Kolika je šansa da Rimac ispoštuje rok za robotaksije? Izvukli smo sve koje su dosad prekršili
Pročitali smo dokumente i analizirali koji je stvarni rok u kojem samovozeći taksiji moraju biti spremni za zagrebačke ulice
Početkom srpnja 2021., kada je stigla u kratki posjet Zagrebu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obišla je samo dvije lokacije – Zagrebačku katedralu i tvrtku poduzetnika i inovatora Mate Rimca. Ni jedno ni drugo nije bilo slučajno.
Premijer Andrej Plenković vodio je šeficu Komisije na Kaptol jer se katedrala nakon potresa obnavlja europskim novcem. A potom u proizvodne pogone u Svetoj Nedelji gdje se razvija jedan od najzahtjevnijih projekata u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) – autonomno električno vozilo, tzv. robotaksi.
Budućnost (ni)je stigla
Nakon što je pogledala za širu javnost zatvorenu prezentaciju u Rimčevom kompleksu nedaleko Zagreba, predsjednica Komisije bila je oduševljena. Ustvrdila je da je „duboko impresionirana“ i da je u Hrvatskoj “vidjela budućnost mobilnosti”.
Dvije godine kasnije – prošlog četvrtka – budućnost mobilnosti mrvicu je odgođena. Vlada je u Bruxelles poslala izmijenjeni plan oporavka i otpornosti u kojem, među ostalim, traži pomicanje roka za jednu fazu razvoja robotaksija, s prvog kvartala 2024. na prvi kvartal 2025. godine. Iz tvrtke Project 3 Mobility, koja razvija novi sustav za autonomnu vožnju, uvjeravaju, međutim, da „finalni rok završetka projekta ostaje nepromijenjen“.
Koji je finalni rok?
Koji je to rok? I tvrtka i Vlada danas se referiraju na 2026. – tu je godinu, primjerice, nedavno spominjao i premijer Plenković – mada su u Nacionalnom planu oporavka, dokumentu koji je donijela Vlada, ciljani datumi za razvoj robotaksija bili postavljeni ponešto izazovnije.
I u dokumentu iz srpnja 2021. bilo je planirano da se projekt provodi sve do ožujka 2026., ali je „indikativni vremenski tijek projekta“ bio zamišljen ambicioznije. Prema tom indikativnom rasporedu, još prošle godine planirana je izgradnja specijalizirane infrastrukture, početak izrade verifikacijskih prototipova vozila te izrada softverske platforme. To se, kako je poznato, nije dogodilo.
Za 2023. najavljivalo se testiranje verifikacijskih prototipova, testiranje sustava autonomne vožnje i specijalizirane infrastrukture, izrada kalupa za serijsku proizvodnju i instalacija linije za serijsku proizvodnju. Zatim 2024. „pokretanje pilota usluge u Zagrebu“ i godinu iza, 2025., „pokretanje komercijalne usluge s punom funkcionalnošću u Zagrebu“.
‘Na cesti’ sljedeće godine
Mediji su također tijekom 2021. u više navrata pisali da će Zagreb već 2024. imati samovozeće taksije u javnom prijevozu. I sam je Rimac, tijekom posjeta von der Leyen, vjerovao da je taj rok izvediv.
„Ideja nam je da 2024. krenemo s vožnjama tog autonomnog vozila po Zagrebu. Ako ne uspijemo s projektom, propast će svi ti novci koje smo uložili i koje ćemo uložiti, dakle stotine milijuna. No naš je cilj 2024. to napraviti, zajedno sa svom potrebnom infrastrukturom”, citirao ga je tada Jutarnji list.
Slično su najavljivali i iz same tvrtke. U odgovoru Telegramu u lipnju 2021. poručivali su da „cijeli projektni tim tvrtke Project 3 Mobility i dalje čvrsto stoji iza plana da do kraja 2024. Zagreb, među prvima u svijetu, ima navedena vozila na cesti“.
Čekali odluku Bruxellesa
Međutim, čini se da sintagma „vozila na cesti“ nije jednoznačna: zadnjih dana čuli smo objašnjenja da je velika razlika između početka usluge i pune komercijalne usluge. Dakle, da te dvije stvari treba razlikovati – pa time i rokove.
Kako god bilo, potpuno je jasno da je ono što je prije dvije godine ušlo u službeni Vladin dokument ostalo na tom papiru: testiranje verifikacijskih prototipova se, recimo, tada najavljivalo za ovu godinu, a sada se za tu fazu razvoja traži dodatno vrijeme. Razlog je, kažu, što se dugo čekalo odobrenje Europske komisije da je dodjela javnog novca ovom projektu u skladu s EU pravilima o državnim potporima.
Dva ključna dokumenta
To je odobrenje stiglo tek krajem svibnja – procedura je trajala puno duže nego što su u Vladi, ali i u samoj tvrtci očekivali. Bruxelles je na kraju ipak potvrdio da projekt ima pravo na 179,5 milijuna eura potpore iz sredstava koje je Hrvatska dobila za plan oporavka.
No, to ne znači da je cijeli iznos prebačen na račun tvrtke; prema podacima Državne riznice, zasad je isplaćeno 69,8 milijuna eura. Ugovor o dodjeli sredstava potpisan je krajem lipnja. I na toj se svečanosti spominjao rok za dovršetak projekta, i to 2026. na koju se referirao premijer Plenković. I to nije slučajno.
Prvi kvartal 2026. je krajnji rok dovršetka cijele investicije, prema dva službena i pravno obvezujuća dokumenta – prema odluci koju je u srpnju 2021. potvrdilo Vijeće EU te operativnom sporazumu Vlade i Komisije, potpisanom nekoliko mjeseci kasnije. Oba dokumenta donesena su nakon Nacionalnog plana oporavka.
Kada sve mora biti gotovo?
U njima piše da do kraja 2025. moraju biti proizvedena autonomna električna vozila, specijalizirana infrastruktura mora biti operativna i sve funkcije instalirane, a u sljedećem kvartalu (početak 2026.) osobama s invaliditetom dodijeljeno 50 tisuća besplatnih vaučera za vožnju, koji će vrijediti najmanje pet godina nakon izdavanja. Taj se rok sada tumači kao finalni.
Slično je nedavno za Deutsche Welle govorio Marko Pejković iz tvrtke P3. „Najvažniji i završni segment kompletnog projekta, kao što je i navedeno u rokovima na koje se referirate, je pokretanje komercijalne usluge za korisnike u 2025. godini“, citirao je u lipnju DW jednog od suosnivača tvrtke. Drugim riječima, za realizaciju budućnosti mobilnosti u Zagrebu ostalo je dvije i pol godine.