Kakav obračun na Prisavlju. Sučelili predstavnika poslodavaca i šefa sindikalista, recimo da je bilo prilično žustro

Hrvatska je među državama s višim stopama gospodarskog rasta, ali i među onima koji imaju višu stopu inflacije. Sever je kazao da građane najviše pogađa drastičan porast cijena hrane. “U zadnje dvije godine to je čak više od 30%. S obzirom na to da je i udio troška hrane najveći udio u mjesečnoj potrošnji u kućanstvu, to je i najsnažniji udar”, rekao je Sever.

Vrlo teška situacija

Dodao je da su od hrvatskih radnika gotovo za duplo bolje plaćeni radnici u Sloveniji, a u Austriji i Njemačkoj gotovo tri puta više.

Uspoređujući cijene s drugim državama kazao je da je situacija vrlo teška jer su plaće, kako kaže, neizdrživo niske, a posebno mirovine, dok su istovremeno cijene čak i preskočile neke prosječne u Europi i to u razvijenijim državama.

Odgovarajući na pitanje u vezi s tim koliko zapravo poslodavci imaju prostora za podizanje plaća, Mišetić je kazao da prostora za to ima u “uvođenju nove tehnologije, uštedama, ali i u pojednostavljenju Zakona o radu”. Naglašava da je Zakon o radu prenormirao rad.

Očekivanja poslodavaca

“Ono što smo učinili tijekom ove godine su zapravo izmjene i dopune. Poslodavci očekuju bitno jednostavniji Zakon o radu i slobodu dogovaranja između sindikalnih središnjica i poslodavaca”, rekao je Mišetić. Severu se to nije svidjelo pa je uzvratio: “Poslodavci cijelo vrijeme kad ulaze u izmjene Zakona o radu, neprekidno govore da je razlog njihovog ulaska u razgovore i u izmjene daljnja fleksibilizacija, pojednostavljenje sustava, što bi drugim riječima značilo zapravo manja zaštićenost radnika”, kaže sindikalist.

Dodaje da ponajprije o poslodavcima ovisi hoće li se ili neće kolektivno pregovarati sa sindikatima. “Sindikati iniciraju cijeli niz kolektivnih pregovora, no volje za time zapravo nema. Hrvatski zakon o radu je prefleksibilan. On nije prenormiran u odnosu na ono što se hrvatskim radnicima događa. Ta nesigurnost posla je jedna od stvari koju moramo riješiti. Ono što bi poslodavci u Hrvatskoj često rješavali jest da se fleksibilizira Zakon o radu do maksimuma, da mogu s radnikom postupati kao sa starim dijelovima stroja. Istovremeno bi zadirali u porezni sustav kad je riječ o sustavu poreza i doprinosa za plaće, na način da ne moraju dizati bruto plaće, nego da tu radnik dobije nešto više tako da se plaća manje poreza i doprinosa”, rekao je Sever.

Nestabilna tržišta

Mišetić je potom replicirao Severu i kazao kako je “već nekoliko godina razvidno da u Hrvatskoj postoji tržište rada, a ne tržište poslodavaca”.

“Tržišta nisu uvijek stabilna. Vrijeme kriza je to pokazalo. Potražnja se razlikuje u dobrim i lošim godinama. I poslodavci se moraju tome prilagoditi. Naša želja i volja za postizanjem granskih kolektivnih ugovora, primjerice, očituje se i u nedavno postignutom granskom kolektivnom ugovoru za drvnu industriju i industriju papira”, rekao je Mišetić.

Kazao je i da bi bilo šteta da se na dobrim zasadima u 2024. godini ne ostvari ponovo rast BDP-a. “To će nama poslodavcima osigurati i mogućnost da poboljšamo plaće”, dodao je.

Strana radna snaga

“Strana radna snaga sada dolazi u Hrvatsku na način da ili ide kroz test tržišta rada ili se u okviru deficitarnih zanimanja izravno ulazi unutra. I na jednoj i na drugoj strani ima strašno puno zloporaba”, rekao je Sever.

Strana radna snaga, kaže sindikalist, izložena je doista svemu i svačemu. Stihijski smo krenuli uvoziti strane radnike. “Poslodavci su dobili jeftinu radnu snagu, a na državi je praktički sve ostalo. Javnim novcem bi ih trebalo učiti hrvatskom jeziku, javnim novcem bi ih trebalo zbrinjavati, a poslodavcima je važno samo da dobiju jeftine radnike i da mogu na tome vrtjeti kapital”.

Mišetić je pak rekao da su strani radnici skuplji od domaćih. Sever mu je poručio da domaćima dignu za toliko plaće, pa nećete morati uzimati strane.