Ako zbog ničeg drugog, stres biste trebali obuzdati zbog mozga; stručnjaci kažu da ga drastično mijenja

Kada ste izloženi velikom stresu, nije neobično da postanete neorganizirani i zaboravni. Ali dugoročna izloženost stresu može promijeniti mozak na način koji utječe na pamćenje, piše Harvard Women’s Health Watch. “Studije na ljudima i na životinjama pokazuju, prilično jasno, kako stres može utjecati na funkcioniranje mozga”, kaže Kerry Ressler, doktor iz bolnice McLean i profesor psihijatrije na Harvard Medical School. Znanstvenici su uočili promjene načina na koji mozak procesira informacije kod ljudi koji su izloženi prekomjernom stresu.

“Stres utječe na kongnitivne sposobnosti, pažnju i memoriju”, kaže dr. Ressler. “Stres ne utječe samo na pamćenje, raspoloženje i tjeskobu, on pojačava upale koje oštećuju srce”, kaže Jill Goldstein, profesorica psihijatrije s Harvarda. ”Zbog toga se stres povezuje s puno kroničnih bolesti mozga i srca, a utječe na muškarce i žene različito.”

Da bi razumjeli zašto stres utječe na pamćenje, važno je nešto znati o tome kako funkcionira mozak. Mozak nije osamljena jedinica već grupa raznih dijelova koji obavljaju različite zadaće. Znanstvenici smatraju da, kada je jedan dio mozga angažiran, drugi dijelovi možda nemaju dovoljno energije da bi obavljali vlastite vitalne zadatke.

Zbog stresa se ne sjećamo ružnih događaja

Na primjer, ako ste u opasnoj i emocionalno zahtjevnoj situaciji, amigdala (dio mozga koji vlada instinktom preživljavanja) može preuzeti vodeću ulogu, ostavljajući dijelove mozga koji pomažu pohrani memorije i obavljaju druge zahtjevne zadatke, s manje energije i sposobnosti da obave vlastite zadaće. Mozak manevrira svojim resursima jer je u načinu preživljavanja, a ne pamćenja.

Zbog toga, kada smo pod stresom, postajemo zaboravljivi, a tijekom traumatskih događaja možemo iskusiti i potpuni gubitak pamćenja. “Učinak koji stres ima na mozak i tijelo se razlikuje ovisno o tome kada se javlja u nečijem životu,” kaže Goldstein. Određeni hormoni, koji se luče u velikoj količini tijekom fetalnog razvoja, puberteta i trudnoće, a smanjuju tijekom menopauze, mogu utjecati na to kako stres utječe na pojedinca. Smanjenje hormona estradiola u menopauzi mijenja način kako mozak reagira na stres.

Pomažu san, rutina i organizacija

Da bi se bolje nosili sa stresom, razmotrite kako minimalizirati ono što ga pogoršava. Prvo, uspostavite kontrolu nad situacijom. “Rutina je dobra za zdravlje”, kaže dr. Ressler. “Predvidljivost pobjeđuje stres.” Morate se noću naspavati. Stres može izazivati poteškoće spavanja, a nedostatak sna čini stres gorim. Dijelovi mozga koji upravljaju zahtjevnijim zadaćama tada funkcioniraju manje uspješno. Pomoći može da se držite rasporeda i u krevet odlazite i dižete se u isto vrijeme, svakako izbjegavajte kofein popodne i kreirajte okolinu relaksirajuću za spavanje. Organizirajte se. Nastojte svaki dan načiniti listu konkretnih zadataka koje morate izvršiti. Na taj način, obaveze vam se neće činiti nesavladive. Lista vam stvara jasnu sliku i znate kada ste završili. Izbjeći ćete stanje da vam se čini da je mozak preopterećen.

To će pomoći da predvidite kada će se javiti stres. Trebate li, potražite pomoć. Stručnjak vam može pomoći da se bolje nosite sa stresom, što svakako čuva zdravlje mozga. Ranija intervencija može reducirati nesposobnost uzrokovanu komplikacijama stresa kasnije. Promijenite stav prema stresu. Život bez stresa nije samo nemoguć, nego i prilično nezanimljiv, određeni stupanj stresa pomaže razvoju. Pa umjesto da težite životu bez stresa, težite tome da bolje i zdravije reagirate na stres. Postoje dokazi da kroničan, perzistirajući stres može drugačije umrežiti mozak.

Stres je manje štetan ako ga prihvatimo

Znanstvenici su naučili da su životinje koje su bile izložene duljem stresu imale smanjenu aktivnost dijela mozga koji ispunjavaju zahtjevnije zadatke. Slično se dešava ako trenirate samo jedan dio tijela. Dio koji vježba postaje snažniji, a zanemareni dio slabiji. Isto tako je i s mozgom ako je izložen kontinuiranom stresu. Jača dio koji upravlja opasnošću, a dio mozga koji obavlja složenije zadatke postaje slabiji. Utjecaj stresa na mozak dobro je potkrijepljen dokazima, ali manje je jasno koja vrsta stresa oštećuje mozak i pojačava problem problema s pamćemjem.

Ne zna se javljaju li se problemi i kada smo pod laganim stresom ili samo pod stresom koji dugo traje. Postoje i dodatni čimbenici koji stres čine štetnijim. Stres je nepredvidljiv. Uspije li osoba predvidjeti i prihvatiti stres, on je manje štetan, nego onaj koji se javlja iznenada. Ako smo izloženi stresu, na primjer zbog neke prezentacije na poslu ili budućeg ispita, znamo da će kad to prođe nastupiti olakšanje. Ali ako smo u trajnom stresu, zbog financija na primjer, s time se puno teže nositi. Osjećate li da u stresnim situacijama imate podršku, bit će vam puno lakše prebroditi stresnu životnu situaciju.