Astronomi su otkrili novu uspavanu crnu rupu u našoj galaksiji, drugu najbližu Zemlji
Gaia BH3 je crna rupa nastala kolapsom zvijezde
Na samo 2000 svjetlosnih godina udaljenosti od Zemlje, znanstvenici su otkrili najveću zvjezdanu crnu rupu Mliječnog puta čija je masa 33 puta veća od mase Sunca.
Iako je ova crna rupa, nazvana GaiaBH3, druga najbliža poznata našoj planeti, ona je “uspavana” i zato je prošla neotkrivena, piše The Guardian.
Slučajno otkriće
Crna rupa je otkrivena slučajno, u mnoštvu podataka koje su prikupili astronomi Europske svemirske agencije.
Dok su astronomi pregledavali nalaze agencije Gaia Mission koja izrađuje 3D kartu naše galaksije, zapazili su neobično kretanje objekta, titrave zvijezde udaljene nekih 1926 svjetlosnih godina.
Ugledana iz Čilea
Otkriće je potvrđeno velikim teleskopom Europskog južnog opservatorija koji se nalazi u Čileu, a otkrića su objavljena u časopisu Astronomy&Astrophysics. Titrava zvijezda kruži oko crne rupe svakih 11.6 godina.
Glavni autor studije, Pasquale Panuzzo, iz Observatoire de Paris, za The Guardian kaže da nisu očekivali naći crnu rupu tako velike mase u blizini Zemlje. “Do ovakvog otkrića možete doći jednom u životu”, rekao je.
Nastala kolapsom zvijezda
Gaia BH3 je vrsta crne rupe nastala kolapsom zvijezde, a kao uspavana crna rupa ona ne crpi aktivno energiju i materijale iz zvijezde pratilice, što je čini neprimjetnom kod pregleda neba.
Prosječna veličina zvjezdanih crnih rupa u Mliječnoj stazi je oko deset puta veća od Sunčeve mase. Na skali svih crnih rupa, od 33 solarne mase, Gaia BH3 je relativno mala, s masom četiri milijuna puta većom od sunčeve.
Svjetlost je emitirala u vrijeme Nerona
Astronom Tomaž Zwitter, sa Sveučilišta u Ljubljani i član Gaia Collaborationa, ilustrativno je kazao u priopćenju da je svjetlost Gaia emitirala u vrijeme dok je Rimom vladao car Neron.
Otkriće je značajno jer astronomima pruža trag da bolje razumiju kako su smrti zvijezda dovele do nastanka zvjezdanih crnih rupa.
Zvijezda koje nemaju mnogo teških metala
Prije se smatralo da su masivnije crne rupe formirane od zvijezda koje ne sadrže mnogo teških metala jer se uglavnom sastoje od vodika i helija.
Smatra se da ove zvijezde, siromašne metalima gube manje mase tijekom vremena, što rezultira s više materijala koji preostaje na kraju njihovih života od kojeg se stvaraju masivnije crne rupe.
Pronalazak Gaie i njezine zvijezde pratilice sugerira da je ona koja je formirala crnu rupu također bila siromašna metalom.
Ima drugačiju putanju
Zvijezda pratilica Gaie vjerojatno je nastala unutar dvije milijarde godina od Velikog praska, prije otprilike 13.8 milijardi godina. Moguće je da je i iz druge galaksije koja se spojila s našom, jer zvijezda kruži u suprotnom smjeru od većine zvijezda Mliječnog puta.
Sljedeći podaci neće biti objavljeni prije 2025. godine, ali je tim vijest o otkriću Gaia BH3 objavio da posluži za buduća proučavanja drugih astronoma, jer je impresivno vidjeti transformacijski utjecaj koji Gaia ima na astronomiju i astrofiziku, kažu.