Pravda je i dalje bolno spora. Prije više od 30 godina srpska paravojna skupina počinila zvjerski zločin, suđenje još traje

Prije točno 31 godinu srpska naoružana paravojna skupina prisilila je 20 civila da siđu s vlaka u bosanskom selu Štrpcima. Prebili su ih, opljačkali i na kraju ubili.

Bilo je to jedno u nizu neopisivih zvjerstava u krvavim ratovima tijekom raspada Jugoslavije, a pravda je u mnogim takvim slučajevima bolno spora.

U srbijanskoj prijestolnici Beogradu suđenje optuženima za pokolj u Štrpcima još uvijek traje, a osumnjičeni su slobodni. “Neoprostivo je da su srbijanska pravosudna tijela, 30 godina nakon otmice i likvidacije 20 civila u Štrpcima, nesposobna provesti suđenje na profesionalan način i donijeti presudu”, priopćio je Centar za humanitarno pravo.

Odnos prema ratnim zločincima

Procjenjuje se da je u ratovima u Jugoslaviji 90-ih godina prošlog stoljeća poginulo 130.000 ljudi. Nekoliko vodećih ličnosti iz razdoblja ratovanja, uključujući zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića, završili su pred Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u Den Haagu.

Mnogima se sudilo na lokalnim sudovima diljem Balkana. Ali u Srbiji osuđene ratne zločince slave vodeći državni dužnosnici i veliča ih se u provladinim medijima. Oni koji su izašli iz zatvora nastavili su svoje političke karijere ili se posvetili pisanju revizionističkih povijesnih knjiga koje tiskaju državni izdavači.

Krenu pa stanu

U slučaju Štrpci, četvorica pripadnika paravojne skupine Osvetnici, povezane s vojskom bosanskih Srba, na suđenju koje je završilo u veljači 2022. osuđeni su na zatvorske kazne između pet i 10 godina. No, godinu potom presuda je srušena, a novo suđenje je počelo u siječnju ove godine.

Skupine koje traže pravdu na suđenjima za ratne zločine ljute se zbog načina na koji se vode sudski postupci – krenu pa stanu. Prema optužnici, posebna oružana skupina formirana je u Višegradu u veljači 1993. s ciljem da iz vlaka koji je povezivao Beograd s Barom otme nesrpske putnike

Oteli su 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i jednu osobu čiji identitet nikad nije utvrđen. Četvorku koju čine Gojko Lukić, Duško Vasiljević, Jovan Lipovac i Dragana Đekić sumnjiči se da je otela putnike u Štrpcima i predala ih njihovim krvnicima.

Tko je naredio likvidaciju

Izvršitelji pokolja nikad nisu identificirani i nikad nije otvorena istraga o tome tko je naredio likvidaciju nesrpskih civila. Samo su četiri tijela žrtava pronađena oko 70 kilometara od mjesta otmice, uz obalu jezera Peručac.

Milana Lukića, srpskog zapovjednika povezanog s Osvetnicima, haški sud u prosincu 2014. osudio je na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovječnosti. No nikada nije osuđen za ulogu u pokolju u Štrpcima.

Osude izvan Srbije

I dok se Srbiju optužuje da odugovlači sa suđenjima za ratne zločine, ostale države u regiji su pokazale veći inicijativu po tom pitanju, uključujući i suđenja pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi.

Crnogorski sud je 2004. zbog sudjelovanja u otmici civila u Štrpcima osudio Nebojšu Ranisavljevića na 15 godina. U susjednoj BiH, sedam pripadnika Osvetnika je u kolovozu 2013. osuđeno na po 13 godina zatvora zbog sudjelovanja u zločinu.

“Presude su zasigurno trebale biti strože. Ali ipak pokazuju volju društva u BiH da se sudi ratnim zločincima”, rekao je Edvin Kanka Čudić, stručnjak za ratne zločine u Udruženju za društvena istraživanja i komunikacije, regionalnoj nevladinoj organizaciji za ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo, osnovane 2013. godine u vezi s oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji. “Nažalost, to se ne može reći za Srbiju, jer suđenja, poput onog za Štrpce, također traju jako dugo”, rekao je Čudić.