Plenković pronašao još opskurnih statistika kojima se može hvaliti, upire se dokazati da neradne nedjelje nisu propast
Pratili smo uživo sjednicu Vlade
Na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković uvodno se osvrnuo na stopu inflacije u prosincu od 4,5 posto, za što je rekao da je najniža stopa od listopada 2021. “To govorimo kako bismo argumentirano otklonili teze da je rast inflacije pojeo rast plaća”, dodao je.
Podsjetio je da je od nove godine na snazi puna primjena Zakona o trgovini, odnosno režim od 16 radnih nedjelja godišnje.
“Time smo regulirali rad u svrhu omogućavanja radnicima da svoje nedjelje provode sa svojim obiteljima. Željeli smo postići ravnotežu između sloboda i prava zaposlenih u trgovini u odnosu na poduzetničke slobode trgovaca”, kazao je.
O neradnim nedjeljama
“Sve zlouporabe zakona idu na štetu radnika. Podaci iz sustava fiskalizacije u pogledu broja i iznosa računa u prvih devet dana ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, za sve djelatnosti i trgovine na malo su itekako indikativni. Usporedbom podataka vidljivo je da je 5. siječnja 2024. izdan veći broj računa u odnosu na 2023. godinu za 16,5 posto, a iznos računa je 35 posto viši”, kazao je.
“Evidentno je i da je 8. siječnja, dan nakon neradnog vikenda, u odnosu na 8. siječnja lani, zabilježen veći broj računa za 96,5 posto. Politička poruka ovoga je da se promet s neradnih dana prebacio na radne dane u prvih devet dana ove godine”, dodao je. “Dakle, unatoč ova dva neradna dana i više računa i puno veći iznos koji je potrošen”, poručio je.
Osvrnuo se i na incident u Vukovaru pa poručio da očekuje da se uhićeni primjereno kazne. Komentirao je i proces izbora novog državnog odvjetnika, rekavši da se sve odvija onako kako je predviđeno. Komentirao je ponovno i nedavni prosvjed seljaka u vezi afričke svinjske kuge, ocijenivši da su bili “politički orkestrirani” i “s onkraj struke”.
Femicid kao kazneno djelo
Na dnevnom redu sjednice je, među ostalim, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. “Ovo je treći krug izmjena usmjerenih u borbu protiv nasilja, a možda uvodi i najopsežnije promjene. Prvo, znatno proširujemo i osnažujemo prava žrtava nasilja. Propisujemo 100 metara kao minimalnu udaljenost kod nalaganja mjere opreza. Kod kršenja mjera opreza, policija može uhititi nasilnika”, kazao je.
“Žrtva dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak. Nadalje, prekršaj spolno uznemiravanje prebacujemo u sferu kaznene odgovornosti. Pooštravamo prekršajne kazne i propisujemo da će se kod kršenja zaštitnih mjera moći izreći isključivo zatvorska kazna…”, dodao je.
“Povisit će se kazne za kazneno djelo silovanja i teška kaznena djela protiv spolne slobode djeteta. Ukidamo zastaru za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te uvodimo posebno kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe”, kazao je i dodao da će za femicid biti predviđena kazna zatvora od najmanje 10 godina.
Curenje informacija iz istraga
Rekao je da se uvodi i pojam “rodno utemeljenog nasilja nad ženama”, koje se propisuje kao otegotna okolnost. “Šaljemo jasnu poruku da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato jer su žene- neprihvatljivo”, poručio je Plenković.
“Uz ovo, uvest ćemo i novo kazneno djelo, a to je neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje kojim adresiramo problem curenja informacija u nejavnoj fazi kaznenoga postupka. Cilj je zaštita presumpcije nevinosti, prava na privatnost sudionika kaznenog postupka, i prava na pravični postupak”, rekao je.
Istaknuo je da “u potpunosti otklanja tvrdnje da su namjere ovoga kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda i da je ono usmjereno protiv novinarske profesije i prava javnosti da bude informirana”. “Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka, a to nisu novinari, već primjerice pravosudni dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, vještaci… ”, dodao je.
‘Počinitelji ne mogu biti novinari’
“Kako bi uklonili pogrešne interpretacije, u odnosu na tekst iz javnog savjetovanja, sada se izrijekom propisuje da počinitelj, pomagači ili poticatelji pri počinjenu ovoga kaznenog djela ne mogu biti novinari”, poručio je.
“Što se tiče prava javnosti da bude informirana, ova odredba odnosi se na nejavnu fazu kaznenog postupka u kojoj se tek prikupljaju dokazi”, dodao je.
“Ovime Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, poput Njemačke, Austrije, Švedske, Luksemburga…”, poručio je premijer.