Korlaet priznao Plenkoviću zasluge za obnovu pa pričao o gurtni koja drži ovu zgradu u Masarykovoj da se ne uruši
Tomaševićev zamjenik kaže da se obnova u Zagrebu ubrzala
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet gostovao je danas na N1 televiziji, gdje je govorio o trenutnom stanju grada i tijeku obnove. Korlaet je istaknuo kako je obnova “dug, kompliciran, vrlo zahtjevan i skup proces”. “Premijer često ističe da je 10 sekundi potresa donijelo minimalno 10 godina obnove i ja se s tim slažem. Tri godine nakon potresa u Petrinji i uskoro četiri nakon onoga u Zagrebu, čini mi se da se puno pokrenulo u oba grada i svjedoci smo toga”, rekao je Korlaet.
Potom je ispričao kako ima uvid u obnovu Petrinje, gdje je situaciju opisao kao nešto bolju nego u Zagrebu. “Koji su razlozi? Ja bih rekao prije svega drugačije institucije. Tamo je bio Središnji državni ured, ovdje Fond za obnovu, a kasnije je došlo do objedinjenja. Bitno je da se proces centralizira, a kasnije se to i dogodilo. Došao je i program mjera koji je ubrzao i pojednostavio procese i regulirao cijene”, objašnjava Korlaet.
Obnova u Zagrebu se ubrzala
Kada se usporede brojke, Korlaet kaže da je u Petrinji 30 konstruktivnih obnova završeno, 200 obiteljskih kuća je završeno, a 190 je u procesu, kao i 320 konstruktivnih obnova. “Krivulja ide prema gore. Stvorili su se preduvjeti za to”, dodaje zamjenik Tomislava Tomaševića.
Potom kaže kako su se i u Zagrebu stvari ubrzale. “U godini je završena samo jedna gradnja zamjenske obiteljske kuće i 80 konstrukcijskih obnova, a sada su u toku 34 organizirane gradnje obiteljskih kuća i 280 konstrukcijskih obnova”, kaže Korlaet.
Zašto samo jedna zamjenska kuća?
Postavilo se i pitanje zašto je u Zagrebu završena samo jedna zamjenska kuća, a Korlaet se pozvao na razloge ministarstva. “Ministarstvo to pravda sljedećim razlozima: govore o tome da su raspisivane javne nabave za projektante i izvođače i ranije, ali su redovito padale. Ili se ne bi nitko javljao ili bi se javljali s prevelikom cijenom. Bilo je više posla odjednom. Moguće je da su se izvođači koncentrirali na Baniju, a sigurno razlog leži i u topografiji terena. Banija je uglavnom ravna i tamo se može napraviti tipski projekt, što u Zagrebu nije slučaj”, kaže Korlaet.
O tome je li Možemo zašutio na temu obnove, Korlaet kaže kako nisu zašutjeli, već da su se “koncentrirali na ono što je naš resor”. “Grad Zagreb se primarno bavi obnovom vlastitih zgrada i tu je napravljen značajni iskorak. Neki dan smo otvorili Gimnaziju Tituša Brezovačkog. To je osma cjelovito obnovljena zgrada javne i društvene namjene. Ukupno imamo 207 projekata obnove, u nekoj fazi gotovosti ili da se odvijaju”, ističe zamjenik.
Slaže se s Plenkovićem
Korlaet se složio s premijerom Andrejom Plenkovićem, pa ponavlja kako je Vlada osigurala novac. “Osigurala je novac tako da kada je potres udario, napravljena je procjena štete u suradnji sa Svjetskom bankom i na osnovu te procjene je zaista Europska komisija alocirala sredstva za obnovu”, kaže Korlaet.
Objašnjava kako je riječ o Fondu solidarnosti za konstruktivnu obnovu javnih zgrada, no da taj novac nije stajao na raspolaganju, već se za svaki projekt od njih 207 trebao napraviti projekt obnove koji je usuglašen s najstrožim standardima Europske komisije. “Svaka je faktura bila pregledavana, morali smo se potruditi, projekt po projekt i intenzivno raditi na tome”, kaže Korlaet.
Famozna gurtna u Masarykovoj
Na komentar da se u gradu mogu vidjeti svakakvi neobični prizori, poput zgrade u Masarykovoj koja je povezana gurtnom, Korlaet kaže da su za taj specifičan slučaj već upozorili komunalno redarstvo i Državni inspektorat. “Stalo mi je da ovakvih slučajeva ima sve manje. Gurtna vjerojatno lokalno drži neke dijelove da ne otpadnu, ali u globalnom konstruktivnom smislu ne znači ništa”, nastavlja Korlaet.
Na pitanje što bi se dogodilo da se dogodi novi potres u Zagrebu, zamjenik gradonačelnika odgovara: “Mi ćemo svako takvo mjesto obilježiti, ograditi i postaviti zaštitnu skelu. Zagreb je veliki grad i bilo je preko 25.000 prijava. Trebalo bi barem označiti da se ne prolazi uz pročelje. Očevid je u tijeku”.
Žao mu je što nisu počeli radovi u Kranjčevićevoj
Na kraju je tema bila i stadion u Kranjčevićevoj, čiji su radovi trebali početi do kraja ove godine. Kako se doznalo ovaj tjedan, radovi neće početi. Korlaet kaže kako im je “svima žao” što radovi ne kreću, a kao krivca naveo je proceduralne razloge.
“Trošimo javni novac i moramo ga transparentno trošiti po pravilima javne nabave. Mi smo dobili idejni projekt i za nastavak projektiranja smo morali imati otvoreni postupak nabave za projektanta. Na to se javilo pet poduzeća. Prve dvije su imale jednaku cijenu, a reference su bile podložne interpretaciji. Mi kao grad nismo htjeli donijeti tu odluku, nego smo poslali na mišljenje Ministarstvu graditeljstva koji su se vratili s preporukom i mi smo u skladu s preporukom odlučili. Međutim, drugi projektant se žalio i to sve skupa ide na komisiju za kontrolu postupka javne nabave”, zaključuje zamjenik Korlaet.