Američka vlada nekom liku već 34 godine mjesečno šalje 300 džointova, evo u čemu je stvar

Da Irvin Rosenfeld mora pogađati, rekao bi kako je u životu popušio oko 135.000 džointova. On, naime, od 1982. do danas svakodnevno popuši oko 10 smotuljaka marihuane dnevno, i tako već 34 godine, piše Vice.

No, taj 63-godišnji muškarac iz Floride živi normalno unatoč ovisnosti o kanabisu kakva bi, vjerojatno, dotukla i Snoop Doga. Ugledni je burzovni mešetar u jednoj velikoj sigurnosnoj firmi, svaki vikend volontira u domu za ljude s posebnim potrebama i boluje od neke rijetke bolesti kostiju.

Resenfeld od američke vlade dobiva travu

Osim toga, američke vlasti poslale su mu nedavno pošiljku od 300-njak unaprijed smotanih džointova. Radi se o novom programu američke vlade zahvaljujući kojem Rosenfeld dobiva mjesečnu zalihu marihuane.

Trava koju dobiva prilično je, doduše, slaba. Ima tek 4 posto THC-a što na Rosenfelda ne djeluje osobito opojno. No, na njega ne bi djelovala niti da je jača zbog anomalija njegovih moždanih receptora koji ne prepoznaju kanaboide. No, kanabis svejedno na njega djeluje analgetski. Štoviše, tvrdi kako je živ samo zahvaljujući pušenju trave.

Bolest mu je dijagnosticirana kad je imao 10 godina

Kad mu je u dobi od 10 godina dijagnosticirana rijetka bolest kostiju, doktori su na njegovim kostima pronašli preko 200 tumora. Očekivalo se kako će se ti tumori razmnožiti i rasti dok se Rosenfeld u međuvremenu morao boriti s nesnosnom kostoboljom.

U najboljem scenariju, predviđali su liječnici, s takvim bi bolovima živio cijeli život zbog čega bi zasigurno postao ovisan o jakim lijekovima protiv bolova. Da pak je došlo do najgorega, tumori bi se proširili, postali maligni i ubili ga.

Prvi džoint zapalio je na faksu

Resenfeld je s takvom prognozom 1971. otišao na fakultet. Dotad u životu nije probao marihuanu. Nije mu to padalo napamet s obzirom da je imao pristup najkvalitetnijim i najpotentnijim analgeticima. No, na kraju je posustao i na nagovor prijatelja ipak zapalio džoint.

Nakon otprilike desetog smotuljka marihuane shvatio je nešto genijalno. Sjedio je i s prijateljem igrao šah gotovo sat vremena i pritom uopće nije osjećao bolove. Valja istaknuti kako Rosendeld ptije toga u istom položaju nije mogao sjediti niti 10 minuta u komadu. „Tad sam shvatio kako je ta ilegalna droga marihuana jedini lijek koji će mi pomoći.“

Rosenfeld je krenuo u borbu protiv vlade

Ispisao se s faksa te se pri federalnoj vladi počeo zalagati za svoje pravo na medicinsku uporabu marihuane. Njegov je, jasno, zahtjev odbijen. Bilo je to 1972. godine. Pet godina kasnije upoznao je Roberta Randalla, lika kojem je vlada godinu ranije dopustila uporabu marihuane u medicinske svrhe.

Randallu je, naime, u 20-ima dijagnosticiran glaukom, a doktori su ga upozoravali kako će do 30. najvjerojatnije ostati slijep. No, nakon što je jednom zapalio džoint shvatio je kako mu se vid iznenada poboljšao.

Randall i O’Leary bili su pioniri borbe za legalizaciju marihuane

„Odmah je shvatio od čega mu je postalo bolje“, tvrdi Alice O’Leary, Randallova udovica i dugogodišnja partnerica u borbi za legalizacju marihuane u medicinske svrhe. „Mislio je kako je to predobro da bi bilo istinito, ali s vremenom je shvatio kako je doista pronašao lijek. Otada je marihuana standardni dio naših terapija“, dodala je.

Marihuana je tad, naravno, bila ilegalna, Randall i njegova partnerica uićeni su 1975. zbog toga što su doma uzgajali travu. Mogli su platiti kaznu, ali su, umjesto toga, odlučili tužiti federalnu vladu.

Istovremeno je objavljena i studija UCLA-a o efektu marihuane na očni tlak. Randall je postao jedan od finalnih sudionika studije zahvaljujući kojima je dokazano da marihuana pomaže pri glaukomu i da bi zbog uporabe iste mogao izbjeći sljepoću. Kad je sudac došao do tih podataka oslobodio ga je svih optužbi.

Prvi Amerikanac s pristupom medicinskoj marihuani

Nakon toga se obrati državnim agencijama i od njih zatražio pristup njihovim usjevima marihuane kako bi mogao legalno liječiti svoj glaukom. „Agencije su se tim zahtjevom prilično iznenadile“, prisjeća se O’Leary. „Medicinska marihuana tad nije bila niti opcija, a odjednom se niotkuda pojavio neki lik koji je od državnih agencija zatražio njihove zalihe. Na kraju su prihvatile njegov zahtjev.“

Randall je tako postao prvi pacijent u SAD-u kojem je odobrena uporaba marihuna otkako je ona zabranjena 1937. godine. I tim korakom započeo je program Investigational New Drug (IND). Kad se Rosenfeld našao s Randallom nekoliko mjeseci kasnije, pričao mu je o tome kako FDA odbija njegov zahtjev za pristupom medicinskoj marihuani.

Bush je ugasio program IND

Randall i njegova supruga ponudili su mu svoju pomoć. Pomogli su mu oko protokola pri IND-u zbog čega je Rosenfeld 1982. postao drugi pacijent u tom programu. IND je tijekom 80-ih nastavio rasti, a pristup medicinskoj marihuani dobili su i pacijenti oboljeli od AIDS-a kao i ljudi oboljeli od rijetkih tumora. No, Bushova administracija ugasila je taj program 1992.

Samo 13 Amerikanaca imalo je nakon toga pristup medicinskoj marihuani. Rosenfeld je bio jedan od njih. Svakih pet mjeseci dobiva šest limenki od kojih je svaka napunjena s po 300 džointova. Sva marihuana uzgaja sa na Sveučilištu u Mississippiju, jedinom mjestu s dozvolom federalne vlade za uzgoj marihuane.

Trava koju pacijenti puše može biti stara i do 13 godina

Nakon žetve u Ole Missu sva se marihuana šalje u Ralegh u Sjevernu Karolinu gdje se pune džointovi. Džointovi se zatim pakiraju i pohranjuju u zamrzivače na neodređeno. Rosenfeld kaže kako on trenutačno puši usjev iz 2009, iako se susretao i s travom starom 13 godina.

„Govorimo li o dobrim poznavateljima trave koji se žele napušiti, bili bi razočarani kvalitetom kanabisa“, objašnjava Rosenfeld. „No, meni je važan medicinski aspekt marihuane i ono što mi država šalje zadovoljava moje potrebe.”

Marihuana niti na duge staze ne šteti organizmu

Tijekom godina Rosenfeld i drugi pacijenti ispunjavali su sa svojim liječnicima detaljne dvogodišnje izvještaje o svom zdravstvenom stanju, ali oni nekim čudom nikad nisu korišteni za istraživanje dugoročnog utjecaja marihuane. No, jedna nezavisna studija IND-ovih pacijenata pokazala je kako pušenje stotina džointova dnevno ne ostavlja negativne posljedice.

Štoviše, marihuana je u nekim slučajevima čak drastično poboljšala kvalitetu života pacijenata. Randall, primjerice, nije oslijepio do svoje 53. godine iako su mu liječnici govorili da će se to dogoditi 20-ak godina ranije. Govorili su mu i kako će se njegovi tumori proširiti i narasti, ali ni to se nije ostvarilo.