U Škabrnji obilježena obljetnica masakra, tisuće građana sudjelovalo u koloni sjećanja
Kolonu sjećanja predvodili su predstavnici ratnih postrojba te civilne i braniteljske udruge
Hodnjom korak po korak od središta mjesta do Spomen-obilježja na groblju sv. Luke, polaganjem vijenaca kod središnjeg križa i čitanjem imena poginulih, u subotu iza 13 sati završeno je obilježavanje 32. obljetnice sjećanja na stradanje Škabrnje.
U župnoj Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije misu za sve stradale u Domovinskom ratu predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić naglasivši da se time obilježava najtužniji dan u povijesti toga ravnokotarskoga mjesta.
Ubijeni civili i branitelji
“Ovog se dana prisjećamo ratne 1991. godine, kada su Škabrnju okupirali pripadnici JNA i srpski pobunjenici. Toga dana ubijena su 43 civila i 15 branitelja. Selo su spalili i u potpunosti uništili, a katoličku crkvu do temelja srušili. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Nažalost, u danima koji su slijedili te godine, bilo je još žrtava u ovom kraju”, rekao je Zgrablić.
U ovom euharistijskom slavlju, dodao je, Bogu upućujemo naše molitve za sve duše poginule u Škabrnji, kao i za duše svih pokojnika, civila i branitelja u Vukovaru, i u cijelom Domovinskom ratu.
Okupljeni u Isusovo ime, odzvanjaju nam u srcu njegove riječi: Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone, da budete sinovi svoga oca na nebesima. Stoga molimo i za one koji su počinili zločine u ovome mjestu i bilo gdje drugdje pa i za sve koji su nas mrzili ili nas mrze kako bismo svi bili djeca Božja, istaknuo je u propovijedi.
Zapovjedništvo Ratka Mladića
Na obilježavanje 32. obljetnice zločina, koji su u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi pod zapovjedništvom Ratka Mladića, stiglo je nekoliko tisuća građana iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Kolonu sjećanja od naselja Ambar Ulicom 18. studenoga 1991. do masovne grobnice u središtu mjesta predvodili su predstavnici ratnih postrojbi, članovi civilnih i udruga proizašlih iz Domovinskog rata te mještani Škabrnje.
Ministri na obljetnici
Na obilježavanju 32. obljetnice stradanja Škabrnje bili su potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, koji je naglasio da su „ovi dani iz tuge i boli prerasli u dane ponosa i sjećanja“.
“Ovi su dani za mene itekako emotivni, ali ispunjeni ponosom što smo sve kroz ovih 30 godina postigli zahvaljujući žrtvama koje su pale za slobodu Hrvatske. Trebamo biti okrenuti budućnosti i slavimo ovakve dane s ponosom i sjećanjem svi skupa i zajedno, bez podjela”, rekao je Fuchs.
Glavni udar na ulazu u Škabrnju
Izaslanik Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske bio je predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić, izaslanik predsjednika Sabora Ante Sanader, a na komemoraciji i u koloni sjećanja bilo je i izaslanstvo Hrvatskoga generalskog zbora.
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro pod zapovjedništvom Ratka Mladića iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.
Koristili civile kao živi štit
Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit. Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani.
Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac. Za zločine u Škabrnji osuđena je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991.