Prava pozadina nove eskalacije: tko su zapravo Hutiji i zašto je došlo do američkog udara na Jemen
Hutiji se deklariraju kao dio otpora Izraelu, SAD-u i zemljama Zapada
Od sredine studenog Hutiji su pokrenuli desetke napada na brodove koji plove Crvenim morem i Sueskim kanalom, ključnom pomorskom rutom kroz koju prolazi gotovo 15 posto svjetske trgovine. Napadi Hutija povećali su se za 500 posto u razdoblju od studenoga do prosinca.
U petak u ranim jutarnjim satima, SAD je uz pomoć nekolicine saveznika, uključujući i Veliku Britaniju, izvela raketni napad na ciljeve koje povezuju uz Hutije u Jemenu.
Do napada je došlo nakon što je Vijeće sigurnosti UN-a izglasalo “najoštriju osudu” najmanje dvadesetak napada Hutija na trgovačka i komercijalna plovila čime je, kako je rečeno, ometena sigurnost plovidbe.
Tko su Hutiji?
Hutiji su naoružana skupina iz dijela jemenske šijitske muslimanske manjine imenom Zaida. Ime su dobili po svojem osnivaču Husseinu al-Houthiju. Grupa je formirana u devedesetim godinama prošlog stoljeća kako bi se borila protiv onoga što su vidjeli kao korupciju tadašnjeg predsjednika Alija Abdulaha Saleha, piše BBC.
Vode građanski rat protiv jemenske vlade od 2014. godine. Vladu je poduprla koalicija arapskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Do početka 2022. u građanskom ratu je poginulo oko 377 tisuća ljudi, a raseljeno ih je četiri milijuna, priopćio je UN.
Vođa im je Abdul-Malik al-Houthi. Trenutno kontroliraju sjeverozapad zemlje i njezin glavni grad – Sanu, nakon što im je vlada Jemena prenijela ovlasti u travnju 2022. godine. Uz grad Sanu i sjever Jemena, Hutiji kontroliraju i obalu Crvenog mora. Grupa prikuplja porez i tiska svoj novac.
Vodi ih ideologija otpora Izraelu i SAD-u. Uzor im je šijitska oružana skupima u Libanonu, Hezbolah, čiji im članovi pružaju punu podršku i obuku od 2014. godine. Prema podacima Vijeća sigurnosti UN-a, do 2010. godine imali su između 100.000 i 120.000 sljedbenika, bilo da je riječ o naoružanim vojnicima ili nenaoružanim pristalicama.
On Jan. 11 at 2:30 a.m. (Sanaa time), U.S. Central Command forces, in coordination with the United Kingdom, and support from Australia, Canada, the Netherlands, and Bahrain conducted joint strikes on Houthi targets to degrade their capability to continue their illegal and… pic.twitter.com/bR8biMolSx
— U.S. Central Command (@CENTCOM) January 12, 2024
Imaju podršku Irana
Sebe vide kao dio otpora predvođenog Iranom, povezanog s Hamasom u Pojasu Gaze i Hezbolahom u Libanonu. Čelnici Hutija svoju borbu protiv Zapada argumentiraju činjenicom da Amerika bombama uništava njihove snage u Jemenu te da šalje oružje Izraelu, a koje IDF zatim koristi u Gazi, piše The New York Times.
Nekoć grupa loše organiziranih pobunjenika, Hutiji su posljednjih godina ojačali svoj arsenal pa sada imaju krstareće i balističke projektile te dronove dugog dometa. SAD i Saudijska Arabija za njihovo naoružavanje optužuju Iran koji odbacuje te optužbe.
Hutiji su 2017. godine ispalili na glavni grad Saudijske Arabije Rijad balističke projektile, ali su projektili oboreni. Saudijska Arabija optužila je Iran i za isporuku krstarećih projektila i dronova Hutijima koje su oni koristili u napadu na naftna postojenja u toj zemlji 2019. godine. Hutiji su ispalili oko deset tisuća projektila kratkog dometa na Saudijsku Arabiju, a napali su i ciljeve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Uz brodove na Crvenom moru meta im je i Izrael.
Napadi na brodove
Odmah na početku sukoba između Izraela i Hamasa, Hutiji su izrazili podršku Hamasu i naveli da će gađati svaki brod koji plovi prema Izraelu ili isplovljava iz te države. Glasnogovornik Hutija Yahya Sarea često je govorio da napadaju brodove u znak prosvjeda protiv “ubijanja, razaranja i opsade u Gazi i solidariziranja s palestinskim narodom”.
Od studenoga su izveli 27 napada dronovima i projektilima na brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu. Posljednji napad bio je u četvrtak u dva sata ujutro, kad je projektil pao u blizini komercijalnog broda, prema priopćenju američke vojske.
Najveća operacija Hutija dogodila se 19. studenoga kad su oteli bros Galaxy Leader i odvezli ga u jemensku luku. Držali su njegovih 25 članova posade u zatočeništvu. Riječ je uglavnom o Filipincima.
Utjecaj na zemlje svijeta
Američki državni tajnik Anthony Blinken upozorio je u srijedu da bi kontinuirani napadi Hutija u Crvenom moru mogli poremetiti lance opskrbe i povećati troškove proizvoda. “Napadima Hutija pogođeno je više od 40 zemalja”, naveo je.
Najveće svjetske kontejnerske tvrtke MSC i Maersk ranije su priopćile da izbjegavaju to područje. Brodarske kompanije su u problemima jer preusmjeravanje brodova oko afričkog Rta dobre nade dodaje njihovoj plovidbi gotovo 6500 kilometara i dodatnih 10 dana plovidbe, a tu je i trošak pogonskog goriva.
Nastavak prolaska Crvenim morem zahtijevao bi i povećanje premije osiguranja što bi nanijelo dodatni udar na globalnu ekonomiju.
Zaustavljanje napada Hutija
Američki predsjednik Joe Biden i njegova administracija u više navrata su osudili napade Hutija u Crvenom moru. Pokušali su situaciju držati pod kontrolom prisustvom mornarice radne skupine u kojoj su SAD, Velika Britanija i drugi saveznici u Crvenom moru.
Bahrein je jedina zemlja koja je pristala sudjelovati u zaustavljanju napada Hutija. Iako mnoge zemlje na tom području ovise o miru na tom području ne žele biti povezane s SAD-om, nabližim saveznikom Izraela, navode analitičari.
Američki i britanski ratni brodovi presreli su dio projektila Hutija i dronove prije nego su pogodili ciljeve. U srijedu je američki borbeni avion s nosača U.S.S. Dwight D. Eisenhower uz još četiri ratna broda presreo 18 dronova, dvije protubrodske krstareće rakete i jednu protubrodsku balističku raketu, priopćilo je iz američke vojske.
Helikopteri američke ratne mornarice potopili su tri broda Hutija 31. prosinca tijekom napada na komercijalni teretnjak.