Guverner HNB-a maloprije najavio da će smanjiti prognozu inflacije u 2024. Kaže i da će plaće rasti manje nego lani
Vujčić je također najavio kako će se prognoza BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini povećati s prvobitnih tri posto
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić najavio je kako će HNB-ova prognoza ovogodišnje stope inflacije u Hrvatskoj biti smanjena s četiri na 3,5 posto. Istaknuo je i kako će realno povećanje plaća u ovoj godini biti manje od lanjskog.
“Smanjit ćemo prognozu inflacije u 2024. godini s četiri na otprilike 3,5 posto zbog toga što se u ovom trenutku inflacija smanjuje brže nego što je to u našim prognozama,” izjavio je Vujčić u stranci konferencije središnjih banaka Mediterana, koja se održava u Podstrani kod Splita.
Rast plaća tumačiti oprezno
Osvrćući se na najave o ovogodišnjem povećanju plaća, Vujčić je kazao kako to treba tumačiti s oprezom. “Ono što smo vidjeli u proračunu za 2024. godinu, što se tiče povećanja plaća, treba tumačiti s oprezom”, kazao je.
“Ustvari ćemo imati prijenos povećanja plaća koji se dogodio 2023. godine, gdje se veliki dio tog povećanja već realizirao pa ćemo imati niži rast plaća nego prošle godine. Rast plaća u ovoj godini bit će pozitivan, ali realno niži nego u 2023. godini,” rekao je Vujčić.
Pri tomu je dodao kako je rast plaća u 2023. godini bio 5,7 posto, a u ovoj godini taj će rast biti oko 3,6 posto i to, kako je kazao, ne bi trebalo utjecati na stopu rasta inflacije.
Povećat će stopu rasta BDP-a
Vujčić je također najavio kako će se prognoza BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini povećati s prvobitnih tri posto. “U idućoj prognozi ćemo povećati prognozu stope rasta BDP-a, ali osnovni rizik za ostvarenje te projekcije je inozemna potražnja. Njemačka je jedan od dva naša najveća trgovinska partnera i svako smanjenje ekonomskih aktivnosti u Njemačkoj utječe i na Hrvatsku, ali ne utječe bitno na stopu rasta BDP-a”, rekao je Vujčić.
Što se tiče kreditne aktivnosti u Hrvatskoj ona je po Vujčićevim riječima još živa i potražnja kredita “nije značajno manja” nego ranije, a više se smanjila u sektoru poduzeća nego u kućanskom sektoru. Prema njegovim riječima, kamatne stope u Hrvatskoj su niže nego u eurozoni.
Naglasio je kako je trenutačno iznos oročenih depozita u bankama u Hrvatskoj oko šest milijardi eura, a ranije je bio oko 26 ili 27 milijardi eura. Vujčić je rekao kako se na osmoj konferenciji središnjih banka Mediterana razmjenjuju iskustva u bankarskim poslovima. “Raspravljamo o uključenosti žena na tržište rada, pogotovu afričkim zemljama te o posljedicama klimatskih promjena na financijske sustave i na ono što središnje banke rade,” rekao je Vujčić.