Kakvi su to dronovi kamikaze koje su Rusi u rojevima jutros poslali na Kijev? Zbog njih bi u ukrajinski rat mogao ući Izrael
Iranski Shahed-136 prvi puta se pojavio u ratu prošlog mjeseca
Velik broj bespilotnih letjelica iranske proizvodnje pogodio je Kijev rano jutros, što je njihovo najveće masovno raspoređivanje na području glavnog grada Ukrajine, nakon što su prethodno prijetili gradu Harkivu, blizu prve crte. Prema sada dostupnim podacima, najmanje troje ljudi poginulo je u napadu dronovima.
Dronovi, za koje je Iran u nekoliko navrata rekao da ih uopće ne isporučuje Rusiji, u svojoj domovini poznati su pod imenom Shahed, odnosno u prijevodu svjedok. Njihovi ruski operateri iz nazivaju Geranium dva. Ukrajinci, koji su sve češća meta dronova, zovu ih balalajka, po ruskom glazbenom instrumentu u obliku delte na koji podsjećaju. Zovu ih i jednostavnije mopedima, zbog zujanja koje ispuštaju dok lete.
Look how #russia carries out a strike by Iran-made kamikaze drones this morning. Several buildings are damaged. #Rescuers are pulling civillians out of the rubble.
This is 🇷🇺 another terrorist attack on the capital.#StandWithUkraine pic.twitter.com/TKOiu9hr1w— Emine Dzheppar (@EmineDzheppar) October 17, 2022
Ukrajinci ih teško uočavaju
Bespilotne letjelice Shahed-136 prvi su se put pojavile u okolici Harkiva prošlog mjeseca, poslane preko prve linije bojišnice u parovima kako bi gađale visokotehnološke sustave oružja, koje je Ukrajini dao Zapad i koji su pomogli munjevitoj ofenzivi Ukrajine. Njihovo raspoređivanje, prva masovna uporaba novog stranog oružja od strane Rusije u Ukrajini, govori o relativnom neuspjehu moskovskih vlastitih bespilotnih letjelica u usporedbi s uvezenim kapacitetima Ukrajine, prije svega turskog Bayraktara.
Shahed je bespilotno leteće oruđe koje lebdi iznad mete prije nego što je nacilja i na koncu napadne. Relativno je male veličine i leti na vrlo niskoj visini. Toliko niskoj da su se mogli jasno vidjeti na kijevskom nebu jutros. Lete toliko nisko i da ih se može pokušati oboriti malokalibarskim ručnim oružjem, za što upute kruže ukrajinskim društvenim mrežama. Zbog toga ih i redovna ukrajinska protuzračna obrana teško može otkriti, objašnjava The Times.
National Police officers shooting down an Iranian drone.
WE NEED AIR DEFENSE! pic.twitter.com/AvdviH6RhE
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) October 17, 2022
Ima domet 2500 kilometara
Iran je dron Shahed 136 prvi puta javno predstavio u prosincu 2021. godine. Letjelica ima krila u obliku delte, sa središnjim trupom koji se spaja s krilima i koji ima stabilizirajuća kormila na vrhovima. Bojeva glava se nalazi na vrhu drona, dok se motor nalazi u stražnjem dijelu, gdje pokreće dvokraki propeler. Dron je dugačak 3,5 metara, s rasponom krila od 2,5 metara. Teži oko 200 kilograma, a brzina leta mu je veća od 185 kilometara na sat. Domet prema nekim procjenama iznosi 2500 kilometara.
Shahed 136 se lansira gotovo horizontalno, no s blagim kutom prema gore. U uzlijetanju mu pomažu rakete, koje se ubrzo odbacuju, nakon čega pogon preuzima četverocilindrični klipni motor Mado MD-550, što je kopija njemačkoj zrakoplovnog motora Limbach L550E. Isti motor nalazi se i u drugim iranskim letjelicama, poput drona Ababil-3.
Zbog svoje veličine, cijela jedinica, što uključuje lansirni okvir i sami dron, može se montirati na stražnji dio bilo kojeg vojnog ili komercijalnog kamiona, čime je omogućena visoka razina mobilnosti.
The moment of the explosion of one of the kamikaze drones in Kyiv 🇺🇦 pic.twitter.com/gxO0j0KYfL
— Tarmo 🇨🇿 🇺🇦 🇪🇺 NAFO (@TarmoJuntunen) October 17, 2022
Rusija potrošila svoje visokotehnološko oružje?
Današnji roj bespilotnih letjelica iznad Kijeva došao je tjedan dana nakon što je Rusija ispalila 80 krstarećih projektila na glavni grad i druge gradove Ukrajini. Zapadni obavještajni dužnosnici kažu da Rusija ima sve manje zalihe visokotehnoloških raketa dugog dometa.
Poput nekih od tih projektila, bespilotne letjelice koje su danas raspoređene činile su se usmjerenima na infrastrukturne mete uključujući elektroenergetsku infrastrukturu, što je relativno nova taktika u ruskom ratu.
Nakon što ih je upotrijebila u Harkivu na ciljevima izvan dometa topništva, Moskva je očito iskoristila njihov domet od 2500 km kako bi ih koristila za napade na strateške ciljeve daleko iza crte bojišnice, čak i dok su njezine kopnene snage potisnute.
Velike geopolitičke implikacije
Njihovo uvođenje na ukrajinsko bojište nosi i geopolitičke implikacije. Prethodne iteracije drona koristili su iranski posrednici, uključujući Houthi borce u Jemenu, za pokretanje napada na razne mete, od aerodroma Saudijske Arabije do naftnih tankera povezanih s Izraelom. Ukrajinsko bojište pruža neviđeno bogat poligon Irancima za daljnji razvoj dronova.
Ukrajina je jučer apelirala na slanje dodatne protuzračne obrane, nakon što je tek primila i rasporedila one donirane prije četiri mjeseca kako bi se bolje zaštitila od napada krstarećim projektilima. Istovremeno, izraelski ministar dijaspore založio se za uključenje njegove zemlje u slanje vojne pomoći Kijevu ne bi li se tako usprotivili Iranu, a to je pak izazvalo snažnu reakciju nekadašnjeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva koji je upozorio da bi to uništilo rusko-izraelske odnose.
Dođe li do neizravnog uključivanja Izraela u ukrajinski sukob, to bi moglo predstavljati još jednu značajnu prekretnicu u ratu.
Ukrajina se nada pomoći Zapada
Ukrajina se nada da joj zapadni saveznici mogu pružiti naprednije tehnologije protiv bespilotnih letjelica ili čak izazvati poremećaj isporuka iranskih dronova Rusiji, kao što su ranije pokušali s iranskom prodajom projektila Hezbollahu.
Sada postoje izvješća o sličnim transferima balističkih projektila u Rusiju. SAD je prošlog mjeseca sankcionirao iranske tvrtke za proizvodnju bespilotnih letjelica i teretnu tvrtku koja prevozi bespilotne letjelice.
Prebacivanje gotovine iz jedne države opterećene sankcijama u drugu moglo bi dodatno iskriviti računicu na Bliskom istoku u korist Irana.