Zašto bi zapljena ruske imovine mogla na koncu imati još gore posljedice za Ukrajinu? S druge strane, postoji i jedna bolja opcija
Ideja da se Rusiju natjera da za svoju agresiju plati vlastitim sredstvima ima neospornu moralnu i praktičnu privlačnost
Gotovo dvije godine od ruske invazije rat u Ukrajini je dosegao kritičnu fazu. Neuspjeh SAD-a i Europe da odobre dodatnu pomoć ostavio je Ukrajinu s opasno malo oružja, streljiva i ljudi. Budući da ruski predsjednik Vladimir Putin ne planira popustiti u ratu, zapadne vlade sada otvoreno razmatraju drugu opciju – zapljenu zamrznute ruske državne imovine i davanje prihoda Ukrajini, piše Bloomberg.
Ideja da se Rusiju natjera da za svoju agresiju plati vlastitim sredstvima ima neospornu moralnu i praktičnu privlačnost. U vrijeme stezanja remena lakše je prenijeti poruku zapadnim poreznim obveznicima nego nove pakete financiranja. Ipak, konfiskacija ruske državne imovine mogla bi imati još gore posljedice za Ukrajinu.
Zapadne vlade blokirale su oko 300 milijardi dolara rezervi ruske središnje banke. Administracija Joea Bidena predstavila je prijedlog zakona koji bi ovlastio predsjednika da zaplijeni rusku državnu imovinu koja se drži u SAD-u. Zatražila je od ostalih članica G7, skupine sedam najznačajnijih industrijskih zemalja svijeta koje se sastaju u veljači, da razmotre kako se zamrznute rezerve u drugim zemljama mogu zakonski prenamijeniti za pomoć Ukrajini.
Ukrajina bi mogla godinama čekati novac
U stvarnosti, malo je toga što bi spriječilo SAD da odobri takav potez. Učinio je to 2022. sa zamrznutom imovinom koja pripada Afganistanu nakon preuzimanja vlasti od talibana. No konsenzus među zemljama G7, koje zajedno čine 44 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, povećao bi legitimitet bilo kakvog poteza protiv ruske državne imovine.
No, bez obzira na događaje u u Ukrajini, Rusija je priznata država s dugogodišnjom vladom. Svako oduzimanje će se suočiti sa sudskim izazovima koje će Rusija staviti pred više zemalja, a Ukrajina novcu od zapljene vjerojatno godinama neće moći pristupiti, ako se poštuju svi procesi. U najboljem slučaju, konfiscirana sredstva bi na kraju mogla pomoći u financiranju poslijeratne obnove Ukrajine, a u najgorem će skeptici u SAD-u i Europi to koristiti kao izgovor da ne pošalju novu vojnu pomoć Ukrajini, dajući prednost Putinu.
Osim pravnih sukoba, otimanje imovine ovih razmjera postavilo bi presedan koji bi se mogao zloupotrijebiti u budućnosti, potkopavajući stabilnost međunarodnih odnosa i ekonomskih sustava. I to bi, piše Bloomberg, lišilo Zapad pregovaračkog aduta u svim budućim pregovorima s Rusijom o okončanju rata.
Pravni postupak nije jednostavan
Za sada postoje bolje opcije za rukovanje ruskom imovinom. Većina sredstava koja su SAD i Europa zamrznuli čuva se u klirinškoj kući Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu. Umjesto da traži posjed nad tom imovinom, Europska unija trebala bi usvojiti porez na izvanrednu dobit na prihode depozitara od zamrznute ruske imovine. Belgija u Ukrajinu već prenosi dodatne prihode od poreza na dobit koje prikuplja od te imobilizirane imovine, a prenamjena profita Eurocleara dodala bi još nekoliko milijardi eura godišnje. Dakako, to nije ni približno dovoljno Ukrajini za financiranje rata i vlade.
Iskorištavanje temeljne imovine za ulaganje i posuđivanje nudi mogućnost većeg povrata, ali pravni postupak za to nije jednostavan. U međuvremenu, više od 110 milijardi dolara pomoći — monumentalne za Ukrajinu, ali mizerne u usporedbi sa zapadnim obrambenim proračunima — zadržava frakcija tvrdokornih republikanaca u američkom Kongresu i mađarski proruski čelnik Viktor Orban. Upuštanje u dug i sporan proces zapljene ruske imovine mogao bi omogućiti zapadnim vladama da tvrde kako nešto poduzimaju, no to neće pomoći u spašavanju Ukrajine.