Upravo se događa ogroman pad ključnih banaka u Njemačkoj i Nizozemskoj, a iz SAD-a stiže sumorna prognoza

Njemačka i nizozemska središnja banka objavile su u petak da su u gubitcima od više milijardi eura za 2023. Prema predviđanjima, predstoje im dodatni financijski problemi pa je malo vjerojatno da će u nadolazećim godinama uplaćivati dividende u državnu blagajnu. Europska središnja banka (ECB) i neke od njezinih najvećih nacionalnih podružnica bilježe ogromne gubitke zbog kojih troše rezerve i veliki dio svojeg kapitala kako bi namirile milijarde eura kamata komercijalnim bankama.

ECB je izvijestila da je u 2023. godini poslovala s najvećim gubitkom otkada je osnovana, od 7,9 milijardi eura. Uz otpuštene rezervacije gubitak se smanjuje na 1,3 milijarde eura. Središnja monetarna institucija eurozone podigla je od srpnja 2022. do rujna 2023. ključne kamatne stope za 4,5 postotnih bodova kako bi obuzdala inflaciju.

Podignute kamatne stope rezultirale su većim kamatnim troškovima po ECB-ovim obavezama s kratkim rokovima dospijeća i promjenjivim kamatnim stopama. Kamatni prihod na ECB-ovu imovinu nije rastao istim tempom budući da ona nosi fiksne kamatne stope i dugi rok dospijeća, objasnili su.

Očekuju sličan trend i ove godine

Njemačka Bundesbanka je priopćila da je izgubila 21,6 milijardi eura prošle godine i ostala gotovo bez svih rezervi. Nizozemska banka izgubila je 3,5 milijardi eura, što je bilo u granici očekivanja. “Financijsko opterećenje vjerojatno će trajati nekoliko godina”, najavio je predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel. “Mi očekujemo da će opterećenje biti značajno i u tekućoj godini”, dodao je.

Bundesbank je u petak izvijestio o gubitku od gotovo 21,6 milijardi eura u 2023. godini, koji mu je u potpunosti iscrpio rezervacije od nešto više od 19 milijardi eura. Da bi pokrili preostali iznos gubitka, posegnuli su u rezerve, koje su također gotovo iscrpljene. Kamatni prihod iznosio je lani 55,05 milijardi eura, a kamatni rashod 68,9 milijardi eura, što znači da je Bundesbank prvi puta otkada je osnovan bilježio u toj stavci neto minus, od 13,9 milijardi eura, rekla je članica izvršnog odbora Sabine Mauderer, zadužena za računovodstvo i kontroling, prema priopćenju.

To znači da iskazujemo nultu dobit za raspodjelu, pojasnila je Mauderer, dodavši da u rezervama ostaje nešto manje od 700 milijuna eura. I ECB i Bundesbank upozorili su da očekuju financijske probleme i u idućim godinama. “Ne očekujemo da ćemo moći raspodijeliti bilo kakvu dobit kroz duže vremensko razdoblje”, istaknuo je Nagel.

Zasad bez dokapitalizacije u Nizozemskoj

Nizozemska središnja banka priopćila je da bi njezine rezerve trebale biti dovoljne za pokrivanje budućih gubitaka. Zasad ne razmatraju opciju dokapitalizacije od strane vlade, piše Reuters. “Kad u dovoljnoj mjeri namirimo potrošene rezerve kroz zadržavanje dobiti, nastavit ćemo s prijenosom dividende državi”, navode u središnjoj banci.

Više od 2,3 milijarde eura gubitka bit će pokriveno rezervacijama, a preostala 1,1 milijarda kapitalom i rezervama, naveli su. Rezerve bi trebali biti dostatne da se pokriju budući gubici, naglasili su, dodajući da ne razmatraju mogućnost dokapitalizacije iz državnog proračuna.

Većina gubitaka rezultat je desetljeća poticaja ECB-a iz razdoblja pretjerano niske inflacije prije pandemije. Tada je ECB tiskala bilijune eura gotovine kako bi potaknula rast, a većina tog novca, oko 3,5 bilijuna, i dalje je u optjecaju.

Dodatan rast dugova banaka ove godine

Ovi gubitci ne ograničavaju funkcioniranje središnje banke jer, za razliku od komercijalnih banaka, ona može nastaviti poslovati i negativnim kapitalom. Ali gubitci znače ograničenu isplatu dividendi u državni proračun što je u prošlosti bio stalan izvor prihoda vlade. Time se otvara i put kritikama na račun banke.

Američki lanac investicijskih banaka Morgan Stanley procjenjuje da će gubitci ECB-a, kao i nacionalnih središnjih banaka (zajedno ih nazivaju Eurosustav), rasti i ove godine. Gubitci bi se mogli početi smanjivati tek u 2025. godini.

“Procjenjujemo da će Eurosustav imati gubitke od 56,6 milijardi eura u 2023., 62,2 milijardi eura u 2024. godini i 12,3 milijarde eura u 2025. godini”, navode u Morgan Stanleyu.

U gubitcima i američki Fed

I američki Fed bilježio je operativni gubitak, od rekordnih oko 114 milijardi dolara, naveli su. Sredinom siječnja američka središnja banka preliminarno je izvijestila da je 2023. godinu zaključila s gubitkom od 114,3 milijarde dolara. U 2022. poslovala je neto u plusu od 58,8 milijardi dolara.

Fedov ukupni kamatni rashod iznosio je lani 281,1 milijardu dolara i bio je gotovo tri puta veći nego u 2022. Kamatni prihod od vrijednosnica kupljenih na otvorenom tržištu iznosio je pak 163,8 milijardi dolara i bio je manji za 3,7 posto nego godinu ranije, pokazuje izvješće.