Umro jedan od najvećih hrvatskih švercera kokaina: skrivao se iza dva lažna identiteta, prao novac preko EU fondova
Zdravko Dabo bio je punac saborskog zastupnika HDZ-a iz Novalje
Općinski sud u Zadru obustavio je postupak protiv jednog od najvećih hrvatskih švercera droge, 73-godišnjeg Zdravka Dabe iz Novalje koji je preminuo nakon teške bolesti, piše Jutarnji list.
Uvidom u jedinstveni registar osoba MUP-a, 13. lipnja je utvrđeno kako je Custer Kruisheer, što je jedan od Dabinih identiteta, preminuo, a informaciju o smrti potvrdio je i njegov odvjetnik Branimir Zorica.
Tri identiteta
Najpoznatiji hrvatski švercer drogom posjedovao je dvije putovnice, pa se tako u Hrvatskoj vodio kao Custer Kruisheer, a u kanadskoj kao Zdravko Smojver.
Tim promjena identiteta Dabo, koji je, kako je svojedobno objavila Slobodna Dalmacija, bio punac saborskog zastupnika HDZ-a iz Novalje, uspješno je izmicao policiji, sve do 2016. godine.
Ustavna tužba
Tada je zbog sumnje na šverc kokaina uhićen u akciji kodnog naziva “Dunav”, kojom je razbijen međunarodni lanac krijumčarenja čiji su akteri bili odgovorni za preprodaju 34 kilograma kokaina.
Dabo je zatim iz zatvora preko odvjetnika Zorice podnio ustavnu tužbu kao Custer Kruisheer, a u njoj se žalio da su mu povrijeđena ljudska prava zbog dužine boravka u zatvoru.
No, tužba mu je u konačnici odbijena jer su istražitelji utvrdili da je zajedno sa tada 63-godišnjim Dankom Jurićem iz Zagreba upravo on organizirao krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike u Nizozemsku.
Pranje novca
Drogu su skrivali su u skladištu 62-godišnjeg hrvatskog državljanina Marka Mušterića u blizini Rotterdama, odakle su ga distribuirali preprodavačima u Austriji, Hrvatskoj i BiH.
U istrazi je utvrđeno da su i Jurić i Dabo imali građevinske obrte kroz koje su “prali novac” od preprodaje kokaina, te trošili impozantne količine istog, a istražitelji su utvrdili da Dabina tvrtka “uopće nije poslovala”.
Koristio EU fondove
Dabo je tada kazao istražiteljima kako je na građevinskoj parceli od 5000 četvornih metara namjeravao graditi stanove uz investiciju od oko 2,5 milijuna eura.
Objasnio je kako bi od EU fondova dobio 40 posto, dok bi ostatak novca riješio kreditom, te iznosom od 500.000 eura koje bi sam financirao, na način da bi prodao zemljište u industrijskoj zoni u površini od 7000 kvadrata.