Jedete prebrzo, iako znate da to nije zdravo? Evo par razloga zbog kojih biste ipak mogli malo usporiti

Ako jedemo prebrzo, debljamo se. Ali to nije jedina šteta zbog brzog gutanja hrane. Jeste li znali da je tada veći rizik dijabetesa, srčanih bolesti i problema sa želucem?

Kad bacite pogled po restoranu, primijetit ćete da puno ljudi brzo jede. Brzo jedenje hrane vjerojatno je rezultat ubrzanog načina života. Ako uvijek radite, šetate, pričate žureći da bi sve stigli, lako je usvojiti naviku brzog gutanja hrane.

Ali to ima svoji cijenu. I to nije samo to da više ne uživamo u hrani i dobrom obroku. Može ozbiljno naštetiti zdravlju, piše Cleaneatingmag.

Debljina

Brzo jedenje povezano je s rizikom debljanja. Ako kraće žvačemo i brzo gutamo, pojedemo više hrane i unesemo više kalorija. I nekoliko minuta nakon što smo završili s jelom, brzo jedenje ima utjecaja. Sudionici jedne studije koji su gutali svoj ručak brzo, poslije su bili više gladni nego oni koji su uživali u jelu. Brz način konzumacije hrane može poremetiti crijevne hormone koji reguliraju apetit i koji nam poručuju da smo siti. Mala studija iz Japana kaže da brzo jedenje umanjuje i termički efekt hrane koji se javlja nakon konzumacije.

Dijabetes

Brzo jedenje samo po sebi, naravno, nije krivo za dijabetes tipa II. Ali je moguće da takav način jedenja daje tijelu dodatni poticaj u tom smjeru. Velika studija na muškarcima i ženama srednje dobi pokazala je da su osobe koje nemaju dijabetes imale veći rizik za rezistenciju na inzulin ako jedu brzo. Stanje kada tijelo ne koristi inzulin učinkovito, može, tijekom vremena, dovesti do dijabetesa. A kako brzo jedenje vodi debljanju, debljina je glavni faktor otpornosti na inzulin.

Metabolički sindrom

Rezistencija na inzulin usko je povezana s metaboličkim sindromom, odnosno grupom faktora koji povećavaju rizik ne samo dijabetesa nego srčanih bolesti i moždanog udara. Studija je uključila devet tisuća ljudi oko četrdesete godine života koji na početku nisu imali metabolički sindrom. Tijekom tri godine, oni koji su jeli brzo imali su veće šanse da razviju metabolički sindrom. Ljudi koji jedu brzo skloniji su širem obujmu struka i niskim razinama “dobrog” kolesterola. To su dva faktora rizika za metabolički sindrom i vode srčanim bolestima.

Gastritis

Brzo jedenje vezuje se i uz erozivni gastritis, upalu koja oštećuje sluznicu želuca uzrokujući plitke pukotine ili duboke čireve. U korejskoj studiji na deset tisuća pacijenata, liječnici su našli znakove erozivnog gastritisa kod osoba koje su brzo gutale. Jedan od mogućih razloga je da oni koji jedu brzo, uglavnom se prejedu. A prejedanje uzrokuje da hrana u želucu ostaje dulje pa je sluznica želuca dulje vremena izložena želučanoj kiselini.

Gušenje

One koji brzo jedu “inhaliraju” hranu. Učimo djecu da jedu polako, da temeljito sažvaču zalogaj da bi prevenirali gušenje. I za odrasle bi bilo mudro da čine isto. Za mnoge od nas brzo jedenje je postalo prirodno. Prekidanje te navike zahtijeva određeni svjesni napor.

Ove bi strategije mogle pomoći:

• Dajte sebi dovoljno vremena
• Neka vam obrok bude važan dio dana i ostavite za svaki barem 20 minuta. Tijelu treba vremena da pošalje signal mozgu da smo siti.
• Uključite osjete: Kada počnete jesti, uzmite nekoliko trenutaka da uistinu osjetite miris, okus, hrskavost, teksturu i druga osjetilna svojstva hrane. Nastavite primjećivati te stvari dok polagano jedete.
• Žvačite dulje: Jedite male zalogaje i dobro ih žvačite. Žvakanjem činite želucu uslugu pa će lakše probaviti hranu što povećava apsorpciju hranjivih tvari.
• Spustite vilicu: Između zalogaja odlažite pribor za jelo i jest ćete sporije, a ne kao robot. Razgovarajte tijekom obroka čak i ako ne sjedite za stolom. Razgovor između zalogaja je jedan od najugodnijih načina da odužite vrijeme trajanja obroka.