Izgleda da Rusi kupuju novu verziju Shaheda. Ovi iranski dronovi nisu 'samoubojice', imaju sasvim drugačiju funkciju
Novi dronovi, smatraju stručnjaci, pokazuju da Iran podržava interese Rusije u Ukrajini
Na bojištu u Ukrajini bi se uskoro mogli pronaći novi iranski napadački dronovi, ali i projektili zemlja-zemlja, tvrdi informirani sigurnosni izvor. Novi dron, Shahed-107, opisan je kao “izviđačka bespilotna letjelica opremljena eksplozivom”, ali i tehnologijom za traženje važnih ciljeva na bojnom polju, kao što su britanski i američki višecijevni raketni sustavi koje koriste ukrajinske snage.
Izvor s kojim je razgovarao SkyNews tvrdi da je nekoliko takvih “posebno dizajniranih” letjelica ponuđeno Rusiji u ugovoru koji se procjenjuje na više od dva milijuna dolara. Izvor dodaje da novi ugovor pokazuje koliko je Iran predan projektiranju oružja kako bi podržao ruski rat protiv Ukrajine.
Іран розробив новий ударний дрон для РФ дальністю польоту до 1500 км, — Sky News
Безпілотник Shahed-107 завдовжки близько 2,5 метрів та розмахом крил у 3 метри може запускатися з транспортного засобу та, за оцінками, має дальність польоту до 1500 км.
Передбачається, що… pic.twitter.com/7G1wb4oYKQ
— Україна Online: Telegram Channel (@Uaonlii) January 10, 2024
Iran je nekoliko puta optužen za suradnju s Rusima
Zapad i Ukrajina su već nekoliko puta opružili Iran za opskrbljivanje Rusije oružjem, ponajviše dronovima kamikazama, tipa Shahed-131 i Shahed-136. Letjelice, koji se nazivaju “dronovima samoubojicama” lete na ciljeve i eksplodiraju pri udaru, stoga nisu zamišljeni za vraćanje u bazu ili mjesto lansiranja, kao što čine drugi dronovi.
Rusija kombinira napade dronovima i projektilima kako bi pokušala probiti ukrajinsku protuzračnu obranu, koja je uglavnom došla sa Zapada. Valovi smrtonosnih napada na vojne i civilne ciljeve su se intenzivirali posljednjih dana.
Novi dron sličan je drugim Shahedima
Sigurnosni izvor je za SkyNews opisao karakteristike novog Shaheda-107. Izgledom je sličan bespilotnim letjelicama iz obitelji Shahed-101, s repom u obliku slova V. Dugačak oko 2,5 metara i s rasponom krila od tri metra, a može se lansirati s vozila. Procjenjuje se da ima domet do 1500 kilometara, rekao je izvor.
Pretpostavlja se da je novi dron opremljen live streaming odašiljačem, kojim se može prenositi video snimka. S takvim izviđačkim sposobnostima dron bi se mogao koristiti i za identificiranje ciljeva na bojišnici, koji bi se potom mogli napasti drugim dronovima ili sustavima naoružanja.
Rusi proveli testove u Iranu
SkyNewsov izvor tvrdi da su iranske sigurnosne snage provele ispitivanja s Rusima u zračnoj bazi u središnjem Iranu, koja su uključivala bespilotne letjelice Shahed-107 i Shahed-136. Rusko ministarstvo obrane i iransko ministarstvo vanjskih poslova još nisu odgovorili na zahtjev za komentar SkyNewsa.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi je u rujnu prošle godine demantirao da je njegova zemlja slala dronove ili drugo oružje Rusiji za korištenje u ratu protiv Ukrajine. “Mi smo protiv rata u Ukrajini”, rekao je predsjednik Raisi na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku. No, mediji su prošle godine otkrili navodni ugovor o naoružanju koji je ponudio prve čvrste dokaze o tome da je Iran prodavao streljivo Rusiji za njezine ratne napore.
Ukrajinci smatraju da su navodi o dronovima istiniti
Ukrajinski izvor rekao je da su navodi o novoj vrsti dronova “vjerojatno istiniti”. “Imamo veliku zabrinutost oko mogućih isporuka spomenutih tipova dronova. Ruska ofenziva se prilično oslanja na iranske bespilotne letjelice. Neprestano ih modernizira. Nastoje ih učiniti bržima kako bi natjerale ukrajinske obrambene snage na korištenje skupljih sustava protuzračne obrane”, kaže neimenovani izvor.
Isti ukrajinski izbor dodaje da i Rusija sama može izrađivati sustave Shahed-136 u postrojenju smještenom u regiju Tatarstan, oko 800 kilometara istočno od Moskve. “Proizvodni kapacitet do rujna 2025. godine trebao bi biti oko 4000 komada godišnje”, navodi izvor.
Ako se ti navodi potvrde, obrambeni stručnjaci kažu da će razvoj nove bespilotne letjelice u Iranu naglasiti njegove sve veće kapacitete proizvodnje vojne opreme, ali i njegovu ulogu u ruskim ratnim pohodima. Michael Clarke, profesor na King’s Collegeu u Londonu, upozorava: ‘Međutim, politički troškovi za Iran su zaista prilično veliki jer to Iran čvrsto stavlja u tabor onih koji pokušavaju nasilno srušiti trenutni međunarodni sustav”.
Iran i Rusija obnovili ugovor o naoružanju
Partnerstvo između Rusije i Irana postalo bi još značajnije ako bi Iranci isporučili balističke projektile zemlja-zemlja Rusiji, koji su daleko smrtonosniji i teži za obaranje od bespilotnih letjelica.
“Sudeći po pouzdanim informacijama, čini se da su Iran i Rusija obnovili ugovor o oružju i Rusija očekuje da će uskoro dobiti precizne raketne sustave zemlja-zemlja”, kaže izvor za SkyNews, koji ističe da ugovor uključuje i projektile s većim dometom od 300 kilometara.
Američki mediji su ranije početkom godine citirali američkog dužnosnika koji je također rekao da se Iran priprema početi isporučivati Rusiji balističke projektile kratkog dometa.
Iranske kalkulacije su se promijenile
Iranski režim, kojem se prijeti daljnjim sankcijama i još dubljom međunarodnom izolacijom, ranije se suzdržavao ponuditi svoje goleme zalihe precizno navođenih projektila Rusiji, otkako je krenula invazija Ukrajine u veljači 2022. godine.
Međutim, čini se da iranske kalkulacije mijenjaju nakon što su prošlog listopada istekle sankcije Vijeća sigurnosti UN-a, osmišljene da obuzdaju iranski program proizvodnje balističkih raketa u sklopu velikog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama iz 2015. godine. Taj sporazum se u međuvremenu raspao.
Zaokret u politici također dolazi u jeku rata na Bliskom istoku, koji odvraća pažnju Zapada od Ukrajine, iako se ruska ofenziva na terenu ponovno intenzivira.
Rusi bi mogli gađati bilo koji cilj u Ukrajini
Ukrajinski izvor kaže da bi slanje iranskih projektila pomoglo Rusiji da ponovi kampanju terora pokrenutu prošle zime protiv ukrajinske energetske infrastrukture, koja je izazvala dulje nestanke struje diljem zemlje za vrijeme niskih temperatura.
Takvi sustavi mogli bi uključivati teheranske taktičke projektile kraćeg dometa Ababil ili projektile tipa Fateh, koji imaju veći domet između 300 do 700 kilometara, prema Fabianu Hinzu, istraživaču think-tanka The International Institute for Strategic Studies (IISS). “U tom slučaju mogli bi precizno gađati ciljeve u cijeloj Ukrajini”, rekao je za SkyNews.
Iran vidi prestrojavanje svjetskog poretka prije nas
Balističke projektile teže je presresti pa bi se time prisililo ukrajinsku vojsku da koristi više svojih limitiranih zaliha američkih protuzračnih obrambenih projektila Patriot, koji usto imaju ograničen domet. “Sustavi Patriot ne mogu zaštititi svako mjesto u Ukrajini od napada balističkim projektilima. Dakle, Rusi bi mogli iskoristiti tu situaciju da izazovu dosta razaranja kada je u pitanju, na primjer, civilna infrastruktura”, rekao je Hinz.
Zauzvrat, Iran bi vjerojatno tražio novac i drugu vojnu tehnologiju od Rusije. Profesor Clarke kaže da očekivana isporuka projektila signalizira da je Iran “odlučio strateški spojiti svoju sudbinu s Rusijom i Kinom jer vide prestrojavanje svjetske politike prije nas, i misle da će im to pomoći da se stave na stranu koja će na kraju prevagnuti”.