Vlada ide u reformu četiri zakona: novo kazneno djelo za ubojstvo žene, strože kazne za silovanje, ukida se zastara za pedofile...

Povodom predstavljanja mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je sastanak s predstavnicima institucija, udruga i inicijativa koje se bave ovim pitanjem.

“Kad je riječ o nasilju nad ženama mi smo uvijek jasni, čvrsti u osudi nasilja, no to nije dovoljno. Potrebno je da zajednički, kroz naše politike, promijenimo opseg tog fenomena koji je jedan od onih koji nagrizaju hrvatsko društvo”, kazao je Plenković.

“Premda smo napravili veliki broj koraka u odnosu na ranija razdoblja, svjesni smo da i te mjere nisu dovoljne pa u dogovoru s vama želimo ići dalje. Pogotovo zato što su prečesti slučajevi primjera brutalnog nasilja i ubojstava u našem društvu i to gotovo u pravilu uvijek žena”, dodao je i istaknuo da je zbog toga osnovana široka radna skupina koja je imala zahtjevan zadatak.

“Cijeli proces mora se voditi na način da nam je u fokusu žrtva. Iz tog kuta gledamo kako unaprijediti zakonski okvir. Odlučili smo mijenjati Kazneni zakon, Zakon o zaštiti nasilja u obitelji, Zakon o kaznenom postupku i Obiteljski zakon”, dodao je.

Povisuje se kazna za silovanje

“Iz Zakona o zaštiti nasilja u obitelji brišemo spolno uznemiravanje i prebacujemo ga u sferu kaznene odgovornosti”, najavio je i dodao: “Povisuje se kazna za kazneno djelo silovanja, i to za temeljni oblik – tri do osam godina zatvora, umjesto jedne do pet godina zatvora”.

“Za kvalificirani oblike – pet do 12 godina zatvora umjesto aktualnih tri do 1o. Ukida se zastara kaznenog progona izvršenja kazne za svateška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanje od sada će se smatrati i kaznena djela koja nisu nužno bila dugotrajna”, najavio je Plenković.

“Ubojstvo žene, zato što je žena je neprihvatljivo. Stoga uvodimo posebno kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe, u medijima naveden kao femicid, za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora”, rekao je.

Izmjene u nekoliko aktualnih zakona

Predložene su izmjene nekoliko zakona: Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona.

Novine Zakona o kaznenom postupku omogućavaju veća prava žrtve pa će tako, između ostalog, biti obvezna anonimizacija svih podataka na temelju kojih se može otkriti identitet žrtve. Propisuje se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza. U odnosu na istražni zatvor, sud će morati razmotriti žalbu ako je žrtva podnese.

U slučaju kršenja mjera opreza sud je dužan u roku od 24 sata donijeti rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom. Proširuju se razlozi za uhićenje te će policija moći uhititį okrivljenika kada postoji osnovana sumnja da je prekršio mjeru opreza ili kada žrtva prijavi da krši mjeru opreza.

Prilikom procjene, tijela kaznenog postupka trebaju posebno uzeti u obzir rizične faktore za eventualno ponavljanje nasilja. Žrtva će se uključiti u postupak te će sud prilikom donošenja odluke o mjeri opreza morati uzeti u obzir očitovanje žrtve o opasnosti za njenu sigurnost, a na odluku žrtva ima pravo žalbe.

Žrtve će ispitivati audio-video uređajem

Žrtve kojima su utvrđene posebne mjere zaštite, posebno žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda i nasilja u obitelji bit će ispitivane putem audio-video uređaja. Žrtva će biti obaviještena o izlasku nasilnika na slobodu, a sud će to učiniti odmah nakon donošenja takve odluke putem policije.

Kod izricanja mjere opreza zabrane približavanja sud će morati izreći minimalno 50 metara udaljenosti. U postojećem Zakonu nije propisana minimalna udaljenost. Propisuje se i obavezno ispitivanje bliskih osoba na dokaznom ročištu.

Za Zakon o zaštiti nasilja u obitelji najavljene su sljedeće novine: strože kazne za nasilje u obitelji, kazna zatvora za kršenje zaštitnih mjera, spolno uznemiravanje samo kao kazneno djelo, minimalno 50 metara udaljenosti žrtve i nasilnika, veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku, širi se sastav Povjerenstva za praćenje nasilja.

U zakon se uvodi novo kazneno djelo

U Kazneni zakon uvodi se već spomenuto novo kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe, najavljene su veće kazne za silovanje i teško kazneno djelo protiv spolne slobode, mogućnost određivanja zaštitnog nadzora, posljedice za žrtve utjecat će na odluku o visini kazne, ukida se zastara za teška kaznena djela pedofilije te preciznije definiranje zakonskih odredbi.

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji povećava novčane kazne za sve oblike nasilja nad ženama, a za kršenje zaštitnih mjera propisuje kaznu zatvora kao jednu i isključivu kaznu. Sud će moći izreći minimalno deset dana zatvora. Kao i kod prethodnih zakona, propisuje se minimalna udaljenost zaštitne mjere zabrane približavanja na 50 metara, kao i veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku, a također se širi sastav Povjerenstva za praćenje nasilja.

Mijenja se i Zakon o sudovima. Uvodi se specijalizacija sudaca za predmete nasilja nad ženama i nasilja u obitelji – Zakonom se propisuje da će se godišnjim rasporedom poslova odrediti suci i državni službenici za rad na predmetima nasilja u obitelji. Na takvim predmetima moći će se odrediti suci koji se redovito stručno usavršavaju iz ovog područja i koji pokazuju sklonost za rad na takvim predmetima. Program i način održavanja stručnog usavršavanja propisat će se posebnim Pravilnikom.

Obiteljski zakon u procesu usklađivanja

Obiteljski zakon je u procesu usklađivanja s odlukom Ustavnog suda, drugim zakonima, ali i Istanbulskom konvencijom zbog čega se mijenja nekoliko članaka, rekao je ministar rada Marin Piletić. Dodatno se određuje dužnost i odgovornost roditelja za ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom dodatno samo ako se time ne ugrožavaju prava i sigurnost djeteta.

U članku koji opisuje ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem pod nadzorom, uz dosadašnjih 6+6 mjeseci omogućeno je dodatno produljenje mjere do šest mjeseci. Prijava povrede djetetovih osobnih prava dodatno podrazumijeva i izlaganje djeteta svjedočenju nasilja od strane nasilnog člana obitelji.

Također se omogućavaju odvojeni razgovori u postupku obveznog savjetovanja u slučaju saznanja o postojanju nasilja u obitelji. U socijalnoj skrbi odbacuje se koncept otuđenja od roditelja, dok se kroz Alimentacijski fond, kroz Zakon o privremenom uzdržavanju, olakšava ostvarivanje prava na alimentaciju.

Na snagu stupaju u siječnju 2024.

Izmjene će do kraja idućeg tjedna biti puštene u javno savjetovanje, a cilj je da se usvoje do kraja ove godine te na snagu stupe u siječnju 2024. “Kada nasilje dođe do pravosuđa, već je prekasno. Cilj je nedvosmislena poruka da nasilnike treba isključiti iz društva, a žrtvama dati punu podršku”, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica prilikom predstavljanja izmjena zakona.