Rat u Ukrajini

Uživo. Britanci razotkrili Putinov kukavički plan za zimu, Ukrajina pritvorila bivšeg ministra zbog izdaje

Pratimo 570. dan ruske invazije na Ukrajinu

A woman walks past firefighters extinguishing a fire in a house that was damaged following a missile attack in a village outside Kyiv on August 30, 2023, amid the Russian invasion of Ukraine. (Photo by Anatolii STEPANOV / AFP)
FOTO: AFP
16. 09. 2023.

Ovo su ključni događaji:

  • Ukrajinski sud odredio pritvor bivšem ministru zbog sumnje na izdaju
  • Sjevernokorejski predsjednik Kim izrazio divljenje ruskoj zrakoplovnoj tehnologiji
  • Poljska, Mađarska i Slovačka nastavljaju s embargom na ukrajinsko žito
  • UNESCO: ukrajinskim znamenitostima prijeti opasnost od uništenja
  • Ruske vlasti na Krimu prodaju ukrajinsku imovinu

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

‘Moskva gomila projektile za zimski napad na ukrajinska energetska postrojenja’

  • Rusija će vjerojatno moći izgraditi značajnu zalihu krstarećih projektila i koristiti ih za gađanje ukrajinske infrastrukture tijekom nadolazeće zime, kaže britansko Ministarstvo obrane. U najnovijem obavještajnom izvješću, ministarstvo je istaknulo da su krstareće rakete lansirane iz zraka (ALCM) – posebice moderni AS-23a Kodiak – korištene u većini dalekometnih napada Rusije na nacionalnu energetsku infrastrukturu Ukrajine između listopada 2022. i ožujka 2023.

Rusija je koristila strateške bombardere za ispaljivanje tog oružja duboko unutar ruskog teritorija, navodi ministarstvo u svom ažuriranju objavljenom na X-u, bivšem Twitteru.

“Izvješća sugeriraju da su se od travnja 2023. stope izdataka za ALCM smanjile, dok su ruski čelnici istaknuli napore da se poveća stopa proizvodnje krstarećih projektila. Rusija je stoga vjerojatno u stanju stvoriti značajnu zalihu ALCM-a. Postoji realna mogućnost da će Rusija ponovno usmjeriti ovo oružje protiv ukrajinskih infrastrukturnih ciljeva tijekom zime”, tvrde Britanci.

Ruske vlasti na Krimu prodaju ukrajinsku imovinu

  • Vlast koju je postavila Rusija na Krimu objavila je u subotu da planira prodati oko 100 ukrajinskih nekretnina, uključujući i onu koja pripada ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

Vladimir Konstantinov, predsjednik krimskog parlamenta, rekao je da će nacionalizirana imovina biti prodana “uskoro” i da su vlasti održale prvih osam dražbi za imovinu ukrajinskih poslovnih ljudi.

Ugovori o prodaji iznosili su više od 815 milijuna rubalja (oko 8 milijun eura), rekao je Konstantinov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Ruske vlasti na Krimu rekle su u veljači da su nacionalizirale oko 500 nekretnina na Krimu, uključujući neke koje pripadaju visokim ukrajinskim političarima i poslovnim osobama.

Krim, međunarodno priznat kao dio Ukrajine, kontrolira Moskva od 2014., kada je Rusija anektirala crnomorski poluotok, osam godina prije svoje invazije na preostali dio Ukrajine.

UNESCO: ukrajinskim znamenitostima prijeti opasnost od uništenja

  • Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) upozorilo je kako glavnim povijesnim znamenitostima u dva ukrajinska grada prijeti opasnost od uništenja zbog rata s Rusijom, izvijestio je u subotu BBC.

Oni uključuju kultnu katedralu Svete Sofije u glavnom gradu Kijevu i srednjovjekovne građevine gradskog samostana Kijevsko-pečerske lavre. Povijesno središte grada Lavova na zapadu zemlje također je stavljeno na UNESCO-ov popis ugrožene svjetske baštine.

UNESCO je priopćio kako je njegov Odbor za svjetsku baštinu zaključio da “više nisu ispunjeni optimalni uvjeti koji bi u potpunosti jamčili zaštitu izvanredne univerzalne vrijednosti dobara”, dodajući kako im prijeti potencijalna opasnost zbog rata.

Rusko bombardiranje Ukrajine izazivalo je kritike UNESCO-a u nekoliko navrata. U srpnju je organizacija osudila bombaški napad na zgradu unutar povijesne jezgre Lavova. Trenutno se na UNESCO-vom popisu ugroženih mjesta nalazi više od 50 objekata. Među njima su stara jezgra Jeruzalema, povijesno središte Beča i tropska prašuma na indonezijskom otoku Sumatri.

Ukrajinski sud odredio pritvor bivšem ministru zbog sumnje na izdaju

  • Ukrajinski sud odredio je u petak bivšem ministru vlade Nestoru Šufriču pritvor od 60 dana bez mogućnosti jamčevine zbog sumnje da je izražavao proruske osjećaje i počinio izdaju.

Nestor Šufrič optužen je za održavanje kontakata s odbjeglim ukrajinskim parlamentarcem za kojeg istražitelji sumnjaju da je radio za ruske sigurnosne službe i za poticanje planova za poticanje promoskovskog separatizma u istočnoj Ukrajini.

Novinska izvješća citirala su Šufričeve odvjetnike koji su rekli da će se žaliti na odluku suda. Šufrič je dugo bio član političkih skupina prijateljskih prema Moskvi, uključujući jednu stranku koja je zabranjena od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

Bio je ministar hitnih službi pod predsjednikom Viktorom Janukovičem, koji je pobjegao iz Ukrajine nakon masovne pobune 2014. koja je pokrenula rusko pripajanje Krima.

Istražitelji sigurnosne službe SBU rekli su da je također imao bliske veze s Viktorom Medvedčukom, poslovnim magnatom i bivšim parlamentarcem koji je prošle godine poslan u egzil u Rusiju u zamjenu za ukrajinske ratne zarobljenike.

Istražitelji su rekli da je Šufrič izvršavao upute ruskih i proruskih dužnosnika za promicanje promoskovske politike unutar Ukrajine. Vodio je razgovore sa separatistima u istočnoj Ukrajini 2014. i pozvao ukrajinske vlasti da razmotre sklapanje dogovora s Moskvom o stvaranju tamošnjih proruskih teritorija. Vlasti su priopćile da su pretragom Šufričeva doma u petak pronađeni dokumenti o stvaranju separatističkih entiteta u istočnoj Ukrajini, kao i ruske medalje i druga obilježja.

Kim izrazio divljenje ruskoj zrakoplovnoj tehnologiji

  • Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un izrazio je u petak tijekom svog posjeta ruskoj tvornici borbenih zrakoplova divljenje ruskoj zrakoplovnoj tehnologiji koja, prema njegovim riječima, prolazi kroz brzi razvoj, nadmašujući vanjske potencijalne prijetnje, izvijestila je u subotu KCNA.

Kim je u petak pregledao rusku tvornicu borbenih zrakoplova, koja je pod zapadnim sankcijama, nakon što je u srijedu razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o vojnim pitanjima, ratu u Ukrajini i produbljivanju suradnje tijekom sastanka u srijedu. Kim se susreo s probnim pilotima u radionici za sklapanje trupa borbenog zrakoplova i ušao u Su-57 kako bi čuo detaljno objašnjenje tehničkih specifikacija i performansi leta borbenog zrakoplova pete generacije.

Popeo se i na putnički avion koji je proizvela tvornica kako bi se upoznao s njegovim performansama i promatrao probni let borbenog zrakoplova Su-35. Očekuje se da će se boravak sjevernokorejskog čelnika nastaviti u subotu, mogućim posjetom gradu Vladivostoku i pomorskoj bazi. Kremlj je u petak priopćio da Rusija i Sjeverna Koreja nisu potpisale nikakve sporazume o vojnim pitanjima niti o bilo kojem drugom području tijekom Kimovog posjeta Rusiji ovog tjedna.

Južna Koreja i Sjedinjene Države priopćile su u petak da je vojna suradnja između Sjeverne Koreje i Rusije kršenje sankcija UN-a protiv Pjongjanga i kako će saveznici osigurati da postoji cijena za to.

Poljska, Mađarska i Slovačka nastavljaju s embargom na ukrajinsko žito

  • Poljska, Mađarska i Slovačka odlučile su u petak uvesti jednostranu zabranu uvoza ukrajinskog žita i drugih proizvoda iz te zemlje, nakon što je Europska unija objavila da neće produžiti ograničenja koja je uvela i koja ističu u petak u ponoć.

Poljska uvodi zabranu za ukrajinske žitarice, a Mađarska za 24 proizvoda iz Ukrajine, uključujući žitarice, povrće, nekoliko mesnih proizvoda i med. “Produžit ćemo tu zabranu usprkos neslaganju Europske komisije”, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki na skupu u sjeveroistočnom gradu Elk. “Učinit ćemo to jer je to u interesu poljskih poljoprivrednika”, istaknuo je.

Mađarska vlada je donijela uredbu po kojoj u petak stupa na snagu zabrana uvoza ne samo ukrajinskog žita, nego i niza drugih poljoprivrednih proizvoda. I slovački ministar poljoprivrede Jozef Bires izjavio je za televiziju Markiza da u Slovačka od ponoći ide dalje s vlastitom zabranom uvoza ukrajinskog žita. Europska komisija je u petak priopćila da neće produžiti embargo na uvoz ukrajinskih žitarica u njezinih pet susjednih država koji ističe u petak.

U travnju su Poljska, Rumunjska, Bugarska, Slovačka i Mađarska zabranile uvoz žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, ali su kasnije ukinule zabranu u zamjenu za odluku Europske komisije da uvede prvo do 5. lipnja, a zatim do 15. rujna, embargo na uvoz pšenice, uljane repice, sjemenki suncokreta i kukuruza iz Ukrajine.

Komisija je odluku obrazložila riječima da su zahvaljujući radu Koordinacijske platforme i privremenim mjerama, uvedenih 2. svibnja, nestali tržišni poremećaji u pet država koje graniče s Ukrajinom.

Ograničenja koje je u svibnju uvela Komisija omogućile su tim zemljama zabranu prodaje ukrajinskog žita na svojim tržištima, ali je bio omogućen tranzit i izvoz u druge zemlje. Farmeri iz spomenutih pet zemalja su se opetovano žalili na zasićenje tržišta žitaricama, zbog čega su cijene pale pa su se suočili s bankrotom. Uz izuzetak Bugarske, ostale zemlje su zagovarale nastavak zabrane do kraja godine.

Morawiecki je u više navrata rekao da “Poljska neće dozvoliti da nas preplavi ukrajinsko žito” i da ne može dozvoliti deregulaciju tržišta. Nakon što je Rusija izašla i sporazuma o žitu koji je Ukrajinu omogućio izvoz žitarica preko crnomorskih luka, EU je uspostavio kopnene pravce, tzv. rute solidarnosti.

Rat u Ukrajini, Rusija, Ukrajina,