Ministar Beroš gostovao na televiziji pa se hvalio koliko će rasti plaće liječnika i medicinskih sestara
Sindikati na ponudu Vlade moraju odgovoriti u zakonskom roku od dva tjedna
Ministar zdravstva Vili Beroš govorio je o novim koeficijentima za državne i javne službenike. Iako će svi detalji novih koeficijenata biti prezentirani sutra, on je otkrio koliko će rasti plaće liječnika i medicinskih sestara.
Iz tablice koju je objavio na platformi X vidljiva su povećanja plaća. Plaća liječnika-specijaliste će s 1771 euro narasti na 2500 eura, a s dežurstvima i prekovremenim satima dosegnut će iznos do 3500 eura, što je za 40 posto više.
Brojke sve govore. @VladaRH pokazuje kontinuitet očuvanja uzlaznog trenda plaća u zdravstvenom sustavu i to čini nadalje prijedlogom nove Uredbe o koeficijentima. To je samo jedan od reformskih iskoraka koje činimo s pacijentom u fokusu. #ZdravljeJePrvo pic.twitter.com/4CPLFBS1fH
— Vili Beroš (@ViliBeros) January 24, 2024
Plaće liječnika bez specijalizacije rastu s 1592 eura na 1968 eura. S dežurstvima i prekovremenim satima će dosegnuti do 2500 eura. To je za 23 posto više nego sada, kaže Beroš.
Najviše rastu plaće magistrama sestrinstva
Liječniku na specijalizaciji plaća će s dosadašnjih 1500 eura narasti na 1850 eura. S dežurstvima i prekovremenim satima, liječnik će dobiti do 2400 eura plaće, što je više za 23 posto.
Najviše rastu plaće magistrama sestrinstva, s dosadašnjih 784 eura na 1700 eura. S dežurstvima i prekovremenim satima, plaće će im iznositi i do 1900 eura, što je za 116 posto više.
Plaće medicinskih sestara sa srednjom stručnom spremom će s dosadašnjih 615 eura rasti na 1149 eura. S dežurstvima i prekovremenim satima plaće će im dosegnuti iznos i do 1300 eura, što je za 86 posto više od dosadašnje, navodi Beroš.
Komentirao najave liječnika o štrajku
Beroš je u Dnevniku HTV-a komentirao najave liječnika o pripremanju štrajka zbog nezadovoljstva uredbom o novim koeficijentima. “Mi smo upravo s predstavnicima liječničkog sindikata razgovarali u više navrata i usuglasili smo određeno povećanje”, kazao je.
Na liječniku-specijalisti je dao primjer povećanja plaće. “Prosječna neto plaća koja je bila u ožujku 2023. godine za liječnika-specijalista bila je 1771 euro. Prosječna neto plaća s učinkom ove reforme bit će 2500 euro”, rekao je Beroš.
“Međutim, to je prosječna neto plaća koja ne uključuje sve ono što liječnici dobivaju, a to je prekovremeni rad, dežurstva. Prema tome, prosječna neto primanja nakon reforme koju provodimo, znači u sljedećoj godini, bit će oko 3500 eura za liječnika-specijalista”, dodao je.
Sindikati imaju dva tjedna za odgovor
Sindikati na ponudu Vlade moraju odgovoriti u zakonskom roku od dva tjedna. Beroš navodi kako će se s njima i u međuvremenu razgovarati te da on brine o svima koji rade u zdravstvu. Tu su i liječnici koji navode milijune prekovremenih sati koji nisu dovoljno valorizirani.
Na pitanje je li zdravstveni sustav održiv ili je pred pucanjem, navodi: “Trebamo ga bolje organizirati. No, ono što je bitno za sve liječnike je da se upravo ova Vlada, ova administracija, u konačnosti i ja kao ministar, izborili za plaćanje tih silnih prekovremenih”.
“U retrogradnom nekom razdoblju oni nisu bili ni plaćeni. Prema tome, vrednujemo rad liječnika, cijenimo njihov rad. Boljom organizacijom možemo i smanjiti broj prekovremenih sati”, kazao je Beroš.
Novosti u specijalizacijama liječnika
Mijenjaju se ugovori za mlade liječnike i za specijalizacije. S 50.000 eura penalizacije se smanjuju na 7000 eura i liječnik će moći uz suglasnost svih bez troška specijalizacije prijeći u drugu ustanovu. To je ono što su tražili.
“Liječnici su i do sada, sukladno važećem zakonu o zdravstvenoj zaštiti, mogli prelaziti iz jedne u drugu zdravstvenu ustanovu bez penalizacije pod uvjetom da se slože ravnatelji tih ustanova. Međutim, mi smo ipak napravili iskorak u našem promišljanju i eliminirali smo vraćanje onog troška rada koji je specijalizant za vrijeme obavljanja specijalističkog staža odradio”, rekao je.
“On će trebati doista vratiti samo troškove edukacije. To je ono što su mladi liječnici i Hrvatska liječnička komora tražili. Mi smo se usuglasili. Međutim, nije moguće potpuno eliminirati sve troškove. Doista, određeni trošak edukacije prilikom specijalizacije postoji. On je ujedno neki osigurač u ustanovama da zadrže te specijalizante”, dodao je Beroš.
Komentirao liste čekanja
Što se odlaska liječnika tiče, kako u privatne sektore, tako i izvan Hrvatske, navodi da nisu razmišljali o penalizaciji već im je plan stimulacijama nagrađivati vjernost liječnika zdravstvenoj ustanovi u kojoj radi ugovoreno razdoblje i dulje od njega. “Na neki način ćemo ih bonificirati”, zaključuje Beroš.
Beroš navodi da su se smanjile i liste čekanja, no i dalje su aktualne. “Sami smo si nametnuli određeni indikator prema Europskoj komisiji da bismo dobili vrijedna sredstva iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, upravo postavljajući indikator da smanjimo listu čekanja u bolničkom sustavu na dijagnostičke pretrage ispod 270 dana”, rekao je.
“Prije četiri mjeseca prosječno vrijeme čekanja je bilo više od 400 dana. Naravno da nas brine što se događa i da provjeravamo svaki pojedinačni slučaj. U tom kontekstu smo formirali jednu centralnu adresu u Ministarstvu zdravstva da se svi takvi ljudi koji su naručeni iznad tog razdoblja od 270 dana mogu javiti”, dodao je Beroš i zaključio da je to posao HZZO-a, no to do sada nije funkcioniralo.
“‘Uzdaj se u se i u svoje kljuse’, preuzeli smo taj posao i zajedno s ravnateljima, nemoguće je to napraviti bez njih i svih onih vrijednih djelatnika u zdravstvu zajedno i mislim da ćemo smanjiti te liste čekanja”, rekao je Beroš.