Može li pad Avdiivke promijeniti tijek rata? Sirski je naučio lekciju u Bahmutu, ovo nije jedino povlačenje koje razmatra
Budući da je ovo rat iscrpljivanja, razlika u veličini Ukrajine i Rusije postaje sve očiglednija
“U cilju očuvanja života, povukao sam naše jedinice iz Avdiivke”, rekao je Oleksandr Sirski. Kada je ovoga mjeseca imenovan za novog šega ukrajinskih oružanih snaga, izjavio je da bi se “radije povukao nego žrtvovao živote”, a upravo je to i učinio.
Povlačenje iz Avdiivke, najavljeno dok se Ukrajina suočava s nestašicom streljiva, imalo je za cilj spasiti trupe od potpunog okruženja ruskih snaga nakon mjeseci žestokih borbi, izvijestio je Kijev. Unatoč golemim gubicima koje su Rusi pretrpjeli, četiri mjeseca nemilosrdnih napada ostavila su tamošnje ukrajinske trupe brojčano nadjačane. To je ujedno i najveća pobjeda Moskve od neuspjele ukrajinske protuofenzive prošle godine, piše BBC.
Inače, Avdiivku je Rusija nakratko okupirala još 2014. godine, prije nego ju je ponovno zauzela Ukrajina. A što pad Avdiivke znači za širi sukob? O tomu za BBC piše James Waterhouse, dopisnik iz Ukrajine.
Što je Sirski naučio u Bahmutu
Budući da je ovo sada rat iscrpljivanja, razlika u veličini Ukrajine i Rusije postaje sve očiglednija. Ruska populacija broji 144 milijuna stanovnika, što je više od četiri puta brojnije od Ukrajinaca.
Kao i s drugim ukrajinskim naseljima na prvoj liniji, Rusija je zauzela Avdiivku kao gotovo potpuno uništen grad. Posljednji put kada su Rusi zauzeli neki ukrajinski grad – Bahmut – general Sirski je kritiziran da ga je predugo držao. Naime, upravo je Sirski, danas šef ukrajinskih oružanih snaga, u Bahmutu provodio političku naredbu Zelenskog da se grad brani do posljednje kapi krvi i pod svaku cijenu.
Izgleda da ga je to iskustvo promijenilo, piše dopisnik BBC-ja. Međutim, ovaj ruski napredak nije se dogodio preko noći. Od prošlog listopada, Moskva neumorno napada Avdiivku, strateški važan grad na istoku Ukrajine.
Ukrajina je već imala ovakvih nazadovanja
Izgleda da su ruske trupe sada probile ukrajinsku obranu koja je pojačana u proteklih 10 godina. Istodobno, Ukrajina nije uspjela slomiti ruske utvrde koje su izgrađene u nekoliko mjeseci.
“Rusija ne može postići strateške ciljeve, samo taktičke”, kaže Rodion Kudrjašov, ukrajinski zamjenik zapovjednika 3. jurišne brigade. Ističe da su njegove trupe brojčano nadjačane čak sedam naprema jedan. “To je kao da se borite s dvije vojske”, kaže za BBC.
Ukrajina je već imala ovakvih nazadovanja na ratištu, osobito u ljeto 2022. Velike, dobro opremljene ruske jedinice okružile su gradove poput Lisičanska i Severodonjecka. Ukrajinci su malo toga mogli učiniti da ih zaustave. Međutim, naknadni priljev zapadnog oružja i nadahnuto vojno razmišljanje doveli su do promjene situacije kasnije te godine – ukrajinski vojnici oslobodili su područja u regijama Herson i Harkov.
Putin još može ostvariti svoj cilj
No, danas je to drugačiji rat. Globalna politika ima značajniji utjecaj na bojno polje. Zastajkivanje u zapadnoj pomoći izravno je pridonijelo ovom ukrajinskom povlačenju u Avdiivki.
SAD prednjači u opskrbi Ukrajine oružjem, zbog opsega i brzine koju im može dostaviti. Dok paket vrijedan 95 milijardi dolara još uvijek nije odobren u Washingtonu, drugi saveznici se bore da popune tu prazninu. To znači da Ukrajinci moraju paziti koliko streljiva troše, istodobno se boreći s niskim moralom.
Stoga, Avdiivka možda nije jedino povlačenje koje Kijev razmatra, smatra dopisnik BBC-ja. Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi cijelu Ukrajinu, a još uvijek je moguće da bi mu to moglo i uspjeti. Takva perspektiva može ili obnoviti jedinstvo Zapada u pokušaju da to spriječi ili potaknuti skepticizam da Ukrajina nikada nije ni mogla dobiti ovaj rat – unatoč izvanrednoj obrani koju je pokazala u Avdiivki i drugim mjestima.