Što je Tsunami, podvodno nuklearno oružje koje je testirao Kim Jong un? Zadatak mu je stvoriti 'radioaktivni val'
Najnovija sjevernokorejska provokacija odgovor je na zajedničke vojne vježbe Južne Koreje, SAD-a i Japana
Sjeverna Koreja demonstrirala je novi, ozbiljan iskorak u razvoju nuklearnog oružja. Testirala je svoje podvodne dronove koji su sposobni izvesti nuklearni napad. Po izvješću sjevernokorejske novinske agencije sustav „Haeil-5-23,“ što u prijevodu znači tsunami, navodno je prvi puta testiran u ožujku 2023. Namijenjen je napadima u neprijateljskim vodama, uništavanju mornaričkih udarnih skupina i glavnih operativnih luka stvaranjem velikog radioaktivnog vala kroz podvodnu eksploziju.
Vijest je objavila KCNA, sjevernokorejska državna novinska agencija, a prenijele su Yonhap, južnokorejska novinska agencija i Reuters. Ako je to točno, onda je sustav Haeil po mnogo čemu jedinstven u svijetu i potvrđuje stalno jačanje nuklearnih kapaciteta Sjeverne Koreje.
Na taj način, tvrde u Pjongjangu, zaokružena je sposobnost sjevernokorejske mornarice da nad vodom i pod vodom odgovori na neprijateljske manevre američke mornarice i njezinih saveznika. Objavljujući tu vijest sjevernokorejska državna televizija emitirala je snimke prethodnih testova nuklearnih bombi.
Posljedice vojnih vježbi
Najnovija sjevernokorejska provokacija, tvrde u Pjongjangu, odgovor je na ovotjedne zajedničke vojne vježbe Južne Koreje, Sjedinjenih Država i Japana. Pjongjang je optužio Washington, Seul i Tokio da su ”pobjesnili” s vojnim vježbama, upozorivši na ”katastrofalne posljedice” do kojih može doći zbog tih izazivanja Sjeverne Koreje.
Manevri triju zemalja održani su kako bi se što efikasnije odgovorilo na rastuće nuklearne i raketne prijetnje Pjongjanga. Prije nekoliko dana Sjeverna Koreja lansirala je novu hipersoničnu raketu srednjeg dometa na kruto gorivo, što je izazvalo dodatnu zabrinutost Washingtona, Seula i Tokija.
Nove nuklearne provokacije Sjeverne Koreje događaju se u vrijeme dok Zapad osuđuje Pjongjang zbog trgovine oružja s Moskvom. Agresivnost Sjeverne Koreje raste nakon što je počela opskrbljivati Rusiju svojim oružjem, a upravo ovih dana sjevernokorejsku ministricu vanjskih poslova u Moskvi je primio ruski predsjednik Vladimir Putin.
Sve više izbjeglica iz S. Koreje
Istodobno za tri puta je porastao broj sjevernokorejskih izbjeglica u Južnoj Koreji. Nakon zastoja zbog pandemije korona virusa, prošle godine u Južnu Koreju prebjeglo je 196 ljudi, a 10 ih je pripadalo sjevernokorejskoj elitnoj klasi. Značajan broj bjegunaca stari su između 20 i 30 godina, a žena je bilo 80 posto. Do sada je u Južnu Koreju prebjeglo više od 31.000 sjevernokorejenaca.
Većina prošlogodišnjih prebjega bili su diplomati, trgovački dužnosnici i studenti koji su pohađali sveučilišta u inozemstvu. Diplomati su bježali više nego prije jer je Pjongjang odlučio zatvoriti brojna diplomatska predstavništva u inozemstvu.