Hoće li Ukrajina postati nova Zapadna Njemačka? Analitičari: 'Riskantno, Kijev bi mogao namjerno uvući NATO u rat s Rusima'
Teritorijalni sukob nije bio prepreka za članstvo Zapadne Njemačke u NATO-u. Treba li biti prepreka za Ukrajinu?
Kolumnistica magazina Foreign Policy, Anchal Vohra, donosi analizu o budućnosti Ukrajine u sklopu NATO saveza. Između ostalog, iznosi tezu da bi Ukrajina mogla postati iduća Zapadna Njemačka s obzirom na to da teritorijalni sukob tada nije bio prepreka za članstvo u NATO-u.
Godišnji summit NATO-a ove godine je od izrazite važnosti. Dok se dužnosnici iz Sjeverne Amerike i Europe ovog tjedna okupljaju u litavskoj prijestolnici Vilniusu, glavno je pitanje što mogu učiniti po pitanju Ukrajine i njezinog učlanjivanja u NATO.
Neki diplomati tvrde da bi bilo nemoguće primiti Ukrajinu u savez dok traje rat. Primanje države članice s okupiranim teritorijem, kažu, jednostavno bi bilo previše riskantno za ostatak NATO-a – jedini odgovoran izbor bio bi odgoditi raspravu do završetka rata.
Sličnosti sa Zapadnom Njemačkom
Međutim, Vohra navodi da je poslijeratna Zapadna Njemačka primljena je u NATO dok je zemlja još bila podijeljena i suočena s neriješenim teritorijalnim pitanjima. Pojedine europske prijestolnice guraju tu ideju, a neki ukrajinski stratezi tvrde da upravo ulazak u Savez pruža mogućnost za izlazak iz ratne situacije.
Olena Haluška, članica uprave ukrajinske nevladine organizacije Anti-Corruption Action Center, tvrdi da Ukrajina mora dobiti poziv za članstvo u NATO-u tijekom sastanka u Vilniusu.
Haluška navodi da će Ukrajina imati dovoljno vremena između poziva i trenutka kada postane punopravna članica da ponovno preuzme kontrolu nad svojim cijelim teritorijem. Ali ako se to ne postigne, kao što mnogi zapadni analitičari sumnjaju, Zapadna Njemačka služi kao primjer kako se zemlja s okupiranim teritorijem može pridružiti NATO-u.
Potencijalno ujedinjenje u budućnosti
Dok je Istočna Njemačka 1955. godine bila pod sovjetskom kontrolom, Zapadna Njemačka je ušla u savez, a pritom se nije odrekla prava na ponovno ujedinjenje s Istočnom. Godine 1989., kada je pao Berlinski zid, Njemačka je mirno ujedinjena. Neki tvrde da bi se isto moglo dogoditi i Ukrajini.
Osnovni argument je da bi uključivanje ukrajinskog teritorija pod kontrolu ukrajinske vlade u NATO odvratilo Rusiju od daljnjeg zadiranja. Zagovornici te ideje tvrde da bi to ne samo zaštitilo Ukrajinu od buduće ruske agresije, već bi i zatvorilo sadašnji sukob poticanjem Rusije da sjedne za pregovarački stol.
Također, bilo bi jeftinije od opremanja Ukrajine skupim oružjem i vojnom opremom. Međutim, kako piše Vohra, postoji i jak kontraargument.
Nejasno definirane granice sukoba
Istočna i Zapadna Njemačka imale su granice koje su dogovorile pobjednice Drugog svjetskog rata, pa oko fizičkog teritorija pod zaštitom NATO-a nije bilo dvojbe.
Kritičari kažu da bi tako nedefinirane granice samo uvukle članice NATO-a u rat. Stefan Meister iz njemačkog vijeća za međunarodne odnose rekao je da će pokušaj obrane nedefiniranog teritorija uvući Savez u izravan sukob s Rusijom.
“Nejasne granice, djelomično pod kontrolom neprijatelja, pomicanje linija bojišnice – kako braniti takav teritorij? To će biti katastrofa za NATO. Moramo misliti i na vlastitu sigurnost”, rekao je Meister.
Velika mogućnost zamrznutog sukoba
Thomas Kleine-Brockhoff iz neprofitne američke organizacije German Marshall Fund kaže da oponašanje Zapadne Njemačke nema smisla. “Radi se o zgodnom argumentu, ali usporedba nije korisna”, rekao je Kleine-Brockhoff za Foreign Policy.
“Argument pretpostavlja da, ako NATO-ove nuklearno naoružane članice brane one koje to nisu, da će vladati mir. Međutim, to funkcionira samo kad postoje dogovorene granice i sukob nije u tijeku, a to u Ukrajini nije slučaj”, rekao je.
Viši ukrajinski analitičar, koji nije želio potkopati poziciju Ukrajine uoči summita, dao je izjavu pod uvjetom anonimnosti i rekao da je, iako Ukrajinci to ne mogu otvoreno priznati, zamrznuti sukob izrazito moguć. U tom scenariju, pristupanje Zapadne Njemačke bila bi dobra opcija. “Međutim, Ukrajina ne želi ustupiti svoj teritorij samo kako bi ušla u NATO”, rekao je analitičar.
Sve ovisi o tomu kako će se rat razvijati
Uključivanje podijeljene Ukrajine u NATO stvara opasnost da Kijev izvede oružanu intervenciju kako bi ponovno preuzeo svoj teritorij i tako izazove Rusiju na odgovor. Nakon toga bi se NATO pozvao na svoj članak 5. i u sukob bi se uključile sve zemlje NATO-a, piše Vohra.
Puno ovisi o tome kako će se bojno polje razvijati u sljedećih nekoliko mjeseci. Stručnjaci kažu da Zapad sada mora pojačati potporu Ukrajini i pružiti joj sve što je potrebno da Rusiji nanese dovoljno šteta da prisili Kremlj u smjeru pregovaračkog stola.
Međutim, Vohra tvrdi da se to mora dogoditi paralelno s pozivom u NATO. Ukrajinci se brinu da je razlog zbog kojeg Sjedinjene Američke Države i Njemačka ne šalju pozivnicu je taj da bi mogli iskoristiti samo članstvo u budućem mirovnom sporazumu s Rusijom.
Velike nade zbog summita u Vilniusu
“Dajte Ukrajini dovoljno opreme. Prvo stvorite stabilne uvjete, a zatim ju uključite u NATO”, rekao je Meister. Aljona Getmančuk, direktorica neprofitne organizacije New Europe Center rekla je da zapadni saveznici još nisu započeli obuku ukrajinskih pilota na F-16 unatoč obećanju da će to učiniti još u svibnju.
“Rusi imaju 10 puta više topništva, ljudi i streljiva, zato ponekad prevladaju na bojnom polju. Nemamo zračni paritet. Zapadni saveznici žele da uspijemo, ali nam ne daju sredstva za uspjeh”, rekla je.
Summit u Vilniusu mogao bi završiti obećanjem Ukrajini obrambenog partnerstva u izraelskom stilu, s neometanim pristupom naprednim sustavima oružja te drugom oružju i streljivu. Ali za razliku od Izraela, Ukrajina nema nuklearno oružje, a dok Rusija ima.
Sporno pitanje nuklearnog oružja
Strahuje se da će Ukrajina, ako se dugoročno sama bude suočavala s Rusijom, nastojati sama izgraditi nuklearno oružje, piše Vohra. Postoji, međutim, alternativa o kojoj malo tko dosad javno raspravlja – spajanje pozivnice za NATO s nekim kompromisom oko Krima predvođenog Ukrajinom.
Politički poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u mogao bi pomoći u postizanju prekida vatre obeshrabrujući Moskvu da nastavi rat. Međutim, to bi moglo biti izvedivo samo ako Ukrajina preispita svoja očekivanja.
Kijevsko vodstvo želi povratiti sve okupirane teritorije, ali ako ali ako protuofenziva ne bude po planu, neki kažu da bi Ukrajini bilo bolje da se pripremi za kompromisno rješenje. Kijev je već izrazio spremnost na kompromis oko Krima ako to dovede do mira.
Ujedinjenje Ukrajine bez primjene sile
Iz toga bi se mogla iščitati još jedna paralela sa Zapadnom Njemačkom. Zapadnonjemački kancelar Konrad Adenauer također se silom odrekao ponovnog ujedinjenja u zamjenu za ulazak u NATO.
Ukrajina se također mora “odreći upotrebe sile kako bi povratila Krim dok po brzom postupku ulazi u NATO”. rekao je François Heisbourg, viši savjetnik na Međunarodnom institutu za strateške studije, britanskom think-tanku.
“Rusija bi ostala de facto okupacijska sila na Krimu i tolerirala bi članstvo Ukrajine u NATO-u. Drugim riječima, Ukrajina će, poput Zapadne Njemačke, možda morati čekati na slučajan obrat povijesnih događaja, a ne na upotrebu sile, prije nego što postaje potpuno ponovno ujedinjena sa svojim teritorijem”, rekao je Heisbourg za Foreign Policy.