Hrvati su među najstarijima na svijetu: 'Uskoro će nam umirati dvostruko više stanovnika nego što će ih se rađati'
Prema udjelu takozvanog mlađeg staračkog stanovništva, Hrvatska je prva na svijetu
Hrvatska je zemlja s najvećim udjelom mlađeg staračkog stanovništva na svijetu. Preciznije, prema podacima Eurostata i UN-a, 20,6 posto stanovnika Hrvatske je u dobi između 60 i 74 godine.
Prema podacima, koje je obradio demograf dr. Nenad Pokos, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatska je jedina država na svijetu u kojoj je ta dobna skupina veća od 20 posto. Doduše, to vrijedi ako se ne računa Monako, koji se zbog izrazito malog broja stanovnika uglavnom ne uvrštava u komparativne analize. U Monaku je udio te dobne skupine stanovnika 0,3 postotna boda veći nego u Hrvatskoj.
Zbog razmjerno niskog očekivanog trajanja života, Hrvatska nema ujedno i najveći udio stanovnika starijih od 75 godina. Usporedbe radi, u Japanu, državi koja ima drugi najveći udio stanovnika u dobi od 60 do 74 godine, očekivani životni vijek 2020. bio je 84,6 godina, dok je u Hrvatsko 77,7 godina, piše Jutarnji list.
Pripadnici ‘baby boom’ generacije
Kada je riječ o dobnoj skupini od 60 do 75 godina, tu je uglavnom riječ o pripadnicima tzv. baby boom generacije, rođene u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Najčešće se definira kao generacija rođenih između 1946. i 1964. godine.
“Skorim ulaskom ‘baby boom’ generacija u životnu dob kada će biti znatno podložniji riziku smrti te daljnjim smanjenjem broja živorođenih, za dvije do tri godine u Hrvatskoj će umirati dvostruko više stanovnika no što će ih se rađati. Takvi slučajevi poslije Drugoga svjetskog rata zabilježeni su samo u državama gdje je dolazilo do genocida, poput Kambodže i Ruande, te u nekolicini niskonatalitetnih država tijekom pandemije (Japan, Bugarska)”, objasnio je dr. Pokos.
Značajno opada udio djece u društvu
“Uz sva ta saznanja, Vijeće za demografsku revitalizaciju hrvatske Vlade prošli mjesec održalo je sjednicu nakon gotovo četiri godine, Strategija demografske revitalizacije donosi se bez ijedne mjere, Grad Zagreb ukinuo je mjeru roditelja odgojitelja, a saborski Odbor za demografiju i dalje ne postoji niti se najavljuje njegovo osnivanje u novom sazivu”, dodao je.
Prošle godine u Hrvatskoj se prvi put otkad postoje mjerenja, rodilo manje od 33.000 djece. Istodobno, umrlo je gotovo 52.000 ljudi. Usporedbe radi, u vrijeme kada su se rađali današnji sedamdesetogodišnjaci, rođeno je gotovo 90 tisuća ljudi, dok je broj umrlih bio oko 42.000.
Značajno opada udio djece u društvu – u odnosu na 20,6 posto stanovništva u dobi od 60 do 74 godine, 2022. je u Hrvatskoj bilo samo 14,3 posto djece do 14 godina.
Japan, Bugarska, Finska…
Prema podacima Eurostata i UN-a za 2021. i 2022. godinu, nakon Hrvatske i Japana, prema udjelu mlađeg staračkog stanovništva, slijede Bugarska (19,3 posto), Finska (19,1 posto), Italija (18,6 posto) i Litva (18,4 posto).
“Eurostat i UN daju podatke za svaku državu i prema petogodišnjim dobnim skupinama, iz kojih je vidljivo da je 2022. Hrvatska od svih svjetskih država imala uvjerljivo najveći udio stanovništva u dobi između 65 i 69 godina. On je iznosio 7,3% ukupnog stanovništva. Upravo je tako visok udio osoba te dobi glavni razlog zbog čega je Hrvatska imala i ukupno najveći udio mlađeg staračkog stanovništva, koje se definira kao stanovništvo od 60 do 74 godine”, kaže dr. Pokos.
Iseljavanje mladih jedan od faktora
“Udio stanovnika u dobi od 70 do 74 godine u Hrvatskoj je 2022. bio znatno manji te je iznosio 5,9 posto, iako su i te osobe rođene u razdoblju “baby booma”. Stanovnici rođeni tih godina malobrojniji su zbog većih stopa smrtnosti, ali i većih stopa iseljavanja u zapadnoeuropske zemlje krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, kada su osobe iz tih generacija bile u ranim dvadesetima, objasnio je dr. Pokos.
Napomenuo je i da je visok udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj uvjetovan i visokim stopama iseljavanja mlađih osoba posljednjih desetak godina.