Preokret u slučaju Line Budak. Pravobraniteljica demantira nalaz inspekcije: ‘Povrijeđeno joj je ustavno pravo na zdravlje’

No, izvješće pučke pravobraniteljice, koja je mjesecima istraživala slučaj gospođe Budak, na stotinjak stranica utvrđuje kako odvjetnica nije dobila jasnu uputu o podizanju nalaza, da nije bila cjelovito informirana o operaciji na koju je trebala dati informirani pristanak, da su upute KBC-a Sestre Milosrdnice o dijagnostičkoj pretrazi MR dojke diskriminatorne, te da je hajka protiv Budak zastrašivačka za sve pacijente koji se žele požaliti na postupanje u zdravstvu.

‘Potpuno su me ponizili’

Lina Budak i Tena Šimonović Einwalter gostovale su u emisiji Nataše Šarić Božić s N1, Točka na tjedan, te su govorile o spomenutom izvješću i svim propustima. Budak je opisala kako je zbog hrvatskog zdravstva spas morala potražiti više puta u inozemstvu.

“Odlazila sam u München na četiri teške kemoterapije koje se kolokvijalno zovu ‘crveni vrag’. Ti moji noćni odlasci prvim letom za München, odlazak u kliniku, primanje teške kemoterapije, čekanje posljednjeg leta za Zagreb prije nego što mi pozli, potpuno su me ponizili i iscrpili financijski, oštetili i taj dio želim što prije zaboraviti. Nadam se da ostali građani neće morati prolaziti pakao koji sam prošla u svom liječenju”, kazala je.

Pravobraniteljica o nelogičnostima

Pučka pravobraniteljica tvrdi da je slučaj gospođe Budak sagledala ozbiljno te da je cilj bio vidjeti što se može napraviti drugačije kako nitko ne bi morao prolaziti isto. “Jedno je pitanje samog nalaza i tu imam svašta dodatno za reći, vezano za upute koje se daju unaprijed, ali to vežem uz nepravodobnost liječenja.

Ova potpuna obaviještenost odnosi se i na informirani pristanak kada trebate po zakonu dobiti informacije da vi kao pacijent znate što su pretrage i zahvati na koje vas se upućuje, koje su alternative, postoje li, da biste mogli dati informirani pristanak. To ovdje nije bio slučaj.

Tu je i pitanje postupanja jednom kad se pacijent prituži da nešto nije bilo kako treba. Jedno je to kako se postupa po pritužbama, tu smo imali tri različita nadzora, koga se pita, koga se utvrđuje, recimo, ovdje je bio slučaj da se pita isključivo institucije, zdravstvene djelatnike, stručnjake, bez da se pacijentici pruži priliku da iznese svoje navode, da imate različita mišljenja u tom postupku, što je nešto što mi u svom postupku radimo”, kazala je.

‘Sustav odvraća pacijente’

Pučka pravobraniteljica ističe kako je jedno važnih pitanja i ono koje se odnosi na pružanje informacija samoj pacijentici te odnosa prema pacijentima koji se pritužuju u sustavu. “Postavljen je u određenoj mjeri odvraćajuće u odnosu na to da vi ukažete na problem i u odnosu na ukazivanje koje nije javno, a posebno kad je javno. I to je nešto o čemu također moramo razgovarati”, tvrdi Šimovnić Einwalter.

Kazala je i kako je pacijent prepušten sam sebi te da sustav ne pomaže u rješavanju problema. “Rečeno je da je ovo iznimna situacija, u kontekstu toga da je nalaz gospođe Budak bio jedini koji nije bio podignut. Mogu samo vjerovati da je to tako. Međutim ne vodi se evidencija o tome koji je protek vremena kada pacijenti podižu svoj nalaz. I gospođa Budak je podigla nalaz, ali pitanje kad ga je podigla.

Ja ne mogu vjerovati da u današnje vrijeme ne postoji funkcija u sustavu da on svijetli crveno ako nalaz nije podignut sedam mjeseci i da vas netko ne nazove. U nekim bolnicama postoje unutarnji protokoli za slučaj da nalaz nije podignut. Ovdje je došlo do problema, gospođa Budak je prerano, prerevno došla po svoje nalaze, a nije dovoljno jasno bilo kakve se upute daju pacijentima. Time se nadzori nisu bavili”, kazala je Šimonović Einwalter.

Neprihvatljiv stav Beroša

Budak je kazala kako je izvješćem dobila satisfakciju u moralnom smislu te da je sve detaljno provjereno, od nalaza, propisa, pa do postupanja u njenom slučaju. “Temeljem izvještaja, koji je sjajan i vrijedan za sve građane, spriječit će se da se slučajevi poput mojeg ubuduće događaju”, kazala je.

“Neprihvatljivo je da se ministar Beroš ljuti na mene što mu ukazujem na rupe u sistemu umjesto da mu bude zahvalan što mu besplatno pomažem za posao za koji je dobro plaćen”, dodala je. Kazala je i kako su tvrdnje ministra da je ona jedina kojoj se desilo da joj nije dostavljen nalaz netočne. “Nisam jedina, ja sam samo javno iznijela sve pred javnost i pokazala gdje su rupe u sistemu”, ističe.

‘Ljudi se boje istupiti javno’

Pučka pravobraniteljica kaže kako se ljudi boje izaći u javnost s ovakvim slučajevima. “Kada ste pacijent, onda ovisite o svom liječniku i on je taj koji drži vaše zdravlje i život u rukama. Ljudi se boje talasati jer ovise o liječnicima.

Kad vas javno prešamaraju i insinuiraju se motivi, umjesto poštovanja prema ljudima koji javno progovore, mislim da je to problem. Usporedila bih to sa zaštitom zviždača. Kada netko progovori u javnom interesu, sustav i država trebaju reći ‘hvala da ste progovorili i to pokazali’, da se problemi ne ponove”, ističe. Šimonović Einwalter kazala je kako je izvješće poslala Ministarstvu zdravstva koje ima kratak rok za očitovanje.

Budak je opisala i kako je izgledalo njeno liječenje u Njemačkoj. “12 kemoterapija primila sam u Zagrebu, četiri u Münchenu, te sam trebala ići na zračenje. U Hrvatskoj bih na to čekala tri ili četiri mjeseca, pa sam ponovno otišla u Njemačku gdje sam dobila termin u roku dva i pol tjedna. Tamo niti jedno od 15 zračenja nije bilo odgođeno, niti jednom se aparat nije pokvario, imala sam točan raspored kojeg dana u koje vrijeme dolazim, to je besprijekorno funkcioniralo”, kazala je.

Neizravna diskriminacija

Osvrnula se i na istup šefice onkologije Klinike za tumore Vesne Ramljak nakon što je sa svojom pričom izašla u javnost. “Meni je ona zapravo javno poručila da zašutim. U sve su se uključili i razni liječnici. Žao mi je što su toliko vremena potrošili da organiziraju hajku, umjesto da su hitno promijenili formular vezano za magnetsku rezonancu za žene koje nemaju menstruaciju i da naprave proceduru kako se dostavljaju loši nalazi pacijentima”, kazala je Budak.

Pučka pravobraniteljica kazala je kako nema informacija o tome jesu li se protokoli promijenili nakon slučaja gospođe Budak. “Što se tiče magnetske rezonance, to je interna uputa KBC-a gdje kaže da se na magnetsku rezonancu jave isključivo žene peti do deseti dan ciklusa. Ne ulazim zašto je to tako, ali ono što zna i netko tko nije liječnik je da postoje žene koje nemaju redovitu menstruaciju.

Iz različitih razloga ne možete imati situaciju gdje se dogodi kao što se dogodilo gospođi Budak, da ne odgovara tim parametrima i onda čeka. Morate imati upute za one koji iz različitih razloga ne mogu odgovoriti na to”, kazala je dodavši kako se radi o neizravnoj diskriminaciji. “To je kockica koja je dovela do toga da gospođa Budak za svoj nalaz saznaje sedam mjeseci kasnije”, dodala je Šimonović Einwalter.

Brojne pritužbe na zdravstvo

Pučka pravobraniteljica je kazala kako je najviše pritužbi prošle godine dobila upravo oko hrvatskog zdravstvenog sustava. “Radilo se o pitanjima njegove pristupačnosti, dostupnosti, nepravodobnog liječenja, a tu su i liste čekanja o kojima govorimo jako dugo”, kazala je.

Budak je prokomentirala razlike u Njemačkom i Hrvatskom zdravstvenom sustavu te kazala kako se liječenje vani dobiva puno brže. “Tamo postoje formulari s tipovima operacija na koju trebate ići. Razgovarala sam sa svojim kirurgom sat i dvadeset minuta o operaciji i odlučila sam se za najradikalniju jer mi je curilo vrijeme. U Zagrebu nisam imala prilike ni upoznati kirurga”, kazala je.

Razliku u sustavu dvije zemlje objasnila je i na primjeru “porta” koji služi za primanje kemoterapije. “Nijemcima je to standard. Taj port sprečava puknuće vena, odgodu kemoterapije, fizičke bolove kod onkoloških bolesnika. U KB Dubrava su se divili tome kako su ga Nijemci ugradili i kako je ostao mali ožiljak nakon njegovog važenja”, kazala je.

Njemački pristup pacijentima

Tvrdi i da liječnici u Njemačkoj poštuju pacijente, daju više kemoterapija i kombinacija liječenja, te da je njihov pristup zdravstvu kompletniji. “Prije desetak dana sam pokušala dobiti termin kontrolnog pregleda u Mihanovićevoj, dobila sam za 28. prosinca. Kad sam se najavila u trećem mjesecu, dobila sam termin za kraj lipnja. Prvo pitanje liječnice je bilo zašto ste došli, tko vas je poslao i zašto mislite da biste imali pravo na fizikalnu terapiju.

U Njemačkoj su mi nakon operacije donijeli knjižicu s vježbama koje moram raditi. Od dana nakon operacije imam ovu knjižicu, redovno vježbam. Da nisam dobila, na moje inzistiranje, deset polusatnih vježbi u Mihanovićevoj, ne bih se mogla podvrgnuti zračenju”, kazala je.

Budak se ponovno vratila na “port” te objasnila kako uz njega onkološki pacijenti dobiju knjižicu u koju se upisuje kada su primili koju kemoterapiju, koliko su vremena proveli na zračenju, a u njoj se, kazala je, nalaze i slike liječnika s njihovim brojem telefona i mailovima. “Dobijete točan raspored odjela na koji ćete se javiti. Ništa nije prepušteno slučaju, vođeni ste kroz sustav”, tvrdi.

Nedostatak bolničkog osoblja

Pučka pravobraniteljica kazala je kako u hrvatskom zdravstvenom sustavu treba promijeniti dosta toga kako se ne bi ponovio slučaj gospođe Budak. “Postoje neke nedosljednosti i rupe u sustavu koje čovjeku nisu jasne. Jedna koju smo našli je da nedostaje administrativnog osoblja u KBC-u Sestre milosrdnice zbog čega liječnici, kojih nema dovoljno i nemaju dovoljno vremena, zaprimaju pacijente i primaju pozive.

Administrativno osoblje se može zaposliti, da netko može nazvati, a da liječnik može razgovarati s pacijenticom jer se radi o zahvatu na njenom tijelu. Jedna stvar koja je iznimno bitna su jasne upute – napišite ih, stavite da budu javno dostupne, na internet, napravite brošure, tiskajte, to je prevencija problema. To je ljudima bitno, tako i pacijentica kad dođe kući u miru može proučiti sve što treba. To nije stvar samo zdravstvenih ustanova, nego brojnih naših institucija, da ljudi imaju dobre upute i da znaju što raditi unaprijed”, kazala je.

‘Treba zahtijevati poštivanje zakona’

Na pitanje što pacijent treba učiniti kada je liječnik arogantan, Šimonović Einwalter kazala je kako misli da se treba pritužiti. “I mene ljudi pitaju ‘što ti to treba, neće te nitko htjeti liječiti’. To ne smije bit tako, moramo mijenjati tu građansku svijest. Pacijenti smo u javnom sustavu, imamo pravo, mi plaćamo sustav, zaslužujemo i trebamo zahtijevati jedno poštivanje zakona, ali i poštivanje ljudskog dostojanstva u ovako ranjivim pozicijama.

Svašta treba mijenjati, protokoli, poštivanje zakona kad se netko prituži, da se struka, da se svi ne zatvore, da se po pritužbama postupa na ispravan način, da je sustav voljan sagledati sam sebe i učiti na pogreškama. Reći ću da je gospođa Budak visokoobrazovana, a mi imamo i pritužbi pacijentica koje nisu, koje se nipodaštava, razgovara s pratnjom iako su oni sposobni shvatiti što im se govori”, objašnjava.

Javna i privatna praksa

Budak je kazala i da je, sedam mjeseci nakon dobivanja nalaza da ima karcinom, pitala doktora Andreja Rotha s Klinike za tumore bi li se takav nemar dogodio poslijepodne kad radi u privatnoj praksi. “Šutio je, nije odgovorio. Nazočna je bila i sestra. Naravno da se to ne bi dogodilo u privatnoj praksi.

Čini mi se da je problem paralelnog rada u javnom zdravstvu i privatnoj praksi možda ključni problem hrvatskog zdravstva i ovih sustavnih pogrešaka. Primjerice, u privatnoj praksi, u Medikolu upute za MR su potpuno jasno u slučaju kad imaš ili nemaš menstruaciju. U Institutu za tumore to nije tako napisano”, kazala je.

‘Uskratili su mi informacije’

Budak kaže i kako je shvatila da u bolnici uopće nisu imali pojma što je sve obavila kod njih i koje će nalaze dobiti. “U 12. mjesecu sam se obratila istoj ustanovi tražeći na temelju Zakona o pravu pacijenata da mi dostave svu dokumentaciju koju ta bolnica ima, od svih pretraga koje sam obavila tamo.

Tada sam dobila, osam mjeseci nakon provedenih pretraga, neke još nove dokumente koje nisam ni u travnju ni u studenome ni u prosincu. Oni nemaju popis pretraga koje je pojedina osoba obavila niti se zna koji je nalaz kome predan”, tvrdi. Budak je kazala kako Zakon propisuje da je svatko dužan brinuti o svom zdravlju, te da je ona očito pokazala pretjeranu brigu i prerano došla po nalaze i dobila tek dio njih.

“Međutim, treći papir koji nikad nisu dali je pokazivao karcinom. Tu briga prelazi na bolnicu. Povjerila sam svoj život, zdravlje stručnim osobama, oni su primili taj podatak, jedino oni imaju dokument da ja bolujem od maligne bolesti, oni su dužni pronaći način kako će mene informirati. Oni su mi uskratili informacije o tome”, smatra Budak.

‘Prioritet je izlječenje’

Pučka pravobraniteljica kazala je kako zdravstveni sustav mora biti umrežen, ali da pritom treba paziti da nemaju baš svi liječnici podatke o baš svim pacijentima kad to nije medicinski potrebno zbog opasnosti od zloporabe osobnih podataka. “Treba pažljivo umrežavati podatke, mudro i pažljivo na način da se štite prava pacijenata da onaj ima uvida u ono što mora imati, ne i previše”, kazala je.

Na pitanje planira li u svom slučaju pravno postupati, Budak je kazala kako je njen prioritet izlječenje ili zaustavljanje bolesti. “Hoću li što dalje poduzimati, razmislit ću. Paralelno, od proljeća vodim postupak protiv HZZO-a koji mi je odbio dati prethodno odobrenje za snošenje troškova operacije i ove četiri kemoterapije”, kazala je.