Eksplozivna reportaža o moćnom balkanskom kartelu: kako su gangsteri predvođeni Generalom postali najjači dobavljači kokaina u Europi

Kostovski, koji se tek treba izjasniti o krivnji, sada sjedi u beogradskom zatvoru i čeka suđenje. Njegov odvjetnik, Stefan Jokić, odbio je komentirati slučaj. Povratak Kostovskog u Europu 2018. poklopio se s povoljnim trenutkom za trgovinu kokainom na Starom kontinentu, piše Reuters u velikom izvještaju naziva “Kako su balkanski gangsteri postali najveći dobavljači kokaina u Europi”.

Dominacija balkanskih krijumčara

Kako je južnoamerička proizvodnja naglo rasla tijekom prošlog desetljeća, balkanski krijumčari bili su u savršenoj poziciji da potaknu europsku potražnju, kažu vlasti. Oni sada dominiraju složenom logistikom premještanja kokaina iz laboratorija u Andama do uličnih prodavača u Parizu, Londonu i Berlinu, pomažući transformirati Europu u svjetsko tržište kokaina broj 1, piše Reuters.

To im je pošlo za rukom tako što su koristili kontakte u balkanskim dijasporskim zajednicama s obje strane Atlantika i infiltrirajući se u pomorski promet, koji prema procjenama pokreće 90% svjetske trgovine robom, prema američkim, europskim i latinoameričkim dužnosnicima za borbu protiv narkotika.

“Kada govorimo o velikim pošiljkama za opskrbu europskog kontinenta, jedina grupa koja je hegemonična su Balkanci”, rekao je Ivo Silva, brazilski federalni policijski detektiv koji je krajem 2000-tih istraživao Kostovskog u sklopu operacije Niva, jedne od prvih velikih istraga o balkanskim trgovcima kokainom koji su djelovali iz Brazila.

Kako operiraju krijumčari s Balkana?

Balkanski krijumčari izbjegli su teritorijalnu strukturu kartela iz Meksika i Kolumbije, operirajući umjesto toga u malim ćelijama koje su vrlo pokretne, tajnovite i sposobne premjestiti nevjerojatno velike količine kokaina, rekli su dužnosnici za borbu protiv narkotika.

Službe za provođenje zakona kolektivno su te klike prozvale Balkanskim kartelom. Pokazalo se da je u njihove mreže teško probiti se, a još ih je teže srušiti. “Ne postoji stroga hijerarhijska struktura Balkanskog kartela”, rekao je za Reuters bivši dužnosnik američke Agencije za suzbijanje droga (DEA).

Otisci prstiju krijumčara s Balkana sada se mogu naći na većini kokaina koji svake godine ulazi u Europu, rekli su američki i europski dužnosnici za borbu protiv narkotika. MAOC, europska agencija koja koordinira suzbijanje zlouporabe droga u atlantskim vodama, priopćila je da je prošle godine na moru zaplijenjeno rekordnih 9,11 tona kokaina povezanog s balkanskim kriminalcima, što je povećanje od 300 posto od 2015. godine.

Duga povijest krijumčarenja i migracija

Nedavni podaci o zapljeni ukazuju na to da kokainski val u Europi ne usporava. U belgijskoj luci Antwerpen, glavnom europskom ulazu za južnoamerički kokain, vlasti su prošle godine zaplijenile rekordnih 116 tona.

Dok se geografske definicije Balkana razlikuju, zemlje koje se naširoko smatraju balkanskim državama uključuju Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Sloveniju i Rumunjsku, piše Reuters. Vlasti kažu da je duga povijest pomorstva, krijumčarenja i migracija u regiji bila ključna za porast broja balkanskih krijumčara.

Reuters svoje izvješće temelji na tisućama stranica policijskih dosjea, obavještajnih izvješća i sudskih dokumenata iz Europe, Sjedinjenih Država i Latinske Amerike. Prikupljeni materijal prikazuje balkanske krijumčare kao poduzetnu skupinu stručnjaka za logistiku, priključenih na svaku kariku lanca opskrbe kokainom.

Porast nasilja povezanog s drogom

Balkanski kriminalci “više su nego sretni što rade s Izraelcima, Nizozemcima, Šveđanima, Dominikancima, kineskim trijadama”, rekao je bivši dužnosnik DEA-e za Reuters. “Radit će, stvarno, sa svakim.” Međutim, uglavnom su se klonili Sjedinjenih Država, rekao je, obeshrabreni dominacijom meksičkih kartela i oštrijom američkom policijom, dodaje.

Zapljene kokaina u zapadnoj i središnjoj Europi dosegnule su rekordnih 315 tona u 2021., prema najnovijim podacima Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), nadmašivši 250 tona zaplijenjenih u Sjedinjenim Državama. Čistoća europskog kokaina stalno je rasla tijekom proteklog desetljeća, kaže UNODC, što je znak njegovog izobilja.

Posljedično, dolazi i do porasta broja ubojstava povezanih s drogom. Primjerice, švedski premijer Ulf Kristersson prošle je godine angažirao vojsku da pomogne u suzbijanju nasilja bandi, koje je uključivalo i bombaške napade.

U Južnu Ameriku po nove prilike

U Južnoj Americi balkanska prisutnost je jača nego ikad, prema istražitelju iz balkanske radne skupine Europola. Dužnosnik je rekao da diljem Južne Amerike djeluje više od 50 velikih krijumčarskih ćelija sa Zapadnog Balkana, sa stotinama gangstera razasutih diljem regije.

“Trenutačno su u Latinskoj Americi oni glavna mafija u pomorskoj trgovini”, rekao je, pak, detektiv brazilske savezne policije Alexandre Custodio, koji je prošle godine vodio veliku operaciju protiv balkanskih krijumčara.

Vlasti kažu da je nadmoć balkanskih kriminalaca u globalnoj trgovini kokainom plod dva desetljeća njihova ulaganja u ljude i veze s obje strane Atlantika. Kada se u regiji početkom 2000-tih uspostavio mir, neki od njih su se uputili u Latinsku Ameriku u potrazi za novim prilikama, piše Reuters. Ondje su izgradili saveze s moćnim kriminalnim skupinama, uključujući Revolucionarne oružane snage Kolumbije, kako bi im pomogli u nabavi i transportu jeftinog kokaina.

Počeci Slobodana Kostovskog

Slobodan Kostovski, pritvoreni Srbin, bio je dio prvog vala ovih gangstera, piše Reuters. Došao je na radar 2006. godine, nakon dojave njemačkih policajaca, prema izvješću Operacije Niva na 3025 stranica, koje je pripremila brazilska federalna policija. Do tada je Kostovski prikupio “debelu kaznenu evidenciju” koja je uključivala oružanu pljačku, ubojstvo i bijeg iz zatvora u Švedskoj i Nizozemskoj, prema presudi Europskog suda za ljudska prava iz 1989. godine.

Nakon što je sletio u Latinsku Ameriku, Kostovski je švercao cigarete iz Paragvaja prije nego što se proširio “na druge nedopuštene aktivnosti kao što su trgovina drogom i oružjem i pranje novca”, navodi se izvješću američkih obavještajnih službi koje je dobio Reuters.

Do 2006. stanovao je u brazilskom gradu Vila Velha, u blizini luke Vitoria. Tamo je živio u stanu na plaži sa svojom brazilskom suprugom i njihovim sinom, navodi se u izvješću o operaciji Niva. Odluka da se smjesti u Brazilu nije bila slučajnost, s obzirom na njegovu veliku obalu i blizinu zemalja koje proizvode kokain.

Mediterranean Shipping Company

Kostovski je često putovao, koristeći putovnice s lažnim imenima zbog kojih je bilo teško pratiti njegovo kretanje, prema američkim i brazilskim obavještajnim dokumentima. Bivši agent DEA-e kaže da je policiji diljem svijeta dugo trebalo da prepozna koliko su veliki balkanski igrači postali.

U lipnju 2019., američke vlasti zaplijenile su oko 18 tona kokaina – vrijednog preko milijardu dolara – skrivenog na teretnom brodu pod nazivom MSC Gayane. Brod za Rotterdam usidrio se u Philadelphiji nakon putovanja u Latinsku Ameriku. Ova zapljena, jedan od najvećih ulova kokaina u povijesti SAD-a, otkrila je koliko su se duboko balkanski karteli ukopali u industriju pomorskog prijevoza, a posebno u tvrtku Mediterranean Shipping Company, vlasnika broda.

Osam članova posade MSC Gayane – uključujući pet Crnogoraca i jednog Srbina – naposljetku je osuđeno za krijumčarenje kokaina. Goran Gogić, bivši crnogorski boksač teške kategorije, za kojeg tužitelji tvrde da je bio glavni logističar, trenutno je u zatvoru u New Yorku gdje čeka suđenje. Njegov odvjetnik Joseph Corozzo rekao je da Gogić tvrdi da je nevin.

Droga i ukrasno kamenje

U rujnu 2010. federalna policija koja je radila na istrazi operacije Niva zaplijenila je 29 kilograma kokaina skrivenog u vrećicama s namirnicama koje su nosila dva crnogorska pomorca dok su se pokušavali ukrcati na teretni brod MSC Sandra, koji je pristao u luci Paranaguá u jugoistočnom Brazilu. Mornari Dragan Jovanović i Vladimir Bulajić osuđeni su na devet i pol godina zatvora u São Paulu. Kao i Boris Perković, Crnogorac koji živi u Brazilu, za kojeg su tužitelji rekli da ih je opskrbljivao drogom.

Brodovi iste te tvrtke bili su i središtu plana Slobodana Kostovskog, prema izvješću o operaciji Niva. Iz svoje baze u saveznoj državi Espírito Santo, Kostovski i njegova ekipa skovali su plan za ulaganje u jedan od najvećih izvoznih proizvoda u regiji.

Naime, Espírito Santo je prijestolnica brazilske industrije ukrasnog kamena, koja brodovima isporučuje mramorne i granitne ploče diljem svijeta. Kostovski i njegov tim planirali su izdubiti te blokove, sakriti kokain u njih, a zatim ih poslati u istočnu Europu, navodi se u izvješću.

Bježanja iz zatvora

U srpnju 2010., navodi se u izvješću, desna ruka Kostovskog, Makedonac Branislav Panevski, unajmio je diskretno skladište u blizini luke Vitoria za izvođenje radova. Kako se približavao datum za izvoz kamenja, Panevski je rekao brazilskom dobavljaču da će samo jedna brodska tvrtka biti dovoljna. “Trebamo samo MSC”, rekao je, prema policijskom transkriptu prisluškivanog poziva.

Na kraju im je plan propao. Početkom studenog 2010. brazilska savezna policija izvršila je raciju u skladištu Panevskog, gdje je pronašla gotovo 159 kilograma kokaina. Panevski i Kostovski uhićeni su i osuđeni na 20 godina zatvora zbog međunarodne trgovine drogom. Sandra Kostovski, koja je pomogla financirati operaciju svog supruga, dobila je 14-godišnju kaznu zatvora. Sada je slobodna, ali je odbila dati komentar za Reuters.

Panevski je 2019. pobjegao iz zatvora tijekom kratkog odmora, uputivši se s lažnom osobnom iskaznicom u Boliviju, gdje je na kraju uhvaćen i vraćen u Brazil na odsluženje kazne. On je u međuvremenu pušten. Kostovski je također pobjegao iz zatvora tijekom odmora 2018. godine, koristeći lažnu putovnicu za povratak u Europu, prema službeniku savezne policije.

Presreli im poruke

Otprilike u to vrijeme, europska policija počela je istraživati ​​dvije šifrirane komunikacijske usluge EncroChat i Sky ECC, za koje su vjerovali da ih naširoko koriste gangsteri. U roku od nekoliko godina, francuski, nizozemski i belgijski policajci upali su im u komunikacijske kanale.

Otkrili su poruke u kojima su osumnjičenici otvoreno razgovarali o krijumčarenju droge, trgovini oružjem i planiranju ubojstava. Posljedice ovog presretanja traju do danas, s više od 6500 uhićenja od 2020., prema Europolu.

Zakonitost policijskih prisluškivanja osporili su osuđeni gangsteri i njihovi odvjetnici na žalbenim sudovima diljem Europe. U SAD-u, kazneni progon Gorana Gogića, djelomično počiva na presretnutim razgovorima Sky ECC-a, prema riječima njegovog odvjetnika, koji je rekao da će ih osporiti na sudu. Američko ministarstvo pravosuđa odbilo je to komentirati.

‘Srpski kralj kokaina’

Krajem 2021., kada je beogradska policija pristupila razotkrivenim chatovima, shvatila je da se Kostovski vratio u igru ​​nakon bijega iz Brazila, koordinirajući “isporuke droge putem šifriranih platformi”. Više od godinu dana policajci su pratili Kostovskog dok se sastajao sa suradnicima diljem Europe, navodno organizirajući ono za što su vjerovali da će biti velika pošiljka.

Do sredine 2023. policija je identificirala brod koji je Kostovski navodno planirao napuniti kokainom. Do trenutka kad je napustio brazilski grad Salvador prošlog srpnja, vlasti s obje strane Atlantika pratile su svaki njegov korak, piše Reuters.

“Balkanski kartel tone”, objavio je Europol nakon zapljene broda 24. kolovoza 2023. i uhićenja Kostovskog. Dva mjeseca kasnije u Brazilu, tamošnje vlasti uhvatile su još jednog velikog krijumčara Balkanskog kartela, Aleksandra Nešića. Njegov otac, Goran, poznat i kao ‘srpski kralj kokaina‘, prvi put je stigao u Brazil 2004. godine, a za nekoliko godina, rekla je policija, stariji Nešić postao je vođa raznih međusobno povezanih balkanskih ćelija diljem Brazila.

Obiteljski posao

Goran Nešić, središnja meta istrage operacije Niva, osuđen je 2013. za trgovinu drogom i dobio je 15 godina zatvora u državi São Paulo. Izručen je natrag u Srbiju 2018. na odsluženje zaostale osmogodišnje kazne, ali sada je na slobodi. Sin Aleksandar je od oca preuzeo obiteljski posao.

Dok je njegov otac preferirao podmićivanje balkanskih pomoraca kako bi proizvod prebacio u Europu na teretnim brodovima, rekla je policija, mlađi Nešić okrenuo se manjim brodovima kako bi izbjegao strožu proceduru pregleda u brazilskim i europskim lukama. Nešić je navodno u svrhe krijumčarenja kupio jeftine ribarske brodove koje je naknadno opremio dodatnim spremnicima za gorivo.

‘Oni su usavršili svoju metodologiju’

U travnju 2022., američka mornarica presrela je Alcatraz I u blizini Cape Verdea, zaplijenivši gotovo 5,5 tona kokaina, a nekoliko mjeseci kasnije, brazilska mornarica uhvatila je Dom Isaac XII u blizini obale sjeveroistočne države Ceará, pronašavši 1,2 tone kokaina na brodu.

“Aleksandar Nešić bio je glavni financijer kokaina zaplijenjenog na brodovima Alcatraz I i Dom Isaac XII”, napisala je brazilska savezna policija u izvješću o operaciji iz 2023. godine, do kojeg je došao Reuters. Nešić je uhićen 5. listopada 2023. i čeka suđenje. Sada ima 31 godinu, a odbio je razgovarati s Reutersovim novinarom. Njegov odvjetnik kaže da je nevin.

Unatoč uhićenjima glavnih balkanskih krijumčara, oni nastavljaju preplavljivati Europu kokainom zbog svoje stalno evoluirajuće taktike, kažu dužnosnici. Američki dužnosnik za borbu protiv narkotika za Reuters kaže da su balkanski gangsteri “najveći pokretači” europske trgovine kokainom. “Oni su usavršili svoju metodologiju i ona djeluje”.