7 arheologa čije karijere prilično podsjećaju na život Indiane Jonesa

Na spomen arheologa mnogima će na pamet pasti Indiana Jones. Lik doktora Henrya Jonesa uzbudio je maštu apsolutno svakome tko se barem jednom pokušao zamisliti u ruševinama Inka ili u potrazi za nevjerojatnim arheološkim artefaktima. On je živio zanimljivim životom, no stvarnost svakog arheologa je ipak malo drugačija.

Arheologija se kao znanstvena disciplina razvila u 18. stoljeću i ona na temelju materijalnih ostataka proučava ljudsko društvo od prve pojave čovjeka na Zemlji pa sve do srednjeg vijeka.

Doduše, iako se možda nekima arheologija čini dosadnom znanošću, za pojedine arheologe, kako piše sajt io9, može se reći kako su zbilja živjeli život Indiane Jonesa.

1. Percy Fawcett, avanturist koji je nestao u Amazoni

Poručnik Percival Harrison Fawcett bio je istraživač koji je djelomično inspirirao Arthura Conana Doylea da napiše knjigu ‘The Lost World’ zbog Fawcettovih živopisnih izvještaja iz Južne Amerike. The Royal Geographical Society izabralo je Fawcetta za ekspediciju koja se odvijala na granici između Brazila i Bolivije 1906. kako bi se kod čitatelja oživjela ideja o toj regiji. On je čitatelje osvojio s pričama o zelenom paklu i ljudima koji su tamo živjeli, o nevjerojatnim planovima i strašnim životinjama, iako neki znanstvenici sumnjaju u njegove tvrdnje da je susreo anakondu dugu 19 metara.

Fawcett je za RGS na karti zabilježio puteve u džungli, ali je isto tako sanjao da će biti zaslužan za nekakvo veliko arheološko otkriće. Fawcettovo iskustvo natjeralo ga je da vjeruje kako bi u džungli mogla postojati napredna civilizacija i naširoko je pisao, po svom racionalnim uvjerenjima, o izgubljenom gradu kojeg je imenovao sa Z.

Fawcett je 1925. sa svojim sinovima Jackom i Raleighem Rimellom otišao na svoju zadnju ekspediciju u Amazonu, navodno kako bi pronašao izgubljeni grad Z. Oni su nestali, a brojni istraživači pokušali su pratiti njihovo putovanje kako bi otkrili što se dogodilo s njima. Fawcettova želja za otkrivanjem grada uskoro bi mogla dobiti filmsku ekranizaciju. Film će biti baziran na knjizi Davida Granna ‘The Lost City of Z: A Tale of deadly Obsession in the Amazon’. U romanu ‘Indiana Jones and the Seven Veils’, posljednja avantura Indya je pronalazak Fawcetta i njegovog izmišljenog grada.

2. T.E. Lawrence, poznatiji kao Lawrence od Arabije

Prije nego je Harrison Ford odigrao ulogu Indiane Jonesa, Peter O’Toole je glumio Lawrenca od Arabije. Thomas Edward Lawrence bio je stvarna osoba i bio je arheolog, diplomat, vojnik i špijun. Prvi puta je išao na Bliski Istok kada je studirao povijest na Oxfordu, ali se vratio tek nakon što je diplomirao jer je radio na arheološkom nalazištu Karkemiš u Siriji.

Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata njegova uloga arheologa bila mu je dobar paravan da otputuje na Sinajski poluotok i pustinju Negev kako bi odradio tajnu misiju. Lawrence je imao ulogu savezničkog oficira kako bi sudjelovao u Arapskom revoltu protiv Otomana zbog čega je kasnije postao poznat. Osim što je radio na bojišnici, Lawrence je postao savjetnik Emira Faisala koji je kasnije postao kralj novoosnovanog Iraka.

Njegov život je bio kompliciraniji od obične avanture. Čak se i Lawrence osjećao rastrgano zbog svoje uloge u stvaranju modernog Bliskog Istoka. Nakon završetka rata Lawrence se otišao liječiti u Britaniju.

1917. je stigao u Buckinghamsku palaču kada je otkrio kako ga kralj George V. planira proglasiti vitezom. Lawrence je to odbio, a kralj je u tajnom pismu napisao kako je ‘Lawrence dao svoju riječ Feisalu i kako britanska vlada ne planira pomoći Arapima. On je bio Emir među Arapima i planirao se udružiti s njima, ako je potrebno, i boriti se protiv Francuza kako bi se povratila Sirija.’

Nakon veoma ispunjenog života, Lawrence je umro u motciklističkoj nesreći. Nije vidio dva dječaka na biciklima, kada ih je pokušao zaobići, preletio je preko guvernala. Jedan od kirurga, Hugh Cairns, toliko je bio pogođen ovim događajem da se je posvetio istraživanjima ozljeda glave nakon pada s motora, zbog čega je došlo do veće kacige za motocikliste.

3. Getrude Bell, kraljica pustinje

Getrude Bell bila je bliska suradnica Lawrenca od Arabije. Kao i Lawrence, ona je studirala povijest na Oxfordu i bila prva žena koja je postala prvostupnik moderne povijesti na Oxfordu. Nakon što je dobila svoju diplomu postala je svjetska putnika. Proputovala je svijet dva puta u život i fluentno je znala arapski, perzijski, francuski i njemački, a o svojim putovanjima pisala je naširoko.

Možda se Bell ne doima akcijskom zvijezdom poput Lawrenca, ali su njene avanture bile fizički impresivne. Ona je bila stručnjak za planinarenje i bila je prva koja se popela na sve vrhove Englehorner planinskog lanca, a to je uključivalo i sedam neprohodnih vrhova. Jedan planinski vrh, Getrudspitze još uvijek nosi njeno ime. Ona je bila prva žena koja je putovala kroz sirijsku pustinju i bila je prvi ženski obavještajac u Britaniji.

Bell se susrela s Lawrencom zbog arheologije. Ona je također bila na iskopavanju ostataka u Karkemišu. U početku Prvog svjetskog rata, Bell i Lawrence su radili za arapsko odjeljenje Britanije, i gurali su britanske interese na Bliskom istoku. Pomogla je u postavljanju Faisala za kralja Iraka i nju su referirali kao ‘al-Khatun’, damu koju je poštovao tribunal. Bell je htjela osnovati arheološki muzej u Bagdadu (koji je danas poznat kao nacionalni muzej Iraka), a to bi se možda ostvarilo da nije 1926. umrla od predoziranja s tabletama za spavanje.

Ono što ju je još povezivalo s Lawrencom je njeno zalaganje za iračku samovladu. Prilikom osnivanja nove države ona je imala mnoge predrasude. Kao ateist, Bell je više favorizirala mezopotamske Sunni Muslimane od Shiita, i dobila je priznanje za promoviranje Sunni dominacije u novoj državi.

4. Roy Chapman Andrews, naturalist s pištoljem

Andrews je više bio naturalist i paleontolog nego arheolog, ali mnogi smatraju kako je on inspirirao stvaranje Indiane Jonesa. Andrews je samostalno naučio preparirati životinje kako bi platio svoje školovanje, i nakon diplomiranja žarko je želio raditi u Natural history Museum u New Yorku, pa makar morao čistiti podove. Na kraju je dobio posao kao domar i pomoćni asistent za prepariranje životinja.

On je na kraju postao glavni za prepariranje životinja u muzeju, pa je putovao svijetom i prikupljao pojedine vrste životinja. Skupljao je guštere, snimao je tuljane, i postao jedan od najvećih stručnjaka za kitove. Njegova najznačajnija otkrića odnosila su se na prethistorijske životinje. Tijekom ekspedicije u Gobi pustinji, Andrews je prvi naišao na gnijezdo jaja od dinosaura. On je ujedno otkrio lubanju iz razdoblja Krede koja je pripadala sisavcu.

Njegove ekspedicije nisu bile isključivo znanstvene. Andrews je na njima lovio životinje i branio kamp od bandita svojim vjernim pištoljem. On je također nosio šešir poput Indiane Jonesa.

5. Hiram Bingham III., pronašao je izgubljeni grad Machu Picchua

Iako nije pronašao vanzemaljske artefakte, Bingham je drevni grad Inka približio široj javnosti. Bingham je bio arheolog koji je kao profesor predavao povijest Latinske Amerike tijekom ekspedicije u Peruu sponzoriranoj od Sveučilišta Yale. Kada je 1911. u dolini Urubamba tražio grad Victos, Bingham je pitao lokalno stanovništvo o ruševinama Melchor Arteaga koje su se nalazile u blizini. Jedan farmer ga je odveo u Machu Picchu, grad Inka za koji stranci nisu previše znali. On je nekoliko tjedana istraživao grad i pokušao naučiti sve što može o iskopinama.

Bingham nije bio prvi stranac koji je kročio u Machu Picchu, ali je grad predstavio svijetu koji je govorio engleskim jezikom. O svojim iskustvima je pisao za National Geographic, a kasnije je napisao najprodavaniju knjigu ‘Lost City of incas’.

Bingham je živio interesantnim životom. Postao je avijatičar, služio u američkom Singal Corps and Air Serviceu, a nakon toga se bavio politikom. On je izabran za Guvernera Connecticuta, ali je na toj poziciji bio samo jedan dan jer je u istim izborima osvojio mjesto u američkom senatu.

6. Giovanni Battista Belzoni, najsnažniji egiptolog

Giovanni Battista Belzoni bio je fizički iznimno snažan arheolog. On i njegova žena radili su u cirkusu, ali je on također izlagao hidrauličke motore. 1815. putovao je u Cairo s nadom da će prodati motore Muhammadu Aliju Egipatskom. Nakon što je njegov plan propao, Belzoni je počeo raditi arheološki posao za britansko veleposlanstvo u Egiptu.

Radio je na iskopinama u hramu Ramezeju u Tebi, otvorio je grobnicu Setija I. koji je bio vladar XIX. dinastije, i postao je prva osoba u novijem dobu koja je ušla u Kefrenovu piramidu u Gizi. Kada se vratio u Englesku objavio je dvije priče o svom putovanju i iskustvima, i izložio je kopiju grobnice Setija I. Mnogi artefakti koje je Belzoni otkrio nalaze se u Britanskom muzeju.

7. Jane Dieulafoy, žena koja je glumila muškarca

Jane Dieulafoy, rođena kao Jeanne Henriette Marge, odjevala se poput muškarca kako bi se borila u francusko-pruskom ratu. Njen muž, Marcel Dieulafoy je volontirao u njemu, a Jane je htjela biti na bojištu uz njega, pa je uzela mušku uniformu i krenula na bojište.

Kada je Marcel dobio zadatak da mora ići u Perziju, ona je otišla s njim, često preobučena kao muškarac kako bi mogla putovati što slobodnije kroz regiju. Ponekad je referirala na sebe u muškom rodu nazivajući se Marcelovim suradnikom. Ona je ujedno dobila doživotni oprost od francuske vlade zbog toga što se oblačila u mušku odjeću jer je to bilo ilegalno u tadašnje vrijeme.

Marcel i Jane zajedno su radili na iskopinama u Suzi, a na svojoj misiji su otkrili slavni friz lavova. Prema stranici TrowelBlazers Jane Dieulafor vodila je timove za iskopavanje i bila pionir u pojedinim tehnikama, a navodi se da je bila autor povijesno-fikcijskog diskurza.