Sanja Sarnavka: 'I kad sin ubije majku, to je femicid. Kao društvo smo zakazali na svim razinama, patrijarhat se vraća na velika vrata'
'Mi jako volimo na papiru mijenjati zakone, kao sve se postrožava, a stroge kazne se rijetko primjenjuju', kaže
Dugogodišnja aktivistica za ljudska prava, nekadašnja čelnica udruge B.a.b.e., a danas šefica Zakladne uprave Zaklade Solidarna Sanja Sarnavka u Dnevniku Nove TV je komentirala današnje ubojstvo na zagrebačkom Črnomercu gdje je, prema dosadašnjim informacijama, sin ubio svoju majku.
Na pitanje može li se i taj zločin podvesti pod femicid, Sarnavka je istaknula da prvo treba saznati više detalja o tome što se točno dogodilo, ali da načelno to ipak je femicid. “Načelno da jer je femicid ubojstvo žene od strane bliske osobe zato što je žena, uglavnom i pretežno. Dakle, ne mora biti bliska osoba, ali treba vidjeti je li tamo bilo i drugih ukućana, što se stvarno dogodilo, ali načelno, da”, izjavila je.
Zakazali smo na svim razinama
Ona smatra da smo kao društvo zakazali na svim razinama. “Mi jako volimo na papiru mijenjati zakone, kao sve se postrožava, a stroge kazne se rijetko primjenjuju. S druge strane, bitna je prevencija jer ovoj ženi koja je mrtva, to što će on biti osuđen kao za teško ubojstvo bliske osobe zato što je žena, njoj ne može pomoći. Nje više nema i to bi trebalo spriječiti na svaki mogući način”, istaknula je.
Kazala je i da je Hrvatska po broju femicida treća u Europi i to zato što nas je sve manje. “Stalno se govori o demografiji, demografija je ključno pitanje za Hrvatsku jer izumiremo, međutim, ona ovisi o ženama. Hoće li one ostati trudne, hoće li rađati, motiviramo li ih da rađaju, činimo li mi kao društvo i kao država dovoljno da motiviramo žene da rađaju više, a da uz to imaju kvalitetan život? Nemamo obrazovanje u školama o nenasilnoj komunikaciji, nemamo obrazovanje ljudi u institucijama jer je negdje žrtva na zadnjem mjestu i onda uglavnom imamo ovo što imamo, a to su tragični pokazatelji”, upozorila je.
Veliki povratak patrijarhata
Nasilje se u odnosu na prijašnje godine, smatra, ne prijavljuje dovoljno. “Sada ima više žena koje traže zaštitu u sigurnim kućama u kojima žena može ostati šest mjeseci do godinu dana ako je zbilja teška situacija, vi nemate mehanizme osiguranja izlaska žena iz tih krugova. Imate žene koje se po sedam puta vraćaju nasilniku jer nemaju riješeno osnovno pitanje, gdje će biti, još ako su tu mala djeca o kojoj trebaju skrbiti…”, objasnila je.
“Mi kao Zaklada Solidarna imamo poseban fond, najčešće dajemo tri stanarine, a znate koliko to danas košta, dajemo za životne troškove, dajemo za odvjetnika ili odvjetnicu i psihološku pomoć ako je potrebna, ali sve to nije dovoljno. Mi ovisimo o donacijama, to bi trebala sve raditi lokalna i državna razina, a s druge strane patrijarhat se vraća na velika vrata”, zaključila je.