dugo surađivao s Andrijem Jermakom, utjecajnim savjetnikom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, posebno intenzivno uoči posljednjeg summita NATO-a u Vilniusu ove godine na kojem je Kijev očekivao, ali nije dočekao poziv za učlanjenje.
Iako iz teksta britanskog lista koji potpisuje njihov vanjskopolitički urednik Patrick Wintour nije jasno je li Jermak radio na ovom konkretnom planu, u njemu se navodi da on i Rasmussen trenutno “intenzivno raspravljaju o tome koje bi moglo biti mjesto Ukrajine unutar nove europske sigurnosne arhitekture, uključujući praktična pitanja o opsegu članstva Ukrajine u NATO-u”. Rasmussen pritom inzistira da eventualno djelomično članstvo Ukrajine ne bi simboliziralo zamrzavanje sukoba, već bi naprotiv upozorilo Rusiju da ne može spriječiti Ukrajinu da se pridruži zapadnom obrambenom savezu.
Ukrajina očekuje odgovore
NATO bi svoj jubilarni 75. summit trebao imati u Washingtonu sljedećeg ljeta, a pitanje budućeg članstva Ukrajine sigurno će biti glavna tema, piše nadalje Guardian. Pod pritiskom SAD-a i Njemačke, NATO je na ovogodišnjem summitu u Vilniusu Ukrajini obećao dati pozivnicu kada “to uvjeti dopuste”, čime je zapravo odbijen njezin zahtjev da dobije konkretan datum učlanjenja. Umjesto toga, formirano je novo zajedničko vijeće Ukrajine i NATO-a i dogovoreno je da će članice NATO-a bilateralno ponuditi sigurnosna jamstva Kijevu.
Rasmussen, koji je bio glavni tajnik NATO-a između 2009. i 2014. godine, kaže da se pitanje članstva Ukrajine u NATO-u ne može ponovno odgoditi sljedeće godine. “Došlo je vrijeme da se napravi sljedeći korak i uputi poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u. Trebamo novu europsku sigurnosnu arhitekturu u kojoj je Ukrajina u srcu NATO-a”, kaže Rasmussen.
Ovime se ne bi zamrznuo sukob
Oni koji zagovaraju članstvo Ukrajine, sputani su činjenicom da je zemlja trenutno u ratu, zbog čega joj je nemoguće ponuditi članstvo. Naime, na temelju petog članka Sjevernoatlantske povelje o kolektivnoj samoobrani, sve države članice NATO-a moraju pristupiti aktivnoj obrani zemlje članice u sukobu. Kada bi Ukrajina sada ušla u NATO, to bi bio signal Rusiji da je obrambeni savez spreman za rat s Moskvom. Isključivanjem teritorija koji drži Rusija, smanjila bi se prijetnja sukoba između Rusije i NATO-a, smatra Rasmussen.
On nadalje kaže da taj potez ne bi zamrznuo sukob. “Apsolutna vjerodostojnost jamstava iz članka 5 odvratila bi Rusiju od pojačanih napada unutar ukrajinskog teritorija koji bi bio unutar NATO-a i tako oslobodila ukrajinske snage da odu na crtu bojišnice”, kaže i dodaje da je njegov prijedlog na neki način sličan nametanju zone zabrane leta Rusiji.
Rasmussen navodi i povijesni presedan
Trenutno se radi na angažiranju vojnih stručnjaka uoči sljedećeg summita NATO saveza, kako bi se razradili detalji Rasmussenove ideje, što podrazumijeva i povlačenje vjerodostojne linije razgraničenja na bojišnici koja se svako malo pomiče. Cilj je dakle, jasno odrediti ukrajinski teritorij koji bi se smatrao dijelom NATO-a i teritorij koji je okupirala Rusija.
Rasmussen kaže kako za ovakav pristup postoji i neprecizan presedan Zapadne Njemačke koja se pridružila alijansi 1955. godine. Peti članak je pokrivao njen teritorij, ali ne i teritorij Istočne Njemačke, koju u tom trenutku SR Njemačka nije priznavala.
Od Ukrajine je stvorena najjača vojska u Europi
Rasmussen je iznio tri glavna razloga zašto se Ukrajini nudi članstvo. Kao prvo, navodi da bi Ukrajina unutar NATO-a djelovala kao bedem protiv još uvijek agresivne Rusije. Za drugi argument navodi da “moramo shvatiti da su sive zone opasne zone”. “Neutralnost u starom smislu svijeta više ne postoji. Sive zone postaju iskušenje za Putina da napadne”, kaže Rasmussen. Kao treći argument navodi da je ukrajinska vojska sada najjača u Europi i da će biti prednost i primjer drugim europskim silama.
On na kraju kaže da ukupno 25 zemalja, uz zemlje unutar G7, pregovara o bilateralnim sigurnosnim sporazumima s Ukrajinom u sklopu krovnog sporazuma pod nazivom Kijevski sigurnosni sporazum, koji bi trebao djelovati kao most prema punopravnom članstvu u NATO-u. Sporazum uključuje prijenos oružja, poboljšanu razmjenu obavještajnih podataka i potporu obrambenoj industriji Ukrajine, kako bi mogla neovisnije proizvoditi oružje i streljivo.