Hoće li zbog ničije zemlje široke par stotina metara izbiti novi rat na Bliskom istoku? Generali u Kairu prijete: 'To vam je crvena linija'

“Filadelfijski koridor, ili točnije rečeno, južna ulazna točka u Gazu, mora biti u našim rukama. Moramo je zatvoriti. Jasno je da bilo koji drugi dogovor ne bi osigurao demilitarizaciju koju tražimo”, rekao je Netanyahu krajem prosinca, misleći na tampon zonu uz cestu duž granice.

Kontrola nad granicom bit će ključna

Prije Hamasovog napada 7. listopada, egipatske i Hamasove vlasti upravljale su svaka svojom stranom graničnog prijelaza Rafah, koji se nalazi duž Filadelfijskog koridora, ničije zemlje dugačke oko 15 kilometara i široke nekoliko stotina metara, koja se proteže od najjužnije točke Gaze do Sredozemnog mora. Izrael nije bio na tom području od 2005. godine, kada su povukli svoje snage iz Pojasa Gaze.

Michael Milshtein, viši suradnik na Sveučilištu Reichman i bivši savjetnik za palestinska pitanja pri izraelskoj vojnoj obavještajnoj službi, kaže da će ponovna uspostava izraelske kontrole nad tim područjem biti ključna za stvaranje “nove strateške situacije u Gazi” u kojoj Hamas ne može ponovno napasti Izrael.

Hamas i dalje zapovijeda tisućama boraca

U izraelskom ratu u Gazi sravnjen je veći dio sjevera, a ubijeno je više od 26.000 Palestinaca, među kojima je veći broj žena i djece, tvrdi Ministarstvo zdravstva Gaze, koje se nalazi pod kontrolom Hamasa. Vojna kampanja nanijela je štetu Hamasu, ali se još uvijek vjeruje da militantna skupina zapovijeda tisućama boraca. Izraelski dužnosnici smatraju da su najviši čelnici skupine i dalje na slobodi, te da veliki dio njihove mreže tunela, posebno na jugu, ostaje netaknut.

“Mora se preuzeti kontrola nad ovim koridorom, što uključuje i glavni granični prijelaz Rafah. U suprotnom, to znači da ako dođe do prekida vatre ili šireg naseljavanja Gaze, da će cijela granica i dalje biti otvorena. Hamas bi tako mogao vrlo brzo dobiti sve što im treba i obnoviti svoje vojne kapacitete”, kaže Milshtein.

Ozbiljna prijetnja izraelsko-egipatskim odnosima

Ideja o povratku izraelskih trupa na granicu podigla je uzbunu u Kairu, koji je proteklih tjedana rekao da takav potez predstavlja rizik potkopavanja Egipatsko-izraelskog mirovnog sporazuma iz 1979. godine. Taj sporazum bio je prekretnica koja je dovela do suživota i suradnje između nekad ljutih neprijatelja. Egipat je jasno davao do znanja da smatra granicu “crvenom linijom”.

“Mora se strogo naglasiti da će svaki izraelski potez u ovom smjeru dovesti do ozbiljne prijetnje egipatsko-izraelskim odnosima”, izjavio je prošlog tjedna Diaa Rashwan, voditelj Državne službe za informiranje.

Odnosi Izraela i Egipta nikad nisu bili ‘topli’

Egipatski i izraelski dužnosnici i komentatori ovog su se mjeseca međusobno optuživali da su odgovorni za krijumčarenje oružja Hamasu u Gazi. Time su, piše Washington post, otkrili sve dublji raskol u odnosima koji su bili temelj za stabilnost u inače nestabilnoj bliskoistočnoj regiji.

“Postoji nedostatak povjerenja ili nedostatak razumijevanja s obje strane, na što nismo navikli”, rekao je bivši član egipatskog parlamenta, Mohamed Anwar Sadat, nećak Anwara Sadata, egipatskog predsjednika koji je potpisao sporazum 1979. godine i koji je kasnije ubijen u atentatu. “Iskreno govoreći, vjerujemo da smo se vratili na početak kada je u pitanju naš odnos s Izraelom – natrag u sedamdesete godine”, kaže Sadat.

Egipat se dugo zalagao za palestinsko samoodređenje i samostalnost dok je služio kao ključni posrednik između Izraela i palestinskih vlasti. Odnosi između Izraela i Egipta nikad nisu bili topli, no dvije su zemlje posljednjih godina razvile blisko sigurnosno partnerstvo i težile dubljim gospodarskim i energetskim vezama.

Izraelci ‘pogodili živac’ Egipćana

Egipat je od 2013. godine, otkako je predsjednik Abdel Fatah El-Sisi preuzeo vlast vojnim udarom, uništio na tisuće tunela. Egipatska vlada je od tada raselila na desetke tisuća stanovnika sjevernog Sinaja i srušila zgrade u blizini granice kako bi stvorila militariziranu tampon zonu duboku oko pet kilometara.

Izrael je u međuvremenu dopustio Egiptu da pošalje vojne snage na Sinaj, kako bi se borile protiv islamističke pobune, što je bilo van okvira toga što je dopuštao sporazum iz 1979. godine. “Sigurnosna suradnja bila je izvrsna, ali do 7. listopada”, rekao je Samir Farag, bivši egipatski general i dužnosnik obrane.

Izrael smatra da Egipat nije uspio adekvatno suzbiti krijumčarenje, stav koji je posebno snažno ‘pogodio živac’ egipatskim dužnosnicima, kojima je sigurnost najvažnija. Iz egipatske perspektive, Sisi je već preuzeo značajan politički rizik podupirući izraelsku blokadu Gaze, iako više od milijun raseljenih Palestinaca traži sigurnost u Rafahu.

Egipat kritizira izjave Izraelaca

Diaa Rashwan, voditelj egipatske Državne službe za informiranje, hvali napore svoje zemlje da suzbije krijumčarenje u Gazu, pri čemu je ukazao, između ostalog, na šest metara dubok betonski zid koji je Egipat izgradio duž granice posljednjih godina.

Kritizirao je i sugestije iz Izraela da militanti otimaju humanitarne konvoje i njima švercaju oružje. “Svaka tvrdnja da se operacije krijumčarenja provode kamionima koji prevoze pomoć i robu u Gazu s egipatske strane prijelaza Rafah je šuplja i smiješna izjava”, rekao je Rashwan.

Izraelu nestabilni Egipat nije u interesu

Napetosti između dvije zemlje već su došle na opasnu razinu i zbog poziva desničarskih izraelskih zastupnika da se stanovnici Gaze rasele na Sinaj, što je scenarij iz noćne more za Egipat. Rat u Gazi također je zadao još jedan udarac posrnulom egipatskom gospodarstvu – pali su im prihodi od turizma, a prihodi od plovidbe kroz Sueski kanal pali su nakon što su Hutiji u Jemenu počeli napadati trgovačke brodove u Crvenom moru.

“Pritisak koji se sada nameće Egiptu je ogroman. Sigurnost Egipta jednaka je sigurnosti Izraela, pa ako nastavite pokušavati destabilizirati Egipat, ili ako postupite na način koji će vrlo vjerojatno destabilizirati Egipat, to nije u vašem interesu”, kaže Mirette Mabrouk, direktorica egipatskih studija na Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu.

Izraelske trupe uz granicu postale bi meta Hamasa

Farag, bivši general, rekao je da Egipat razmatra niz odgovora ako izraelske snage zauzmu granično područje, no nije htio otkriti detalje. Netanyahu je na konferenciji za novinare u subotu rekao da su odnosi s Egiptom “normalni”, nakon izvješća da je Kairo razmatrao opoziv svog veleposlanika iz Tel Aviva.

No, izraelske novine Yedioth Ahronoth ovog su tjedna izvijestile da bi izraelska vojska poduzela kopnenu operaciju duž filadelfijskog koridora samo uz pristanak egipatskih dužnosnika. “Očuvanje odnosa s Kairom je vrlo, vrlo važno pitanje iz perspektive Izraela”, rekao je Milshtein.

Egipat bi mogao ostati bez utjecaja nad Hamasom

“Izraelske trupe uz granicu vjerojatno bi postale mete Hamasa ili njegovih savezničkih militanata, čime bi se nasilje dovelo na prag Egipta i onemogućilo trajni mir”, rekao je bivši arapski diplomat upoznat sa stavovima Kaira, govoreći pod uvjetom anonimnosti.

“Izraelsko zauzimanje graničnog prijelaza također bi presjeklo geografsku vezu Egipta s Gazom, potencijalno potkopavajući utjecaj Egipta na Hamas i slabeći njegovu ulogu posrednika između izraelskih i palestinskih vlasti”, dodao je diplomat. Egipat, zajedno s Katarom i Sjedinjenim Američkim Državama, i dalje igra ključnu ulogu u pregovorima između Izraela i Hamasa o mogućem prekidu vatre i oslobađanju izraelskih talaca.

“Sama prisutnost izraelske vojske u Gazi vjerojatno će ostati izvor kontinuiranog nasilja. Ako Izrael kaže: ‘Mi nikada nećemo napustiti Gazu’, onda možemo očekivati stalne pobune”, rekao je Khaled Elgindy, viši suradnik na Institutu za Bliski istok.